View Blog:

UTICAJ PCELA NA COVJEKA I OKOLIS

View Blog:

Svijet se danas suocava sa ozbiljnim problemom pro

vodopad skakavacSvijet se danas suočava sa ozbiljnim problemom proizašlim iz onečišćenja za koje smo zaslužni skoro svi. Nesavjesno i neodgovorno ponašanje svakog pojedinca te velikih kompanija doveli su do globalnog zatopljenja i ostalih problema s kojima će se morati suočavati i generacije koje dolaze iza nas. vodopad skakavac

View Blog:

Svijet se danas suocava sa ozbiljnim... by Verakok

Svijet se danas suočava sa ozbiljnim problemom proizašlim iz onečišćenja za koje smo zaslužni skoro svi. Nesavjesno i neodgovorno ponašanje svakog pojedinca te velikih kompanija doveli su do globalnog zatopljenja i ostalih problema s kojima će se morati suočavati i generacije koje dolaze iza nas. U rješavanje ovih problema najviše treba da se uključe državne institucije, jer njihova podrška i djelovanje može dati najveće rezultate. Postoje organizacije  koje rade na ovim pitanjima i koje sprovode razne akcije povodom njih, ali je njima neophodna pomoć države kako bi rezultati bili još bolji i efikasniji. Mi kao obični ljudi možemo i treba da krenemo od sebe da shvatimo značaj očuvanja ekosistema i životne sredine i da promjenimo svoje štetne navike. Zaštitimo prirodu, zaštitimo našu djecu, zaštitimo sebe, zaštitimo naš dom, zaštitimo planetu Zemlju. Skakavac waterfall (Bosnian, Serbian and Montenegrin: Vodopad Skakavac, Водопад Скакавац) is formed on the Perućica, a mountain creek, in Perućica primeval forest, which is regulated as a Strict Nature Reserve as part of Sutjeska National Park in Republika Srpska, Bosnia and Herzegovina. It is one of the highest waterfalls in the country, at about 75 metres (246 ft) in height. Perucicahttps://www.youtube.com/watch? v=LqRO5W1606s The Perućica primeval forest of beech and spruce is situated beneath Maglić (2,386 m), the highest peak in Bosnia and Herzegovina, and separated from Zelengora mountain by the canyon of the Sutjeska river. Perućica creek cuts through the Perućica forest and descends between two steep Maglić slopes. Near the middle of its course, the stream cascades from the upper hanging valley to the lower valley, falling 75 meters from a karstic limestone precipice to reach its confluence with the Sutjeska river in the valley of Tjentište.   Prašuma Perućica je strogo čuvana površina Nacionalnog Parka Sutjeska koja zauzima područje od 14,34 kilometara kvadratnih. Ljudska ruka nikada nije imala utjecaj na ciklus ‘rađanje-život-umiranje’ biljaka i životinja u ovoj prašumi. U njoj se nalazi veliki broj stabala starih oko 300 godina, a smatra se da je sama prašuma stara oko 20.000 godina. Ovdje se mogu pronaći stabla visoka preko 50 metara, a trenutno najviše izmjereno visoko je 57,4 metra. Dosadašnji rekorder, stablo visoko 62 metra nedavno je palo.    Prepuna je prekrasnih netaknutih prorodnih prizora, a jedan od njih je i Skakavac, vodopad koji se nalazi u srcu prašume visok preko 70 metara.

View Blog:

Fantazija tort

View Blog:

Cesta pitanja kako ispuniti dnevni cilj ?

Cesta pitanja kako ispuniti dnevni cilj ? kako ovo radi? Kako ulistati proizvod? 1)a)Dnevni cilj ispunite tako sto postavite neki vas post,video,sliku b)Bidujete neciju aukciju c)Podjelite neciju stranicu d)Ulistate neki vas proizvod na aukciju Kad ispunite dnevni cilj pojavi vam se ovakva slika Empowr radi tako sto mi zatvarajuci krugove ili petlje stvarmo krug povjerenja sa drugim clanovima i na tj nacin im pomazemo da zarade jer ce im stranica biti posjecenija a i ti clanovi isto pomazu nama u istom cilju.Sto se vise ljudi zadrze na nasoj stranici lajkuju post ili komentarisu to mi vise zaradjujemo. b)Bid na neciju

View Blog:

Vrelo Bosne

View Blog:

Vrelo Bosne by Verakok

View Blog:

Svi putevi vode prema tebi

View Blog:

Kako dostici dnevni cilj?

                                    Kako dostici

View Blog:

Zarada preko interneta najbrže je rastuci trend u

      Zarada preko interneta najbrže je rastući trend u svijetu. Kod nas sve više i više osoba nalaze PRIJAVI SE! dodatna primanja i zaradu preko interneta kao osnovno ili dopuns!ko znimanje i to iz svoje kuće radeći u stranim kompanijama. Problem je pronaći sigurnu kompaniju koja redovno isplaćuje svoje klijente, ja sam našla ovu : Strong Future International radim u njoj 2 godine i osam mjeseci.Sve što zaradim dobi USLOV: 1.)Navrsenih 18 godina jem 2.) osnovno poznavanje na svoju Payoner karticu koju sam dobila od rada na racunaru kompanije sa prvih zaradjenih 20$. I najbitnije isplata nikad nije izostala. Ja vam preporučujem ovu kompaniju kao sigurnu gdje se može odlično ZARADITI . Kompanija uspješno posluje preko 18 godina i redovno isplaćuje svoje affiliate (članove). Ne kosta vas nista da pokusate. Prijava i obuka su besplatno!Sretno!

View Blog:

Zarada preko interneta najbrže je ra... by Verakok

                             OGLAS ZA POSAO US KOMPANIJA SFI TRAZI SARADNIKE ZA RAD NA RACUNARU                         USLOV:                     1.)PUNOLJETNOST                     2.)OSNOVNO POZNAVANJE RADA NA RACUNARU  Zarada preko interneta najbrže je rastući trend u svijetu. Kod nas sve više i više osoba nalaze PRIJAVI SE! dodatna primanja i zaradu preko interneta kao osnovno ili dopuns!ko znimanje i to iz svoje kuće radeći u stranim kompanijama. Problem je pronaći sigurnu kompaniju koja redovno isplaćuje svoje klijente, ja sam našla ovu : Strong Future International radim u njoj 2 godine i osam mjeseci. Sve što zaradim dobijem na svoju Payoner karticu koju sam dobila od rada na racunaru kompanije sa prvih zaradjenih 20$. I najbitnije isplata nikad nije izostala. Ja vam preporučujem ovu kompaniju kao sigurnu gdje se može odlično ZARADITI . Kompanija uspješno posluje preko 18 godina i redovno isplaćuje svoje affiliate (članove). Ne kosta vas nista da pokusate. Prijava i obuka su besplatno!Sretno!

View Blog:

Przene lignje

View Blog:

Przene lignje by Verakok

View Blog:

Grofica torta

                              Grofica torta                   Snežnobela torta daje vam bezbroj mogućnosti za kreativnu dekoraciju.

View Blog:

Vise nacina zarade na Empowr

                      Vise nacina zarade na Empowr Radi lakseg razumjevanja lekcija koristite opciju Translate Mali tockic na dnu  videa u desnom uglu. Idite na automatski prevod i klik svoj jezik Da bi ste mogli podici svoju zaradu morate prvo optimizovati svoj racun Primjer na slici Takodje da mozete podici zaradu morate verifikovat svoj racun citaj zastititi svoj profil. Obavezno kontaktiraj te svog trenera i provjerite dali ste ovo odradili. Doboj zaradi doprinosi i sto vise dostignutih dnevnih ciljeva Primjer slika 1.   Da bi dostigli dnevni cilj potrebno je svaki dan ulistati dva proizvoda na aukciju Bidati  aukcije dok ne poplavi ili pozeleni na obadvije crte Post  i share isto Post neka bude zanimljiv tekst ili neka oku ugodna slika kako bi se drugi clanovi zadrzali na vasoj strani lajkali ili komentarisali istu.svaki lajk i komentar doprinose djeljenju vaseg posta,vecu posjecenost vase stranice i vecu zaradu.Sirite vas krug povjerenja tako sto ce te sa sto vise ljudi zatvoriti petlju(Krug) Tako stvarate podlogu za dugorocan posao(To su ljudi koji ce vam pomoci da zaradite svakim lajkom i komentarom doprinjet ce vecoj  vidljivosti vaseg posta.vasi prijatelji i fanovi bit ce vasi kupci na aukcijama .Vase uspjesne prodaje ce osnaziti Empowr  i vama donjeti vecu zaradu .   b)Bid na neciju aukciju  natjecati se za predmet koji zelimo

View Blog:

Vise nacina zarade na Empowr by Verakok

                      Vise nacina zarade na Empowr Radi lakseg razumjevanja lekcija koristite opciju Translate Primjer na slici: Idite na automatski prevod i klik svoj jezik Da bi ste mogli podici svoju zaradu morate prvo optimizovati svoj racun Primjer na slici Doboj zaradi doprinosi i sto vise dostignutih dnevnih ciljeva Primjer slika 1.   Primjer 2 kada dobijemo automatski aprove Da bi dostigli dnevni cilj potrebno je svaki dan ulistati dva proizvoda na aukciju Bidati  aukcije dok ne poplavi ili pozeleni na obadvije crte Post  i shae isto Post neka bude zanimljiv tekst ili neka oku ugodna slika kako bi se drugi clanovi zadrzali na vasoj strani lajkali ili komentarisali istu.svaki lajk i komentar

View Blog:

Sponzorstvo

                                             Sponzorstvo Sponzorstvo ide ovako. To je kao da se ponovno prodaje stavka drugom kupcu. Kada je vaša aukcija  završena, a tu je i novi kupac, morat ćete platiti original prodavaču cijenu jedinice, dok ce vaš novi kupac  platiti tek pošto on / ona  je pobijedio. Dakle, gdje će proizvod ići sada kada ti je tvoj novi kupac  platio za stavku? 1. Kupac će napisati njegove / njezine detalje shipping na svoje "Prodao sam" strani IveSold. Znaci  Copira njegove / njezine detalje shippinga. 2. S druge strane, morat ce napisati još detalja shipping originalnom prodavaču. Budući da je netko drugi je pobijedio na aukciji, umjesto ostavljajući svoje podatke shipping originalnom prodavatelju, možete

View Blog:

Predivni  slani rolati za predjela

                                                  Predivni  slani rolati za predjela Sastojci ZA koru potrebno je: 6 jaja 6 kasika brasna 3 kasike vode 3 kasike mleka 1 kesica praska za pecivo i jedna kasicica soli ako je crveni dodati 2 pune kasike ajvara za zeleni 500 g smrznutog spanaca (odlediti :)* tufnasti dodati 2 pune kasike maka Za fil : 500 g sira 1 casa pavlake 300 g sunke 300 g seckanih kiselih krastavcica 1 rendano kuvano jaje i ako ima malo rendanog kackavalja Priprema 1. Napravite biskvit tako što ćete umutiti 6 belanaca sa kašičicom soli u čvr

View Blog:

Minjon kocke

                                             Minjon kocke

View Blog:

Rafaelo  kocke

                                    Rafaelo  kocke  

View Blog:

Rafaelo  kocke by Verakok

View Blog:

Mekani DELTA 1001 LISTIC – Kolac koji cete prvi  

View Blog:

Mekani DELTA 1001 LISTIC – Kolac koj... by Verakok

View Blog:

Domaci losion od krastavaca

View Blog:

Domaci losion od krastavaca by Verakok

  Domaći losion od krastavaca. Idealan recept za njegu masne i problematične kože lica!   Priroda nam je dala sve da svaki dan ostajemo zdravi i lepi, mi samo treba da naučimo da koristimo njene darove. Domaći losion od krastavaca je spas za masnu kožu lica, jer se efikasno bori sa povećanim sebumom i brižljivo je suši. Ovaj losion odlično hidrira i tonizira, hrani, ublažava upale, sužava pore i poboljšava ten kože. Savršeno će odgovarati onima kojima su dosadile crne tačke i bubuljice na licu. Za pripremu losiona biće potrebni:

View Blog:

DOMACI SNIKERS POPUT ORGINALA JE

View Blog:

DOMACI SNIKERS POPUT ORGINALA JE by Verakok

View Blog:

VODOPIJA

                                     VODOPIJA   Biljka koja PROČIŠĆAVA JETRU i uravnotežuje ŠEĆER u krvi   Vodopija (poznata i kao cikorija, divlja loćika, konjska trava…) samonikla je biljka koja najčešće raste uz rubove putova i polja, a u mnogim zemljama se i uzgaja zato što se od njenog korijena dobiva nadomjestak za kafu.

View Blog:

REŠITE SE CELULITA BEZ SKUPIH PREPARATA: Sve što v

  REŠITE SE CELULITA BEZ SKUPIH PREPARATA: Sve što vam je potrebno nalazi vam se na dohvat ruke   Sve što vam je potrebno nalazi vam se na dohvat ruke. Prvo morate promeniti način ishrane a zatim se morate posvetiti vežbanju i masaži. Saznajte kako… U svemu vam mogu pomoći i neke od brojnih krema ili gelova sa ekstraktima kafe, bršljena, guarane ili već nekog drugog aktivnog sastojka, koji podstiče zagrevanje kože i mikrocirkulaciju. Vežbanje

View Blog:

https://sh

View Blog:

Bosnia and Herzegovina - Discover the hidden pearl

                 Bosnia and Herzegovina - Discover the hidden pearl of Europe   Bosna i Hercegovina (skr. BiH, neformalno Bosna) država je u jugoistočnom dijelu Evrope, smještena na zapadu Balkanskog poluostrva. Sa sjevera, zapada i jugozapada graniči sa Hrvatskom, a s istoka sa Srbijom, dok na jugoistoku graniči s Crnom Gorom.

View Blog:

Prirodne ljepote Srbije

                                       Prirodne ljepote Srbije Srbija (službeno Република Србија), država locirana u jugoistočnoj Evropi (na Balkanskom poluostrvu/poluotoku) i u srednjoj Evropi (Panonskoj niziji). U sastavu Republike Srbije se nalaze i dve autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija [4] Srbija se na severu graniči s Mađarskom, na istoku s Rumunijom i Bugarskom, na jugu s Makedonijom i Albanijom, a na zapadu s Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom. Glavni grad je Beograd. Najstariji tragovi ljudskog postojanja, na tlu današnje Republike Srbije, datiraju u vreme poslednjeg glacijala, oko 40.000. godine pne[5]. Najznačajniji lokaliteti iz ovog perioda su pećine kod sela Gradac, ispod Jerininog brda nedaleko od Kragujevca i Risovača na Venčacu kod Aranđelovca[5]. Lepenski Vir: Praroditeljka, skulptura iz svetilišta XLIV Krajem ledenog doba, tokom holocena, velike promene klime, ali i flore i faune, dovele su do stvaranja ljudskih zajednica koje će stvoriti jednu od najkompleksnijih praistoriskih kultura[5], kulturu Lepenskog Vira. Karakterišu je naseobine građene po utvrđenom obrascu, sa sahranjivanjem unutar njih i karakterističnim kućama trapezaste osnove, usavršena izrada alata i oružja, a smatra se da je u njoj postojala društvena hijerarhija i privatno vlasništvo, kao i razvijena religija (sa kultnim mestima i sakralnim objektima) i umetnost (javljaju se prve skulpture ribolikih ljudi, riba i jelena). Toplija klima, dovela je do stvaranja nove kulture u Podunavlju, koja se po lokalitetu Starčevo kod Pančeva, naziva Starčevačkom kulturom, a prostirala se na prostoru od Bosne do Makedonije tokom 5. milenijuma pne. Njene kuće koriste drvo kao armaturu i blato i plevu kao građu, dok im je osnova kvadratno-trapezasta. Ovaj članak je dio serije Istorija Srbije Srednjovekovna Srbija Raška Srpsko Carstvo Moravska Srbija Bitka na Kosovu Srpska Despotovina Otomanska Srbija Smederevski sandžak Austrijska Srbija 1717-39 Prvi srpski ustanak Drugi srpski ustanak Moderna Srbija Kneževina Srbija Kraljevina Srbija Srbija u prvom svetskom ratu Kraljevina Jugoslavija

View Blog:

Zito torta

                                                Zito torta   Potrebno: -13 belanca -7 zumanca -10 kasika secera -8 kasika brasna -10 kasika mlevenih oraha

View Blog:

TARA by Verakok

                                          TARA Masiv planine Tare nalazi se u zapadnoj Srbiji, u severozapadnom delu oivičen dubokim kanjonom reke Drine, dok mu se ogranci spuštaju ka kremanskoj dolini i dolini reke Đetinje, gde se oslanja na ogranke Zlatibora. Područje planine Tare sačinjava najzapadniju skupinu iz grupe Starovlaških planina i, u širem smislu, sastoji se od tri podeone celine, donekle izdvojene rečnim dolinama, prevojima ili sedlima. "Mitrovac na Tari Dečije letovalište zimi" Tara u užem smislu – Ravna Tara – deo masiva sa Kaluđerskim barama i krečnjačkom visoravni između sledećih reka: Drina, Rača, Konjska reka, Beli Rzav i Derventa (vrh Zborište 1.544 metara nadmorske visine). Crni vrh – između suve granice Srbije i Bosne te između sela Zaovine i Rastište. U vezi je sa Ravnom Tarom na prevoju Čemerište, a sa Zvezdom na sedlu Predov Krst (vrh Koziji Rid 1.591 metara nadmorske visine). Zvijezda – u trouglu između sela Rastište i Jagoštica i kanjonskog dela Drine (vrh Veliki kraj 1.444 metara nadmorske visine). Sa ovim delovima jedinstveno fizičko-geografsko područje sačinjava i Veliki Stolac (1.675 metara nadmorske visine) koji je u Bosni i istovremeno najviši vrh čitavog područja. Na osnovu dugogodišnjih proučavanja i istraživanja ovog područja, a radi zaštite izuzetnih prirodnih vrednosti koje ono poseduje Skupština Srbije je 1981 posebnim Zakonom područje Tare proglasila za Nacionalni park. Planina Tara je poznato i tradicionalno letnje i zimsko rekreativno područje. Povoljni klimatski uslovi, veliki broj sunčanih dana, srednja visina oko 1000 metra nadmorske visine. Ispod severnih padina Tare leži varošica Bajina Bašta. Planinu Taru su proučavali mnogi naučnici. Prvi je bio Josif Pančić, koji je na ovoj planini 1875. otkrio endemsku vrstu četinara, nazvanu Pančićeva omorika. Poznati planinar Dr Kuno Vidrić, koji je prepešačio skoro sve važnije planine Evrope, je najviše vremena proveo na Tari obeležavajući planinarske staze i prikupljajući građu za više knjiga o ovoj prelepoj planini. Izvor Wikipedija Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor] Nacionalni park Tara Jarevac (jezero) Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor] Vebsajt o planini Tari sa dosta slika i korisnih informacija Vebsajt o planini Tari i njenoj okolini TaraDiscoverserbia.org - Kompletan vodič kroz Srbiju Turizam u Srbiji - Tara Vebsajt o Zaovinama na planini Tari sa dosta fotografija i korisnih informacija

View Blog:

Kremna

  Kremna   Kremna, slatka mala vazdušna banja, nazvana tako još početkom XX veka, zbog svoje idealne nadmorske visine (od 800 m), klime, uvek na udaru morskih i kontinentalnih vetrova, seoce koje sa svojim predivnim cvetnim livadama i planinskim vrhovima obraslim gustim četinarskim šumama, razdvaja dve najlepše planine Zapadne Srbije - Taru i Zlatibor. I upravo zbog svojih prirodnih lepota, blizine Tare, Zlatibora i Mokre gore, ali i onoga za šta nismo sigurni da li je mit ili stvarnost, Kremna su postala jedna od najpopularnijih seosko - turističkih destinacija ovog kraja za ljude željne zdravog vazduha, domaće fenomenalne kuhinje, kao i mirnog odmora.                   Kremna, planinsko mesto između Tare i Zlatibora, smešteno u istoimenoj kotlini, sa svojom nadmorskom visinom između 750 i 850 metara, idealnom klimom koja nastaje usled sudara planinskih i morskih vetrova, fenomenalnim pejzažima, ljubaznim domaćinima, zdravom i potpuno prirodnom domaćom hranom, ali i sa svojom vizionarskom, odnosno proročkom tradicijom i reputacijom, idealna su seosko-turistička destinacija za one željne mirnog i zdravog odmora i sna, kao i zdrave domaće kuhinje. Jedna od najatraktivnijih atrakcija Kremana, kao i celog okruga jeste čuvena Šarganska osmica, pruga čija je izgradnja započeta od strane Austrijanaca, još dok je Srbija bila pod njihovom okupacijom, 1916. godine. Pruga koja je tada, a i danas skoro vek kasnije, često i dugo izučavani primer građevinskih čuda i spada u remek dela među prugama uzanog koloseka u svetu. A zašto je tako, zapita se svako od nas ko jednom dođe u Kremna i zagleda se u prugu, a odgovor se nekako sam od sebe javi. Naime, Šarganska osmica je deo pruge uzanog, jednog koloseka između Užica i Višegrada, t.j. između Mokre Gore i Kremana, koji je građen tako što se velikim trudom i znanjem tadašnjih inženjera, uspeo savladati uspon od oko 300 metara nadmorske visine brda Šargan, tako što je u tom delu pruga savladana usponom idući preko brda Šargan u zavijenim krugovima, praveći figuru broja osam.                                   Dom proroka Tarabića, Kremna - Panorama VR 360 ° Ukoliko želite prikaz Panorame VR 360 preko celog ekrana, nakon početka

View Blog:

BEOGRAD by Verakok

                                   

View Blog:

Ruža

                                      Ruža Ruža Naučna klasifikacija Carstvo: Plantae Divizija: Magnoliophyta Razred: Magnoliopsida Red: Rosales Porodica: Rosaceae Potporodica: Rosoideae Rod: Rosa L. Ruža (lat. Rosa) je rod zeljastih biljaka iz familije Rosaceae. Uzgaja se zbog lepih mirisnih cvetova i do danas postoje mnogi hibridi i kultivari ruža koji se međusobno razlikuju po boji i izgledu cveta, mirisu i postojanju trnova. Postoji veliki broj divljih ruža, čiji se plod (šipak, šipurak) bogat vitaminom C koristi u ishrani i za pripremu čajeva. Od oko 100 vrsta roda Rosa u Srbiji raste dvadesetak.Ruža (lat. Rosa) je rod zeljastih biljaka iz familije Rosaceae. Uzgaja se zbog lijepih mirisnih cvjetova i do danas postoje mnogi hibridi i kultivari ruža koji se međusobno razlikuju po boji i izgledu cvijeta, mirisu i postojanju trnova. Postoji veliki broj divljih ruža, čiji se plod (šipak, šipurak) bogat vitaminom C koristi u ishrani i za pripremu čajeva. Ružu nazivaju i kraljicom cvijeća. Ružine latice sadrže eterična ulja, tanine, šećer, limunsku, jabučnu, vinsku i ćilibarnu kiselinu te niz aromatičnih djelotvornih tvari. Ruža se pored svoje ljepote i mirisa kao ukrasno cvijeće koristi i u: kozmetici, medicini i kulinarstvu. U kozmetici kao razni mirisi ruževa za usne. U medicini kao dio u lijeku. U kulinarstvu kao proizvod pod imenom ružina vodica. Ruža se pored svoje lepote i mirisa kao ukrasno cveće koristi u: kozmetici, medicini i kulinarstvu.

View Blog:

Djavolja Varos

  Knez Mihajlova Street Stara Planina Zlatibor smeštaj Etno kuca Ivanov  Seoski turizam na sajmu turizma Visit Belgrade - video travel guide   Soko banja                                 DJAVOLJA VAROŠ - novo svetsko čudo?                               Ukoliko niste posetili Đavolju varoš krajnje je vreme da pozovete par dragih osoba, napunite rezervoar i krenete u avanturu! U donošenju ove odluke verujemo da će pomoći donji tekst i fotografije. 1. Kako doći do Đavolje varoši? Do Niša svi znate kako da dođete. Od Niša, preko Prokuplja i Kuršumlije do Đavolje varoši možete stići za oko 90 minuta. Na putu smo sreli dve policijske patrole, pa zato ne žurite. Na skoro celoj deonici put je nov, lepo je obeležen, te je dolazak krajnje jednostavan. 2. Šta je u stvari Đavolja Varoš? Ispod planine Radan na visini od oko 600 metara pruže se vrlo retki prizor zemljanih figura. Ovakve figure se vrlo retko sreću na svetu, a nastale su u viševekovnim erozivnim procesima. Đavolja Varoš se sastoji od dve «mahale» sa oko 200 figura, suprotstavljenih sa leve i desne strane litice. Leva grupa se zove Đavolja jaruga, a desna Paklena jaruga. Svaku grupaciju čine po stotinak kamenih figura. Proces kreiranja ovih zemljanih figura je neprestan, neke nestaju pod ekstremnim vremenskim uslovima, ali zato se druge rađaju. 4. Šta je još zanimljivo u Đavoljoj Varoši? Za Đavolju varoš su vezane: Crveno vrelo, saski rudnici i Crkva Svete Petke koje su prikazane u donjoj foto galeriji kao i ogroman broj legendi .   Crveno vrelo. Crveno vrelo je izvor visoko mineralne vode. Ova voda je toliko mineralizovana gvožđem da je poprimila izrazito crvenkastu boju sa idneksom mineralizacije od čak 17mg/litru. Ova voda nije za piće, ali možete isplaknuti usta, a ukus bih opisao kao izrazito kiseo i gorak. Okolni meštani kažu da je ova voda lekovita i da se njome treba umivati, ispirati oči, bolesna mesta i slično. Saski rudnici. Na lokalitetu Đavolje varoši možete videti nekadašnja rudarska okna gvožđa i zlata saskih rudara iz 12 veka. Crkva Svete Petke. Još jedna od zanimljivosti na lokalitetu Đavolje varoši je Crkva Svete Petke iz 13. veka. Oko crkvice možete naići na hiljade zavežuljaka tkanine. Verovanja kažu da parčetom platna umočenog u lekovitu vodu treba preći više puta preko rane i vezivanjem ove tkanine na neko od predviđenih mesta u crkvi bolest će ostati zavezana u crkvi. Brojne legende o Đavoljoj Varoši . Jedna od legendi kaže da su figure okamenjeni svatovi koji su krenuli da ožene brata i sestru. Bog nije dopustio greh i na mestu ih je skamenio. 5. Da li postoji mesto za predah, kafu, piće i jelo na lokalitetu Đavolje Varoši? U sklopu turističe destinacije Đavolja varoš funkcioniše etno restoran Galerija koga karakterišu nesvakidašnja etno muzika, jagnjetina ispod sača, pitka i zdrava banjska Prolom voda. Cene su poprilične, kafa je 50 dinara, coca'cola 120 dinara, a cena hrane može se izjednačiti sa cenama u kafanama na Skadarliji. 6. Koliko košta ulaznica za Đavolju varoš? Ulaznica košta samo 100 dinara. Cena za posetu ovakvog prirodnog fenomena je zaista simbolična, a na samom ulazu možete kupiti najrazličitije suvenire sa motivima iz Đavolje varoši.

View Blog:

BOSNA I HERCEGOVINA

                              BOSNA I HERCEGOVINA   Bosna i Hercegovina je država u Jugoistočnoj Europi. Graniči s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Po svom uređenju je složena federalna država s elementima konfederacije; čine je dva entiteta – Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska te Brčko distrikt. Glavni grad je Sarajevo.

View Blog:

Izvor rijeke Bune

                                      Izvor rijeke Bune   At only 12 km from Mostar, near the small town of Blagaj, is the famous natural spring of the Buna River, the largest karst spring in Europe, with an average annual flow rate of 43 m³ per second. The spring is to be found under a 200 metre high rock and, very near it, stands the fascinating dervish Tekija monastery that, together with its surrounding landscape, creates a unique and unrepeatable scenery. The spring flows out of a rock face, 15 metres wide, and skin-divers who have seen the grotto underneath it, have discovered that the underground current of the spring continues inside for 200 metres. Its waters, particularly cold and clean are full of precious trout, endemic of streams. Buna je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Neretve, u koju se ulijeva oko 15 km nizvodno od Mostara. Duga je 9 km. Buna nastaje od kraškog vrela Bunice, koje se nalazi ispod strmog 

View Blog:

Jajce

                                            Jajce Jajce is a town and municipality located in the central part of Bosnia and Herzegovina, in the Bosanska Krajina region. It is part of the Central Bosnia Canton of the Federation of Bosnia and Herzegovina entity. It is on the crossroads between Banja Luka, Mrkonjić Grad

View Blog:

SRPSKI SVADBENI OBICAJI

SRPSKI SVADBENI OBIČAJI Foto: Foto FVS Uprkos “eksploziji” tematskih, vintage i venčanja na otvorenom, naši mladenci se za ekperimente i dalje u najvećem broju odlučuju samo kada je reč o dekoraciji. Prema jednom od poslednjih istraživanja, čak 80 odsto budućih srpskih nevesta planira formalno, tradicionalno venčanje.     Ukoliko ste i vi odlučili da poštujete tradiciju, podsećamo vas na običaje koji ne bi trebalo da budu izostavljeni. Neodvojivi su deo svadbenog slavlja u Srbiji ne samo zbog toga što, prema predanjima, budućim supružnicima donose sreću i blagostanje, već i zato što su autentični za naše podneblje. Osim simbolike, običaji predstavljaju i odličan način da se u čin venčanja uključe i rodbina i prijatelji, a takođe, i dokaz da se do trajne ljubavi stiže preko „sita i rešeta”. Cipele za provodadžiju Kada mladenci odluče da se venčaju, obavezno moraju da kupe cipele svom provodadžiji – to je osoba koja je učestvovala u njihovom upoznavanju. Verovanje – da bi im ljubav bila duga i srećna. Crnina U periodu između veridbe i venčanja mlada ne sme da nosi crninu kao znak žalosti za nekim, jer će joj prema starom verovanju brak biti tužan. Bacanje pogače Posle darivanja, neposredno pre glavnog jela, stari svat izlazi ispred kuće i leđima okrenut svatovima, uglavnom neoženjenim muškarcima, baca pogaču koju je svekrva umesila za tu priliku. Prema verovanju, ko uhvati pogaču uskoro će da se ženi, a običaj je da svi svatovi dobiju bar jedan zalogaj. PROČITAJTE I: Svadbeni običaji: sujeverje

View Blog:

UKUSNE POSLASTICE

  UKUSNE POSLASTICE   Zabranjena ljubav – L’amore proibito —7. JUN 2011. Per vedere la ricetta in lingua italiana, andate sotto. Krajem aprila, kada sam bila napravila ovaj desert, objavila sam sliku na mojoj fb strani i naišla na oduševljenje a ujedno dobila puno predloga za ime tada bezimenog deserta. Molim Vesnu Bulatovic-Grujic, koja je kumovala, da mi prosledi adresu na mail da bih mogla da joj pošaljem časopis Hrana i vino u kome se nalazi i ovaj recept. Potrebno za 4 osobe: 250 g lisnatog testa 4 polovine breskvi iz konzerve 8  većih jagoda 150 g šećera 3 kašike vode 130 g mlevenog plazma keksa 50 g krupnije mlevenih lešnika aluminujumska folija  Potrebno za 4 osobe: 250 g lisnatog testa 4 polovine breskvi iz konzerve 8  većih jagoda 150 g šećera 3 kašike vode 130 g mlevenog plazma keksa 50 g krupnije mlevenih lešnika aluminujumska folija sladoled od vanile Lisnato testo tanko razvući na pobrašnjenoj radnoj površini. Sekačem za mrežu iseći testo. Od aluminijumske folije napraviti 4 loptice veličine pesnice. Mrežu razvući i staviti preko loptica, zatim donji deo iseći sekačem. Staviti da se peče na 200 °C oko 20 minuta. Pečene mreže izvaditi iz rerne, ostaviti malo da se prohlade, zatim pažljivo izvući foliju. Šećer staviti na ringlu i istopiti kao za karamel. Pažljivo i brzim pokretima, četkicom premazati sve mrežice. Ostatak karamele vratiti na ringlu i dodati vodu, zatim staviti da se kuva i šećer otopi. Skloniti sa vatre i dodati mleveni keks i lešnike. Dobro promešati, zatim smesu podeliti na 4 dela i složiti na tanjire. Na smesu staviti jednu polovinu breskve i jednu jagodu. Preko staviti mrežu. U tanjir servirati sladoled i još jednu jagodu. Poslužiti odmah.   Starinski kolač sa jagodama – Antico dolce con le fragole —31. MAJ 2011. Per vedere la ricetta in lingua italiana, andate sotto. Potrebno za patišpanj: 5 jaja 5 kašika šećera 3 kašike brašna 2 kašike griza 8 kašika mlevenih oraha 1 kašika kakaa   Preliv: 400 g šećera 200 ml vode   I još treba: 100 g čokolade 2 kašike ulja šlag jagode   Belanca dobro izmiksati sa šećerom, zatim postepeno dodati žumanca. Sjediniti brašno i kakao, zatim lagano umešati u izmiksana jaja. Dodati griz i mlevene orahe, zatim promešati. Sipati u okrugli pleh veličine 28 cm. Peći u zagrejanoj rerni na 200 °C, 15-20 minuta. Preliv: Skuvati vodu i šećer, zatim dok je   Potrebno za patišpanj: 5 jaja 5 kašika šećera 3 kašike brašna 2 kašike griza 8 kašika mlevenih oraha 1 kašika kakaa   Preliv: 400 g šećera 200 ml vode   I još treba: 100 g čokolade 2 kašike ulja šlag jagode   Belanca dobro izmiksati sa šećerom, zatim postepeno dodati žumanca. Sjediniti brašno i kakao, zatim lagano umešati u izmiksana jaja. Dodati griz i mlevene orahe, zatim promešati. Sipati u okrugli pleh veličine 28 cm. Peći u zagrejanoj rerni na 200 °C, 15-20 minuta. Preliv: Skuvati vodu i šećer, zatim dok je preliv vruć, preliti preko hladnog patišpanja. Ostaviti da se ohladi, zatim preliti čokoladom koju smo prethodno istopili sa uljem. Kolač iseći na parčad i ukrasiti šlagom i jagodama.  Šam rolne 2 —11. MAJ 2011. Recept je iz časopisa Hrana i vino, februar 2010. Potrebno : 300 ml mleka 1 kockica kvasca 1 kašika šećera 100 ml ulja 500 g brašna 180 g margarina 250 g šećera 4 jaja U zagrejano mleko dodati kvasac, 1 kaiku šećera i mešamo dok se kvasac ne rastopi.  Odvojimo belanca od žumanaca. U sud sa žumancima dodamo mleko sa kvascem, ulje, brašno i promešamo. Testo umesimo rukom, namažemo uljem i ostavimo da naraste. Naraslo testo premesimo na radnoj površini a zatim od testa, oklagijom, razvučwmo koru. Koru namažemo polovinom pripremljenog margarina i presavijemo dva puta po dužini. Dobijenu lentu  Potrebno : 300 ml mleka 1 kockica kvasca 1 kašika šećera 100 ml ulja

View Blog:

ARONIJA

                                  ARONIJA        Najzdravija biljka na svijetu – Aronija Aronija predstavlja moćno, potpuno prirodno oružje u prevenciji bolesti, ali i kad je bolest već prisutna... Najjača od svih vrsta je tzv. sibirska aronija koja se uzgaja u zagrljaju hladne klime i nedirnute prirode 1267614PREGLEDA       Bobice aronije mogu se konzumirati svježe... Aronija se naziva i namirnica budućnosti jer ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćava od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. Studije su pokazale da ima i antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku "ubija" maligne

View Blog:

Stari recept aloja vere lijek za rak

Stari recept aloja vere lijek za rak SASTOJCI 300 gr aloe vere, 400gr meda (proljetnog cvjetnog meda sa saćem), 7 dcl čistog vina , 500gr frankove cikorije, 500 gr čistog alkohola. Alou v. samljet (biljka starosti od 1-5 godina) što starija to bolja. Biljku ne zaljevati 5 dana prije upotrebe. Sve smiješati i staviti da stoji na tamnom i hladnom mjestu 5 dana (nekada su ljudi zakopavali u zemlju i ti su uvjeti optimalni). Nakon toga 5 dana 3 puta dnevno (2 sata prije jela) uzimati kavenu žličicu. Zatim sljedeće dane 3 puta dnevno (1 sat prije jela) jušnu žlicu. Liječenje traje 3 tjedna, a najbolje bi bilo upotrebljavati 2 mjeseca. **Preporuka da tečnost nakon 5 dana bude cijeđena koliko treba za taj dan. Ostatak neprocijeđen držati u hladnom. Ova receptura pomaže kod: Teških bolesti marernice,bolesti stomaka, crijeva, astme, kostobolje, začepljenja krvnih sudova,srca, povećanog tlaka, bubrega, koagulacije krvi, gripe, angine, zastarjelih bolesti, tuberkuloze, čira želudca, unutarnji upalni procesi.     Napitak za gubljenje kilograma od aloja vere i kupusa Skinite višak kilograma i obnovite snagu čitavog organizma uz pomoć prirodnih sastojaka... Predstavljamo vam recept za domaći napitak koji će vam pomoći da smršate, ali i da uvek budete puni energije. Čine ga tri sastojka koja su sama po sebi zdrava, a koja kada su pomešana čine pravu "bombu" zdravlja za naš organizam. Kako napraviti ovaj napitak Sastojci: - 1/4 glavice kupusa - 200ml soka od aloja vere - 1 mala kašika narendanog đumbira Priprema: Dovoljno je da sve navedene sastojke ubacite u blender, izblendirate i servirate u šolji ili čaši. Ako želite da vaš napitak ima lepši ukus, možete dodati i pola krastavca ili listiće nane. Zbog čega je dobar ovaj napitak - Deluje na metabolizam i generalno ceo digestivni sistem. Ubrzava, sprečavajući rizik od konstipacije i smanjuje čireve na želucu, ukoliko imate problem sa tim. - Odličan je za detoksikaciju tela. Zbog glukozinolatima iz kupusa, vaše telo će uspeti da izbaci sve toksine koji su se vremenom nakupili. - Uz pomoć njega možete da smršate. Kako je kupus glavni sastojak, on je i najodgovorniji za gubljenje kilograma. Jedna glavica kupusa ima samo 250 kalorija, što znači da se u ovom napitku nalazi baš malo kalorija. Takođe je bogat vlaknima koji regulišu šećer u krvi i zdravi su za probavu i sitost. - Poboljšava izgled kože.  Zbog fitohemikalija i vitamina A, C i E vaša koža će se redovnom upotrebom napitka potpuno obnoviti. - Smanjuje holesterol.   Napitak od aloje je čuvar vašeg imuniteta, ali i lepote. Poznati top model, Žizel Bundšen, želela je da podeli sa svima svoj tajni napitak, koji joj pomaže da ojača imunitet i sačuva lep izgled svoje kože. "Iscedite tri limuna, oljuštite svežu aloju, dodajte kašičicu kokosovog nektara i dosta vode i pomešajte u blenderu" - savetuje zanosna Žizel. Pozitivna dejstva po zdravlje u ovom napitku su odlično pomešani - kaže nutricionista iz Filadelfije, Dženet Bril. "Aloja je poznata kao namirnica koja ublažava iritacije i zapaljenja na koži, a neka istraživanja pokazala su čak i da se uspešno bori protiv stomačnih zapaljenja, koja u suprotnom vode do infekcija i bolesti" - kaže Bril. S druge strane, zbog toga što je to praktično sok povrća, izvučen iz pulpe aloja vere, kod nekih ljudi može pogoršati stres digestivnog trakta i uzrokovati grčeve i dijareju. Neke vrste vitamina i minerala koje sadrži aloja vera mogu se pronaći i u zelenoj salati, samo bez gorkog ukusa koji aloja ima - objašnjava nutricionista. Da sve bude još gore, proizvođači soka aloja vere poboljšavaju njegov ukus dodavanjem šećera. Umesto toga, ako želite da pijete sok aloja vere, poslušajte Žizel i pomešajte ga sa limunom i kokosovim nektarom, umesto sa šećerom. Nutricionista Dženet Bril savetuje da se pre konzumiranja obavezno konsultujete sa lekarom, da biste bili sigurni da nećete imati neželjene reakcije na ovaj napitak.   Osim što snažno hidrira kožu, ova biljka sadrži i sastojke koji pomažu čišćenju organizma i regulisanju mehanizma imunog sistema. Mnoge legende govore o egipatskim kraljicama Nefertiti i Kleopatri koje su koristile blagodeti aloe vere, ali i o Aleksandru Velikom kojeg je njegov slavni učitelj Aristotel nagovarao da pre ratnih pohoda najpre poseti ostrvo Sokotra u Indijskom okeanu i skupi dovoljnu količinu ove biljke za snagu i lečenje rana svojih vojnika. Na drugoj strani sveta i pripadnice lepšeg pola drevnih Maja mazale su lice sokom od aloe vere da bi lepše izgledale. Sve ove priče svedoče o važnosti ove biljke, u nauci poznate kao Aloe vera Barbadensis Miller. Ime je dobila po botaničaru Mileru koji ju je otkrio na Barbadosu, a zatim uvrstio u registar lekovitog bilja. Umirujuća svojstva ova polupustinjska biljka iz porodice ljiljana, zbog svojih umirujućih i ublažavajućih svojstava najviše se upotrebljava kao osnovni sastojak proizvoda za lepotu i negu kože i kose, ali osim u kozmetici, ova biljka, zbog svojih zdravih sastojaka, veoma često se  kon

View Blog:

OVO SU MOJE 3 OMILJENE COKOLADNE TORTE

          OVO SU MOJE 3 OMILJENE COKOLADNE TORTE                                Čokoladna torta bez brašna     "Čokoladna torta bez brašna, jedinstvenog ukusa, osvaja svojim ukusom i izgledom." Potrebni sastojci ZA KORU  maslac - 125 g kravlji  šećer - 125 g  čokolada - 125 g  jaja - 4 belanca + 4 žumanca ZA KREM  jaja - 4 kom.  šećer - 125 g  čokolada - 125 g  maslac - 125 g dobro umućen  bademi - 150 g oljušteni, pečeni i iseckani Način pripreme Za koru umutiti prvo maslac sa šećerom i dodati rastopljenu prohlađenu čokoladu. Mešati drvenom varjačom i dodati jedno po jedno žumance, dobro umutiti nakon svakog. Na kraju pomešati smesu sa čvrsto umućenim belancima. Podeliti smesu na 3 jednaka dela i ispeći svaku koru odvojeno u plehu prekrivenim papirom za pečenje ili podmazanom i lako pobrašnjenom. Ohladiti kore i zalepiti ih kremom, koji se priprema na sledeći način: Umutiti jaja sa šećerom u sudu na pari na ringli na slaboj temperaturi. Skloniti kad se dobije svetao i gladak krem i pomešati sa otopljenom čokoladom i maslacem. 

View Blog:

SARENA USKRSNJA JAJA /PISANICE

                           SARENA USKRSNJA JAJA /PISANICE Meni najdraze ukrasavanje jaja je  rad sa pceljinim voskom Ja koristim perce a moze i saralica - predmet s drvenom drskom koji na vrhu ima limeni lijevak u koji se stavlja pcelinji vosak. Prelazim na tradicinalnu batik tehniku.  Istocno-eurpske zemlje imaju tradiciju ukrasavanja jaja "pisanjem" voskom - odatle i dolazi ime pisanice. Dizajn jaja se razlkuje od zemlje do zemlje, pojavljuju se cesto slicni motivi kao na raznim vezovima i slicnim rukotvorinama. Dakle, pripremi se par boja - tradicionalno crvena, crna,zuta. Voskom se prvo pokriju mjesta koja ce biti bijela/bez (ovisi o ljusci). Zatim

View Blog:

Šeherezada torta (ne pece se)

Šeherezada torta (ne peče se)   j   4  POGLEDAJ SVE FOTKE /slika/749955/ Torta koja je vrlo ukusna, laka za pripremu, brzo se pravi, jeftina je, a puuuuuno ispadne. Ovde kod nas je zovu Šeherazada, a koji joj je pravi naziv, ne znam, ali zvaćemo je tako:)) Meni je od materijala za koji sam dala oko 5 eura,ispala vrlo ukusna torta od 3 kg (možda malo više). Pa, drage moje, izvolite, uživajte !   Sličnirecepti

View Blog:

SAVRŠENA TORTA ZA MOJ UKUS, NESTALA BRZINOM SVJETL

SAVRŠENA TORTA ZA MOJ UKUS, NESTALA BRZINOM SVJETLOSTI, UVJERITE SE ZAŠTO….  April 9, 2017  admin Uncategorized

View Blog:

Kasasti domaci sok od jagoda

                          Kasasti domaci sok od jagoda 4kg jagoda  12litara vode 4 limuntusa,1,800 šećera Vodu,šećer i limuntus prokuvati,pa dodati ispasirane jagode.Kad provri kuvati 10minuta i skidati penu.Vruc sok sipati u vruće flaše.Umotati u ćebe i ostaviti da

View Blog:

Uskršnje dakonije i izbeljivanje jaja

Uskršnje đakonije i izbeljivanje jaja Bliži se Uskrs.  Vec jeć zakucao na vrata. U tom slučaju, kasnim sa objavom, ali verujem da će ista biti od koristi . Pozitivna trema je sasvim prihvatljiva. Većina domaćica polemiše na temu pripreme i dekoracije Uskršnje trpeze. Posebna pažnja posvećuje se farbanju i dekoraciji jaja. Dajem vam par predloga koji mogu poslužiti kao inspiracija. Ove godine je posebnu pažnju privuka dekupaž tehnika dekorisanja jaja. Ona se primenjivala i ranije, ali nije bila toliko popularna. Nije u pitanju ništa komplikovano. Za dekoraciju se koriste višeslojne salvete (poželjno je da motivi budu sitniji), belance, slikarska četkica, malo mašte i naravno jaja. Isecite želje motivne sa salveta, skinite prvi sloj, prislonite ga na jaje i premažite belancetom. Belance treba delimično umutiti - ja to radim viljuškom. Za dekorisanje koristiti kuvana jaja. Izbeljivanje jaja Ukoliko vam se ne dopada boja jaja, ne brinite, vrlo jednostavno ih možete izbeliti. Prilikom kuvanja jaja, dodajte malo alkoholnog sirćeta i malo soli.  Ne znam tačno da vam kažem koja je količina potrebna jer nisam merila,  ali na 1/2 l vode nisam sipala više od 3-4 kašike sirćeta. Na 1 l vode je dovoljno sipati 1 dl sirćeta i kašičicu soli. Jaja kuvajte na uobičajen način (u vodi u koju ste sipali sirće i so).  Ostavite ih da se prohlade u vodi u kojoj su se kuvala, pa ih lagano istrljajte vlažnom krpom. Za trljanje možete koristiti truleks krpu. Videćete kako se skida sloj sa ljuske, a jaja postaju bela. Ukoliko želite da farbate izbeljena jaja (na način koji zahteva da se jaja kuvaju u boji), kuvajte ih samo nekoliko minuta, prelijte hladnom vodom i još mlaka istrljajte krpom kako biste skinuli tamniji sloj. Jaja kuvajte u boji prema uputstvu sa pakovanja.  Nakon izbeljivanja, jaja možete dekorisati po želji - dekupaž tehnikom, jestivim flomasterima, sličicama, trakama... Nakon izbeljivanja, jaja sam bojila kurkumom. Nisam zadovoljna bojom - očekivala sam mnogo više od kurkume. Jaje sa desne strane ima intenzivniju boju. Drugo, skoro da nije bilo žuto. A možda nije samo do kurkume već i do ljuske. Jaja koja vidite na gornjoj i donjoj fotografiji nisam izbeljivala. Dekorisana su salvetama i jestivim flomasterima. Pored farbanja jaja u kurkumi,  možete ih bojiti na razne načine - prirodnim i veštačkim bojama. Neki od načina su: bojenje-farbanje jaja u crnom vinu; bojenje-farbanje jaja u lukovini; bojenje-farbanje jaja u soku od cvekle; bojenje-farbanje jaja u soku od spanaća; bojenje-farbanje jaja kafom; bojenje-farbanje jaja alevom paprikom... Neke od načina bojenja prirodnim bojama, možete videti OVDE i OVDE.

View Blog:

Liker od kupine, maline, borovnice ili drijenka -

Liker od kupine, maline, borovnice ili drijenka - jedan recept, sto varijacija Iskoristite bobičasto voće i uživajte u njemu i nakon ljetu, u obliku voćnog likera

View Blog:

Domaci liker od jedne od najzdravijih biljaka na s

Domaci liker od jedne od najzdravijih biljaka na svetu 2 l crnog vina

View Blog:

Slatko i liker od visanja

                  Slatko i liker od visanja                            ,recepti iz bakine i mamine tekice brzi i jednostavni,,sto bi se reklo bez po muke,,...probajte dok jos ima visnjica!:))         Sastojci

View Blog:

Tradicionalni srpski uskršnji obicaji

           Tradicionalni srpski uskršnji običaji Nije neophodno da se pridržavate baš svih običaja, ali ćete makar farbanim jajima obeležiti praznik. Možda ćete za neke običaje prvi put cuti, a možda vam je sve već dobro poznato.

View Blog:

Muškatle i surfinije – kako urediti terasu sa ovim

   Muškatle i surfinije – kako urediti terasu sa ovim biljkama? Stiglo nam je proleće, a sa ovim godišnjim dobom probudilo se cveće najrazličitijih boja i vrsta. Pijace su se zašarenile jednogodišnjim cvetnicama. Čak i onaj koga uopšte ne zanima cveće ne može da ostane ravnodušan na raznobojne muškatle i  surfinije i ostale cvetnice. April je idealan mesec za sadnju novog cveća na terasama. Vrt, terasa i balkon su produžetak stana u prirodu. Oni koji nemaju vrt jedino im preostaje da urede balkon ili terasu i uživaju u toj maloj cvetnoj oazi. Uređivanje ovih površina može da bude veliki izazov za sve nas. Potrebno je voditi računa o svemu, o posudama u koje će se saditi biljke, o vrstama biljaka zavisno od položaja terase, o tome koliko vremena imamo da posvetimo ovom cvetnom raju. Većina ljubitelja balkonskog cveća već ima svoju omiljenu vrstu koju sadi godinama, i kojoj ostaje veran iz nekog ličnog razloga. Razlozi mogu biti različiti, ili su zadovoljni sa tom biljkom zbog njenog cvetanja ili su zadovoljni što ta biljka nije preterano zahtevna ili postoji neki treći razlog. Ako nikada do sada niste sadili cveće na terase ili balkone evo nekoliko saveta kojim redom da krenete. IZBOR POSUDE ZA SADNJU Žardinjere (saksije) izrađuju se u više veličina, oblika i boja i od raznih materijala. Potrebna dužina saksije je od 50 do 100 cm, širina 20-tak cm, a i dubina 20- tak cm. Obavezno moraju imati otvore za odvod vode. Ukoliko otvori nisu fabrički napravljeni, napravite ih sami. Ako ne želite da vam saksije privuku pažnju više nego cveće koje u njih sadite, onda odaberite neku neutralnu boju (sve nijanse od krem do braon boje).  Mada, kada sadimo puzave biljke, saksija se primeti samo prvih mesec dana, a onda biljka svojim listovima i cvetom prekrije nju u potpunosti. Evo nekoliko vrsta žardinjera koje možete koristiti. Ovo su prozorske žardinjere, i to veoma elegantne. Ovo je jedna vrsta visećih saksija koja je izuzetno dekorativna i interesantna. A najčešće se koriste plastične saksije i žardinjere koje možete nabaviti na pijacama. Razlog za to je što su finansijski najpristupačnije. Jeste da nisu dugog veka, ali 4-5 godina će vam sigurno poslužiti. IZBOR BILJAKA ZA SADNJU U ŽARDINJERAMA Pri kupovini biljaka obratite pažnju na mesto na kojem želite da ih zasadite (sunčano, polusenovito ili senovito mesto). Za sunčana mesta preporučuju se petunije, surfinije,   ageratum,

View Blog:

7 najpogodnijih biljaka za osuncane letnje terase

7 najpogodnijih biljaka za osunčane letnje terase Stiglo je leto, sunčan je dan, sedite na svojoj terasi, gasite žeđ i razmišljate, za idealan užitak- nedostaju biljke. Proleće se završilo, nastupile su vrućine, plašite se da je kasno za sadnju biljaka i ozelenjavanje. Nije sve izgubljeno! Dajemo vam spisak biljaka i savete kojima možete obradovati sebe i urediti svoj prostor na terasi, čak i u sred leta!   1. JAGODA MESEČARKA (SORTA OD FRAGARIA OVALIS) Postoji puno vrsta i sorti jagoda, a ova je interesantna jer rađa cele sezone, od aprila do prvih jesenjih mrazeva. Jagode se šire stolonama-izdancima koji se ukorene sami, zato je praktično saditi ih u žardinjere. Uvek možete da iskoristite plastične balone od vode, isečete ih na pola, posadite jagode i rasporedite po terasi.  Ovo je višegodišnja biljka koja voli osunčane pozicije i vodu, a presađuje se tek posle nekoliko godina. Sada zamislite sebe kako sedite na svojoj terasi i berete svoje jagode. Neodoljivo, zar ne? 2. DAN I NOĆ (VIOLA TRICOLOR) Biljka koja bujno cveta na suncu. Najrazličitije kombinacije boja i veličina cvetova mogu se naći na tržištu, a poslednjih godina popularni su varijeteti sa veoma sitnim dvobojnim cvetovima. Otporna je na

View Blog:

IZVANREDAN ROLAT KOJI PODSECA NA SLADOLED – MACIJE

  IZVANREDAN ROLAT KOJI PODSjEĆA NA SLADOLED – MAČIJE OČI

View Blog:

Brzo i lako: 3 recepta za domaci sladoled

Brzo i lako: 3 recepta za domaći sladoled Čokoladni sladoled s maslacem od kikirikija Sastojci: 2 dcl grčkog ili običnog

View Blog:

Zova lijeci i najopasnije bolesti: Evo kako se pra

  Zova liječi i najopasnije bolesti: Evo kako se pravi čaj, sok i ljekoviti med!

View Blog:

BAZGA: Recepti za ljekovite cajeve i vino od cvije

BAZGA: Recepti za ljekovite čajeve i vino od cvijeta i bobica “Što trebamo činiti kada prolazimo pored bazge? Skinuti šešir i zahvaliti joj na tolikoj pomoći čovječanstvu.” podučio nas je Željko Sobotka, tajnik Prirodoslovnog društva “Ljekovita biljka” još davne 1999. godine, donoseći nam u redakciju “Vikenda” svoje sjajne recepte za ljekovite pripravke od bazge. Nažalost, suradnja je kratko trajala jer su čelni ljudi tadašnjeg Europa Press Holdinga, u sklopu kojeg je naš glavni urednik Mladen Gerovac “Vikend” pokrenuo kao magazin za slobodno vrijeme, procijenili da su to neatraktivne teme, koje je vrijeme pregazilo. Petnaest godina poslije vrtlarenje, ljekovito bilje, gljivarstvo, putovanja, selfness, planinarenje, gastronomija, izvorno… postali su in u svim glamuroznim izdanjima. Geekovi prirode su postali mainstream. Biokemičar Željko Sobotka i dalje drži savjetodavna predavanja u Prirodoslovnom društvu “Ljekovita biljka”, no potražnja za pripravcima od ljekovitog bilja toliko je porasla da ih sada proizvodi njegova tvrtka “Ekoherbalia”. A Mladen Gerovac je pokrenuo portal za dobar život na kojem se ponovo našao vrijedan prilog našeg tadašnjeg suradnika o ljekovitoj bazgi. Bazga je kao ljekovita biljka poznata još od ljudske prapovijesti. Sjeme i grančice bazge nalazimo još i u naseljima iz kamenog doba u Švicarskoj i u gornjoj Italiji. Aristotelov učenik Teofrast iz Eresoza (370 g. prije Krista), grčki filozof i jedan od osnivača botanike, opisao je bazgu i njenu primjenu. Dioskurid, vojni liječnik za vrijeme cara Nerona (oko 50.) još je detaljnije opisao metode liječenja bazgom. O narodnom vjerovanju o bazgi kao svetoj biljci i njezinoj uporabi u pučkoj medicini piše Gaj Plinio Sekund (23. do 79. prije Krista), veliki učenjak toga vremena koji je stradao prilikom provale vulkana Vezuva. A što danas znamo o toj biljci? Ljekoviti cvijet za čaj Bazga (Sambucus nigra L.) iz porodice bazgi (Sambucaceae) je grm ili poludrvo koje naraste i do 10 metara. Plutastu sredinu debljih grana dječaci vole upotrebljavati kao plovak u ribolovu. Cvjetovi su prljavo bijele do žućkaste boje, sastavljeni u paštitac (tzv. bazgin tanjurić) promjera do 20 cm. Bazga cvate od početka svibnja u nizinama pa do početka srpnja u višim brdskim predjelima, kada se bere za čaj i za popularan sirup od bazge za pripravu soka. Cvjetove bazge treba brati i sušiti kao cijeli paštitac. Tek osušene cvjetove možemo otresti s cvijetne drške. Oprez! Cvjetni paštetci ubrani nakon 11 sati prije podne, po sunčanom i suhom vremenu, ne pocrne, dok oni koje uuberemo po vlažnom vremenu pocrne sušenjem. Sušenje na direktnom suncu snizuje kvalitetu čaja od bazginih cvjetova. Suhe cvjetove čuvamo od vlage i svjetla u višeslojnim papirnatim vrećama. Saponini i hetrozidi u cvjetovima osobito pobuđuju znojenje i mokrenje. Zato se čaj od bazgovih cvjetova koristi kod prehlada, gripe, bronhitisa, jakog kašlja, šarlaha, početne

View Blog:

Destinacije u Hrvatskoj

Destinacije u Hrvatskoj Hrvatska - Info, ljetovanje, putovanje, smještaj Hrvatska, zemlja tisuću otoka, obasjana suncem i okupana toplim Jadranskim morem. Neodoljivi šarm mediterana koji će Vas sigurno osvojiti. Istra, Kvarner i Dalmacija daju tisuće razloga zbog koji milijuni turista svake godine hodočaste Hrvatskom. Turisti koji bar na kratko potraže kutak pod suncem gdje prestaju brige i problemi, a počinje osmjeh i predivan osjećaj slobode, osjetit će čaroliju netaknute prirode mediterana. Ljubitelji prirodne i zdrave hrane osjetit će iskonske arome i okuse mediteranske kuhinje. Od Istre do Dubrovnika nebrojeno je istinskih gastronomskih delicija, od vina, maslinova ulja, morskih specijaliteta, koji svako podneblje čine posebnim i jedinstvenim. Istra - info, ljetovanje, putovanje, smještaj Doživite Istru kroz tipičnu venecijansku arhitekturu zgrada, crkava i zvonika. Svojom obalom, plažama i unutrašnjošću Istra čini nezaobilazno turističko odredište. Poluotok Istra smješten je na sjevernom dijelu Jadranskog mora, između Tršćanskog i Kvarnerskog zaljeva. Istrom teku tri rijeke Dragonja, Raša i Mirna a na njezinom se sjevernom dijelu izdiže planina Učka. Saznaj više Gradovi u Istri: Pula Vrsar Rovinj Novigrad Poreč Umag Medulin Rabac Fažana Kvarner - info, ljetovanje, putovanje, smještaj Kvarnersku regiju čini s jedne strane veliki Kvarnerski zaljev gdje su smješteni gradovi Rijeka, Opatija, Crikvenica, Novi vinodolski, te s druge otoci Krk, Lošinj, Cres i Rab. Baš zbog svog zemljopisnog položaja Kvarner nudi specifičnu različitost sadržaja. U svom priobalnom i otočnom dijelu, upravo zbog mora, razvio se i turizam sa svojim smještajnim kapacitetima (hoteli, apartmani, privatne kuće, residence, turistička naselja, camping, bungalow, itd), dok već 20-ak km u svom kontinentalnom dijelu razvio se zimski i agroturizam. Saznaj više Gradovi na Kvarneru:

View Blog:

ISTRA - ljetovanje, hoteli, privatni smještaj, apa

ISTRA - ljetovanje, hoteli, privatni smještaj, apartmani Svojom obalom i plažama te svojom unutrašnjošću Istra čini nezaobilazno turističko odredište u Hrvatskoj. Poluotok Istra smješten je na sjevernom dijelu Jadranskog mora, između Tršćanskog i Kvarnerskog zaljeva. Istrom teku tri rijeke Dragonja, Raša i Mirna a na njezinom se sjevernom dijelu izdiže planina Učka. Atrakcije u Istri 1. Nacionalni park Brijuni - Otočje Brijuni čine 3 veća otoka i 12 manjih otočića, smješteni na jugozapadnom dijelu obale Istre. Brijuni su posebni zbog svoje osebujne mediteranske vegetacije, safari parka gdje borave brojne egzotične životinje te arheološkim ostacima i nalazištima iz rimskog odnosno bizantskog doba. 2. Nasljeđe Austro-ugarske monarhije - Razgled austro-ugarske civilne arhitekture i vojnih fortifikacija, izlet brodom, ragled vojno-sakralnih objekata

View Blog:

Najlepše prolecno cvece: dan i noc prkosi niskim t

Najlepše prolećno cveće: dan i noć prkosi niskim temperaturama Iako ova biljka cveta skoro tokom cele godine, budite pažljivi i čuvajte je od vlage! Na umereno niskim temperaturama baštenski dan i noć (Viola x wittrockiana) otvara prve mlade cvetove. Zasađen u jesen, dan i noć cveta s jednom pauzom tokom zime sve do kasnog proleća.  , redovno uklanjajte uvele i oštećene cvetove i listove.        DAN I NOĆ, MAĆUHICA, VIOLA TRICOLOR, ZA ŠAREN VRT ZIMI 07/29/2013 0 Permalink

View Blog:

Sobno cvece: 5 biljaka koje se lako gaje

Sobno cveće: 5 biljaka koje se lako gaje  Kao i svi živi organizmi, biljke traže određene uslove kako bi rasle ili cvetale, u protivnom nikakvi trikovi nam neće pomoći. Prenosimo vam savete iz knjige „Kućne biljke koje može svako da uzgaja“ (izdavač „Mladinska knjiga Beograd“).         Tajna uspešnog gajenja sobnog bilja je u pravilnom izboru vrsta koje će se najbolje prilagoditi uslovima u stanu ili kući Biljkama su potrebni odgovarajuća temperatura, svetlost i vlažnost vazduha, ali kako se te potrebe razlikuju za svaku vrstu, važno je naći pravu meru. Izbor zavisi i od toga koliko ste vešti s biljkama i imate li vremena da im se posvetite. Za ljubitelje cveća koji nemaju mnogo vremena postoji veliki izbor među onim vrstama koje su otpornije i ne zahtevaju previše brige. S dolaskom zime sobnom cveću mora da se pruži dodatna nega. Pošto je većina kućnih biljaka iz tropskih krajeva, vole vlažan vazduh i visoku temperaturu, a tokom dana biljkama treba više svetlosti, pa je poželjno da budu blizu prozora, a uveče ih odmaknite kako se noću ne bi smrzle. Cveće se ne sme stavljati blizu izvora toplote. Promaja i nagle promene temperature u prostoriji biljkama ne odgovaraju. Ako je vazduh suv u stanovima s centralnim grejanjem, orošavanje posebno prija fikusu bendžaminu, maranti, papratima i drvetu života. Orošavanje ne podnose vrste s dlačicama na lišću, afrička ljubičica ili gloksinija. Biljke koje su u cvetu treba više zalivati, a kaktuse, filodendron, difenbahiju, ehmeju, nidularijum ređe. Vodena palma traži obilno zalivanje cele godine. Voda treba da je odstajala, bez kreča i da je sobne temperature. Optimalna temperatura prostorije je 15–20 stepeni. Biljke koje se zimi odmaraju, kao što su oleander, hibiskus, palma, limun, pomorandža, treba držati u hladnijoj prostoriji, od dva stepena do 10 stepeni.

View Blog:

Podzemni grad

Podzemni grad Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije Ulaz u Podzemni grad Podzemni grad se nalazi u Malom Zvorniku, Mali Zvornik je grad koji se nalazi „preko puta“ Zvornika sa druge strane obale rijeke Drine. Najznačajnija kulturno-istorijska znamenitost Malog Zvornika koju obavezno treba vidjeti je Podzemni grad, koji je predstavljao sklonište Karađorđevića. Dovoljno je samo iz Zvornika preći pješački most i doći ćete do ulaza u lavirint pod zemljom. Naime, u utrobi brda izgrađen je podzemni grad koji čini lavirint odaja iskopanih u kamenu za kraljevo ratno komandno mjesto i duži boravak većeg broja ljudi pod zemljom. Cijeli grad je izgrađen po nalogu kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, čija je gradnja počela 1931. i trajala je sve do ubistva kralja Aleksandra u Marseju 1934. Ovo mjesto korišćeno je samo jednom, i to aprila 1941. godine, kada je pre odlaska u izbjeglištvo, svoju poslednju noć u Srbiji, u nedovršenom skloništu, proveo mladi Petar II Karađorđević. Duž oko kilometar i po hodnika nalaze se prostorije, sobe, sale, kabinet, dvorane. U podzemnim prostorijama uopšte nije hladno, temperatura je od 14 do 16 stepeni, a vlage ima vrlo malo. Još se istražuje šta se sve nalazi u sedamdesetak prostorija, a za sada se zna da su tuneli iskopani u obliku časnog krsta, kao i da se u ovom lavirintu nalaze ostaci kapele, oltarski prostor i kraljevska česma. građen je kao tajno sklonište vojske Kraljevine Jugoslavije i kraljevo ratno komandno mesto i za duži boravak većeg broja ljudi pod zemljom. Gradnja je počela 1931. godine i trajala je sve do ubistva kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine i do tada je urađeno oko dve trećine skloništa.[1][2] Pristup planu podzemnog kompleksa koji je nosio šifrovano ime „Kamena devojka” imalo je svega petoro ljudi u Kraljevini. Podzemni lavirint su kopali i betonirali robijaši, dovođeni i odvođeni noću, tako da nisu znali ni gde se nalaze, ni šta grade. Tačna namena i plan korišćenja ostali su do danas nepoznati, jer dokumenti o ovom tajnom projektu dosad još nisu otkriveni.   Sadržaj   [sakrij]  1Položaj i opis 2Zanimljivosti 3Galerija 4Izvori 5Spoljašnje veze   Položaj i opis[uredi] Sklonište se nalazi nedaleko od pešačkog mosta na Drini, u stenovitom brdu. Do prestanka radova je izgrađeno 75 prostorija i nekoliko kilometara saobraćajnica koje ih povezuju, kao i sistem za vodosnabdevanje, sa dvanaest ulaza prema reci Drini. Da je kompleks trebalo da se prostire na mnogo većoj površini, ukazuje jedan od hodnika duži od 20 kilometara. Korišćeno je samo jednom, 0d 7. do 9. aprila 1941. godine, kada je pre odlaska u izbeglištvo, svoju poslednju noć u Srbiji, u nedovršenom skloništu, proveo mladi Petar II Karađorđević. Tu je održana i poslednja sednica Vlade Kraljevine Jugoslavije, pre odlaska, preko Han Pijeska, Pala i Nikšića u emigraciju. Duž oko kilometar i po hodnika nalaze se prostorije, sobe, sale, kabinet, dvorane koje su izmalterisane i okrečene u belo i koje su po završetku gradnje trebale da prime od tri do pet hiljada ljudi sa svim uslovima za nesmetan boravak pod tonama stena. Tu je i kapela sa mestom za oltar, jedina, ornamentom duž zida ukrašena prostorija. U prostorijama nema nameštaja, jer je opljačkan tokom i posle Drugog svetskog rata. Pokradeno je sve što se moglo odneti, uključujući električne i vodovodne instalacije i tri masivne ukrasne „kraljeve česme” koje su po nekim tvrdnjama bile pozlaćene.

View Blog:

Otkriven misteriozni podzemni grad star punih pet

Otkriven misteriozni podzemni grad star punih pet tisućljeća (VIDEO)   Godine 2012. nekoliko je radnika slučajno naišlo na podzemni tunel. Nakon tri godine istraživanja utvrđeno je da se radi o gradu veličine 64 nogometna terena Spektakularno arheološko nalazište nalazi se u Nevsehiru, u Turskoj. Sasvim slučajno na njega su naišli građevinari koji su rušili kompleks zgrada u sklopu rekonstrukcije grada. Nakon tri godine istraživanja stručnjaci kažu da se radi o najvećem i najkompleksnijem podzemnom gradu na planeti, piše Telegraph. Skeniranjem tla utvrđeno je da se grad proteže na nekoliko razina, a njegova je površina usporediva s površinom 64 nogometna terena. Utvrđeno je da je grad star pet tisuća godina, a njegova je kompleksnost zapanjila arheologe. Naime, ljudi su u njemu imali kuhinje, sanitarne čvorove, primitivan vodovod i ventilacijski sustav, vinarije, kapelice i brojna stepeništa kojima se prelazilo s jedne razine na drugu te na kraju i na - površinu. Novi grad otkriven je u blizini drugog podzemnog grada poznatog pod imenom 'Derinkuyu' te se smatra da je za trećinu veći od njega. Derinkuyu je 1936. godine sasvim slučajno otkrio seljanin koji je srušio zid u svojem podrumu te naišao na stepenište. Kasnije se ispostavilo da se radi o nevjerojatnom podzemnom gradu koji se proteže kroz punih 8 razina do dubine od 85 metara i u kojemu je živjelo oko 30 tisuća ljudi.

View Blog:

RONDA: ZAPANJUJUCI GRAD U ŠPANIJI

  RONDA: ZAPANJUJUĆI GRAD U ŠPANIJI   Ronda je grad u španjolskoj pokrajini Malaga s populacijom od oko 35.000 stanovnika, a nalazi se oko 100 kilometara zapadno od grada Malaga. Rondu su prvi naselili Kelti koji su je u 6. stoljeću prije nove ere zvali Arunda, a nešto kasnije su se fenički doseljenici naselili u blizini i osnovali Acinipo, poznat lokalno kao Ronda la Vieja, Arunda ili Stara Ronda. Trenutni grad je ipak malo moderniji, odnosno, najstarije građevine u njemu su rimskog porijekla iz vremena Scipiona Starijeg koji je koristio područje da utvrdi svoje položaje. Ronda se nakon toga opet razvila u grad, a zvaničnu titulu grada je dobila za vrijeme vladavine Julija Cezara.  

View Blog:

ALBEROBELLO: JEDINSTVENI GRAD U ITALIJI

ALBEROBELLO: JEDINSTVENI GRAD U ITALIJI Alberobello je mali grad u provinciji Bari u Italiji, poznat po svojim jedinstvenim ‘Trulli građevinama’ koje se od 1996. godine nalaze na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine. Ovaj gradić, koji ima oko 11.000 stanovnika, je danas popularno turističko odredište koje posjetioce vrati više od 200 godina nazad kroz vrijeme, u razdoblje brutalne feudalne vladavine u ovom dijelu Italije. Neobične Trullo građevine u Alberobellu datiraju iz 17. stoljeća, tačnije, od 1644. godine kada je kralj Napulja poslao sakupljače poreza do regije Apulija, u blizini grada Alberobello. Iako je bila pod vlašću Španjolaca, Kraljevina Napulj je u to vrijeme bila moćna sila u Italiji, te jedan od najvećih gradova u cijeloj Evropi.

View Blog:

DARGAVS: GRAD MRTVIH, RUSIJA

DARGAVS: GRAD MRTVIH, RUSIJA Smještena na rubu sela Dargavs u Rusiji nalaze se drevna groblja, odnosno nekropola poznata kao “grad mrtvih” (iako ime nije jedinstveno za Dargavs, jer riječ “nekropola” doslovno znači “grad mrtvih”). Dargavs je impresivan ne samo zbog velikog broja nesvakidašnjih mauzoleja, već i zbog apsolutno zadivljujućeg krajolika. Groblje ima gotovo 100 drevnih kamenih grobnica u kojima su pokopani ljudi koji su živjeli u dolini, a uz ljude u grobnice su smještene i njihove lične stvari i odjeća. Neke grobnice u Dargavasu imaju i do 4 sprata, dok su druge obične jednospratnice – ali sve imaju isti stil arhitekture, poznat kao ‘Nakh’.

View Blog:

Najneobicniji gradovi na svetu

Najneobičniji gradovi na svetu Duboko unutar teritorije Kalifornije postoji čudan grad u gde vlada bezakonje, gde ljudi žive bez tekuće bode a ipak stvaraju umetničke instalacije i održavaju koncerte na otvorenom. Ovo je samo jedan od brojnih gradova širom sveta koji mame turiste svojom neobičnošću i nekonvencionalnošću života njihovih stanovnika. Longyearbyen, Norveška 

View Blog:

Black and white buildings, red phone boxes and eve

  Black and white buildings, red phone boxes and even a village pub... remind you of anywhere? Yep, it's China   China is notorious for making knock-off designer clothes and high-end electronics. But this time the country has excelled itself. With its mock Tudor buildings, cobbled streets, red telephone boxes and a Gothic church, this could be a quaint English market town, but bizarre settlement is actually in the People's Republic. And unlike most places in the UK, its population is shrinking. 'Thames Town', about 19 miles from central Shanghai, is virtually a ghost town. Scroll down for video Quaint: Newly-wed Chinese couples pose in the streets of Thames town, a British themed town near Shanghai   Chinese knock off: Thames Town is in Songjiang District, about 19 miles from central Shanghai   Spot the difference: With its mock Tudor buildings, cobbled streets, red telephone boxes and a Gothic church, it is an almost perfect replica of a quaint English town   Bizarre: Contrary to appearances, Thames Town is not a resort or a theme park but is actually a new town modelled on the 'British way of life'   But not very popular: Unlike most places in the UK, Thames Town's population is shrinking   Ghost town: The town, completed in 2006, was supposed to house 10,000 inhabitants   Empty streets: Reports claim only a 'handful' of people live there, but the place does attract tourists looking for quirky photo opportunities         The extraordinary settlement, just one of a range of Chinese imitations of Western cityscapes, opened in 2006 as a replica of a small town in the UK. Out of the flat, soggy farmlands of Songjiang, local property developers recreated a town that in one great architectural sweep took in grand Victorian, Georgian and Tudor style buildings. Traditional buildings were copied and pubs and shops were imitated in an attempt to recreate the British way of life, and developers fashioned an artificial river to replicate the Thames. It even boasts replica members of the Queen's guard on patrol and statues of Winston Churchill and Harry Potter. At the time Thames Town was built James Ho, the head of one of the companies behind the development, Shanghai Hengde Real Estate, said: 'I wanted the properties to look exactly the same as those in the United Kingdom. 'I think English properties are very special. 'When we decide to learn from others, we should not make any improvements or changes.'

View Blog:

KANDOVAN: JEDNO OD NAJNEOBICNIJIH SELA NA SVIJETU

  KANDOVAN: JEDNO OD NAJNEOBIČNIJIH SELA NA SVIJETU Kandovan je turističko naselje u Iranu koje nije poznato samo po svojoj nevjerovatnoj ljepoti, već i činjenici da su mnogi domovi napravljeni u pećinama neobičnih formacija. Ako se posmatra iz daljine, cijelo selo izgleda kao gigantska kolonija termita. Neke od kuća u Kandovanu su najmanje 700 godina stare, a u njima ljudi još uvjek žive. Legenda kaže da su prvi stanovnici ovdje doselili dok su bježali od invazije mongolske vojske.

View Blog:

NEOBICNE GRAÐEVINE I SELA U ZEMLJI DOGONA

NEOBIČNE GRAĐEVINE I SELA U ZEMLJI DOGONA Dogoni su etnička skupina koja živi u središnjoj visoravni Malija, poznatoj kao “Zemlja Dogona”. Zbog unikatnog stila arhitekture, mitologije, plesova s maskama i drvenim skulpturama, cijela regija (30-ak sela) je dio je UNESCO-ve svjetske baštine još od 1989. godine. Cijeli koncept njihovih sela je zapanjujući: neka ‘vise’ sa stijena prkoseći svim zakonima prirode, dok se druga sela jedva mogu vidjeti, jer se savršeno uklapaju u svoju prirodnu okolinu. U nekim selima se opet vide samo slamnati krovovi koji ‘vire’ iz pijeska i kamena.   Dogoni su sa svojim građevinama uklesanim u stijene, ili jednostavno napravljenim od blata i štapova, postali jedna od vodećih turističkih atrakcija Malija, a  jedan od glavnih razloga zašto ih turisti redovno posjećuju su jedinstvena iskustva noćenja u jednoj od njihovih neobičnih građevina. Iako su zadržali osnove vjerovanja i mitologije, navala turista u posljednje vrijeme ipak mijenja njihovu društvenu

View Blog:

GARZONI: JEDAN OD NAJLJEPŠIH VRTOVA ITALIJE

GARZONI: JEDAN OD NAJLJEPŠIH VRTOVA ITALIJE Vrt Garzoni se smatra jednim od najljepših vrtova u Italiji. Njegova izgradnja i uljepšavanje je trajalo gotovo dva stoljeća, a sve je započelo još u 16. stoljeću kada je bio tek jednostavni vrt. Vrt se nalazi u Collodi, malom srednjovjekovnom selu u Toskani poznatom kao rodno mjesto Carla Lorenzinija koji je napisao legendarnog Pinokija. Vrt je spoj renesanse i baroka, a u njemu se nalaze brojne statue, biljke i fontane. Garzonijem dominiraju velike stepenice koje vode u gustu šumu. U šumi se nalazi nekoliko staza, a jedna od njih vodi i do labirinta koji se preporučuje zaljubljenim parovima… jer prema legendi, oni koji prođu kroz ovaj labirint će ostati sretno zaljubljeni još dugo vremena.

View Blog:

BOJNJICKI DOVRAC, SLOVACKA

BOJNJIČKI DOVRAC, SLOVAČKA Bajkoviti Bojnjički dovrac (Bojnický zámok) je srednjovjekovni dvorac koji se nalazi u gradu Bojnice u Slovačkoj. Danas je najposjećeniji samostalni muzej u državi kojeg svake godine posjeti oko 200.000 turista. Pored turista, redovni gosti su i filmski studiji koji u njemu često snimaju određene scene za filmove sa fantasy tematikom. Dvorac je prvi put spomenut 1113. godine kao drvena tvrđava, a u 13. stoljeću je obnovljen kada je i postao kamena utvrda. Od tada je promijenio nekoliko vlasnika i kraljeva, a ponovo je obnovljen u 16. stoljeću kada je ova bivša tvrđava pretvorena u renesansni dvorac.   Preporučujemo i ostale dvorce iz serijala “Najljepši dvorci svijeta”

View Blog:

Hilandar

Hilandar O samostanu Manastir su 1198. osnovali Sveti Sava i njegov otac Stefan Nemanja. Hilandar, u starijim spisima i Hilendar (gr. Χιλανδαρίου) je srpski manastir koji se nalazi u sjevernom dijelu Svete gore Atos (gr. Aγιoν Oρoς), države pravoslavnih monaha koja postoji više od tisuću godina. Sveta gora je smještena na Atosu (gr. Aτoς), trećem kraku poluotoka Halkidici u sjevernoj Grčkoj, a manastir je od mora udaljen 2,5 kilometra. Promatran izvana manastir ima izgled srednjovjekovne utvrde sa zidinama visokim i do 30 m. Vanjski zidovi su dugački 140 m i okružuju površinu koja je široka skoro 75 m. Manastir je ovako utvrđen jer je u prošlosti, kao i ostala monaška naselja na Svetoj gori, morao odolijevati gusarima. Neki smatraju Hilandar jednim od prvih sveučilišta uopće, i prvim srpskim sveučilištem. Manastir Hilandar su na razinu carske lavre podigli Stefan Nemanja (u monaštvu imenom Simeon) i njegov sin Sava 1198. godine, a u manastiru je 1200. godine umro Stefan Nemanja. Kralj Stefan Uroš I. je 1262. godine značajno utvrdio manastir. Hilandar je naročito pomogao kralj Milutin, koji je oko 1320. godine na mjestu stare podigao novu crkvu Vavedenja Bogorodice (Pohođenja blažene djevice Marije u Hram), koja i danas služi kao Saborna crkva. U vrijeme kralja i cara Dušana Sveta gora je došla pod njegovu vlast, što je razdoblje najvećeg napretka manastira. U stoljećima turske vladavine, Hilandar su pomagali ruski carevi i moldavski kneževi tijekom 16. stoljeća, a srpski patrijarsi iz Peći u 17. stoljeću. Početkom 19. stoljeća stvorena je prva suvremena srpska država, pa je nastavljena bogata tradicija hilandarsko-srpskih odnosa. U novijoj povijesti manastir je značajno stradao 2004. godine u katastrofalnom požaru, a u tijeku je obnova oštećenih građevina. Hilandar predstavlja jedno od najznačajnijih središta srpske kulture i duhovnosti. Kroz stoljeća, relativno zaštićen od napada i pljačkanja, u sigurnosti Svete gore Atos i njene autonomije, bio je pošteđen sudbine koja je pogodila skoro sve druge srpske manastire. U Hilandaru je očuvana najbogatija zbirka izvornih starih rukopisa, ikona, freski, tako da on u današnje vrijeme predstavlja najznačajniju riznicu srpske srednjovjekovne kulture općenito. Manastir se od 1988. godine, zajedno s ostalih devetnaest svetogorskih manastira, nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine u sklopu spomenika srednjeg vijeka ujedinjenih pod zaštićenom cjelinom Planine Atosa.   HILANDAR - KAKO DOĆI DO MANASTIRA? Srpska Carska Lavra Manastir Hilandar se nalazi na poluostrvu Atos, koje se zove i Sveta Gora, to je jedno od tri velika poluostrva na Halkidikiju u Grčkoj. Na Svetoj Gori postoji 20 manastira, skitova i monaških naseobina, koje su organizovane. Administrativno sedište Svete Gore je u mestu Kareja na Svetoj Gori, tu se nalazi Sveštena Opština u kojoj se nalaze predstavnici (antiprosopi) svih 20 svetogorskih manastira. Na čelu Svete Gore se nalazi Prot Svete Gore, to je jednogodišnja funkcija, i svake godine redom se bira Prot iz manastira koji imaju status carske lavre: Velika Lavra, Iviron, Vatoped, Hilandar i Dionisijat. Sveta Gora je u sastavu grčke države, ali ima autonomiju u okviru nje, koja je zagarantovana Ustavom Republike Grčke.  Igumanijom Svete Gore se smatra sama Bogorodica Djeva. Po drevnoj tradiciji, Sveta Gora spada u manastire tipa AVATON (ne kročiti). U muške manastire tipa "avaton" ne može kročiti ženska noga. Ne samo ženska noga, nego niko ko nije najavljen za ulazak na Svetu Goru. Onima koji nisu Pravoslavne vere treba posebna dozvola za posetu.  Na Svetu Goru se može ući samo brodom, iz pristaništa koja se nalaze u mestu Uranopolis i Jerisos. Pristanište Jerisos velikim delom godine nije u funkciji zbog loših plovidbenih uslova, zato se uglavnom na Svetu Goru ulazi iz mesta Uranopolis, koji je na samoj granici sa Svetom Gorom.  Da bi se ušlo na Svetu Goru, potrebno je da se u Kancelariji za poklonike (Γραφείο προσκυνητών, Pilgrims -http://www.mountathosinfos.gr/pages/agionoros/pilgrims_info.en.html ) uzme dozvola za boravak na Svetoj Gori - DIAMONITIRIO (ΔΙΑΜΟΝΗΤΉΡΙΟ), jer se bez njega na može ući na brod koji ide za Svetu Goru. Da bi ste mogli da uzmete daj diamonitirio, potrebno je da budete najavljeni manastiru za dolazak na Svetu Goru, a onda manastir može da vas najavi za ulazak na Svetu Goru, da bi se izbegla redovna procedura da se to obavi dan ranije u Solunu, nego da se direktno i bez zadržavanja može ući na Svetu Goru.  Da bi ste bili najavljeni potrebno je da se obratite manastiru i zamolite za blagoslov za posetu manastira određenog dana. Telefon manastira za kontakt je 00302377023797 , ali se teško javlja neko na njega, zbog manastirskih obaveza monaha, tj bogosluženja. Vreme u koje se može neko javiti od manastirskih otaca je ujutro od 8:30-9:30 časova i od 11:00-12:00 časova.  Mnogo pouzdaniji način je da se pošalje faks manastiru Hilandaru, koji je stalno uključen i automatski je: Fax 00302377023494 , i naslovite faks BLAGOSLOV ZA POSETU HILANDARA - OCU SIMEONU, jer je otac Simeon Hilandarac zadužen za posete manastira Hilandara. Zbog ograničenih smeštajnih uslova, neophodno je najaviti se, a takođe i da bi se moglo ući na Svetu Goru. Boravak za grupe

View Blog:

Sibirski desert

    Sibirski desert 

View Blog:

Malaga sladoled

Malaga sladoled

View Blog:

Sladoled od jabuka

Sladoled od jabuka Pošto sam na početku letnje sezone spremala nekoliko vrsta sladoleda, mislila sam da sam za ovu sezonu završila ali, poznato je da nije uvek onako kako mislite ili planirate. Pre par dana sam se vratila iz Rumunije gde sam dobila i kupila puno stvarčica za moju kuhnjicu, na moju radost ali ne i na radost mog plakara koji je prebukiran i kome treba dobro sređivanje 

View Blog:

GOTOV ZA 15 MINUTA MRAMORLINA KOLAC BEZ PECENJA

 GOTOV ZA 15 MINUTA MRAMORLINA KOLAČ BEZ PEČENJA

View Blog:

povlacenje srpske vojske preko Albanije

                                    povlačenje srpske vojske preko Albanije u Prvom svetskom ratu.         Albanska golgota je ustaljen naziv za povlačenje, odnosno proboj srpske vojske preko Albanije tokom Prvog svetskog rata. Povlačenje srpske vojske i izbeglica preko vrleti Albanije pokrivenih snegom je započeto u zimu 1915. godine. Tokom ovog tragičnog povlačenja, usled hladnoće, gladi, bolesti i borbi sa Albancima je stradalo više od 240.000 ljudi         Savezničke trupe stigle su u neutralnu Grčku 1915. pokušavajući da pomognu Srbiji, ali je ekspedicija stigla prekasno i u nedovoljnom broju da spreči pad Srbije. Tada je doneta odluka o povlačenju srpske vojske i civila preko Albanije, i pretrpljeni su strašni gubici           Na današnji dan, 25. novembra 1915. godine, tačno pre 100 godina, počelo je čuveno povlačenje srpske vojske preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Za vreme, kako je nazvana “albanske golgote”, život je izgubilo 243.000 srpskih vojnika i civila, to je bila trećina muške populacije u Srbiji, odnoso svaki treći muškarac.

View Blog:

Boj na Kosovu by Verakok

Косовска битка Бој на Косову Бој на Косову, Адам Стефановић, 1870, уље на платну Косовска битка (битка на Косову, бој на Косову, Косовски бој или Видовданска битка) је вођена 15. јуна[12] 1389. године на хришћански празник Видовдан[13], недалеко од Приштине, између српских и османских снага. Српске снаге је предводио кнез Лазар Хребељановић и међу њима су биле и снаге његових сродника и савезника, док се на челу турске војске налазио султанМурат I са синовима Јакубом и Бајазитом. У првој фази битке, српске снаге су потиснуле противника,[14] а један од српских витезова (Милош Обилић) је успео да убије султана Мурата. Његов син Бајазит је успео после тога да консолидује своје редове и крене у противнапад у коме је заробљен кнез Лазар. Он је по његовом наређењу погубљен, после чега се османска војска повукла са бојишта и напустила Србију.[14] Први извори о самој бици говоре о српској победи, а тек касније се јављају наводи о нерешеном исходу и српском поразу (средином XV века). Због тога се сматра да је сама битка завршена највероватније српском победом или евентуално нерешено, али она по својим далекосежним последицама представља отоманску победу.[14] Лазареви наследници су под притиском мађарских напада (јесен 1389)[15] и њихових контаката са Вуком Бранковићем, склопили у првој половини 1390. године мир са Бајазитом и признали његову врховну власт.[15] Уз помоћ његових трупа, они су успели да потисну Мађаре и поврате изгубљене пределе у западној Србији.[15] Косовска битка је имала велики одјек у тадашњој Европи и успела је да привремено заустави османско ширење у Европи.[14] Она је током наредних векова постала централни мотив српске народне епске поезије и централни мотив српског националног идентитета.     Позадина Територије српских великаша у периоду од 1375. до 1395. После победе у бици на Марици, Турци нису одмах почели са правим освајањима на Балкану, него су, учврстивши своје положаје, стали да шире свој утицај и да стварају упоришта за даље напредовање. Турци нису хтели да упорном борбом изазову против себе један хришћански савез пре него постану сасвим сигурни, него су се, за почетак, задовољавали тим да балкански владари признају њихову врховну власт и да их натерају на плаћање данка, како би повећали своја финансијска средства. Зато они нису заузели Вукашинову област, него су пристали да у њој влада као краљ, Вукашинов син и наследник Марко. Марко је владао јужном српском Македонијом са седиштем у утврђеном граду Прилепу, који је имао и природни положај врло погодан за одбрану и од старина изграђиван као најтврђе место Пелагоније. У северном делу Вукашинове краљевине власт је имао млађи Марков брат Андријаш.[16] Вукашинови наследници имали су борбе и са западним и са северним српским суседима, који су се пожурили да им, после очеве погибије, окрње поседе. Призрен су преотели Балшићи, а Скопље Вук Бранковић. Отимање око Костура постало је чак и предмет епске песме. Као Марко, турску власт су признали и браћа Дејановићи, Константин и Јован, сестрићи цара Душана, који су господарили на левој обали Вардара, од Куманова до Струмице. Трећи српски династ на југу, Тома Прељубовић, држао се у Епиру дуже времена само као турски штићеник.[16] Од осамдесетих година 14. века Турци су постали активнији и агресивнији. Они упадају чак и у области изнад Шар-планине, а њихове се чете залећу и у западне области све до близу приморја, и то не само у Албанији него и у Захумље. Ти упади вршени су исправа са малим одељењима и нису могли имати освајачки карактер. Извођени су ради пљачке и с намером да изазивају неспокојство и страх. Али временом та залетања имају извиднички карактер и служе као уводне акције за веће покрете. Српски летописи, који настају у овом време, бележе све чешће датуме тих упада и сукоба, осећајући им из дана у дан све већи значај. Први од сукоба на границама северне Србије био је 1380, када је Цреп Вукославић сузбио Турке на Дубравници. У то време, због опасности од Турака, подигнут је недалеко од ушћа Топлице у Јужну Мораву град Копријан (после назван Курвинград), да брани нишавску долину од њихова насртања.[16] Иван Мештровић, Косовским осветницима 1912—1913, рељеф У исто доба Турци су продирали и према Албанији, пошто су у јужној Македонији и у Епиру утврдили своју превласт. Хришћански господари тих области ишли су им посредно на руку својим борбама око појединих крајева или за власт. У тим борбама нарочито су били активни чланови Анжујске династије из јужне Италије и други великаши пореклом из Италије, који су, помагани делом од својих земљака, одржавали своје раније владарске поседе на источној обали Јадранског мора и у Грчкој, или тежили да их прошире, или да добију нове. Од српских династа у Албанији је био активан једино Балша II Балшић који је успео да женидбом постане господар Валоне и Берата, и који је водио дуге борбе да би добио и 

View Blog:

RETRO TORTA SA ORASIMA OD SASTOJAKA KOJI SU SE KOR

  RETRO TORTA SA ORASIMA OD SASTOJAKA KOJI SU SE KORISTILI I PRIJE POLA VIJEKA

View Blog:

SAMO 100gr BRAŠNA: Pahuljica torta

  SAMO 100gr BRAŠNA: Pahuljica torta

View Blog:

SAVRŠENA TORTICA

SAVRŠENA TORTICA

View Blog:

TORTA – NEMA BOLJE!!!

 TORTA – NEMA BOLJE!!!

View Blog:

OVO JE PO MENI TORTA NAD TORTAMA…

OVO JE PO MENI TORTA NAD TORTAMA…..VEOMA KREMASTA I FANTASTIČNOG UKUSA..

View Blog:

GRILIJAŠ TORTA

GRILIJAŠ TORTA POTREBNO JE   Sastojci Za tri kore 12 jaja 12 kasika secera 3 kasike brasna 360 g samlevenog grilijasa ( 160 g secera i 200 g samlevenih oraha) Fil 5 jaja 10 kasika secera 125 g 

View Blog:

OTOK JEJU, TROSTRUKO PRIRODNO CUDO (I JOŠ MNOGO VI

OTOK JEJU, TROSTRUKO PRIRODNO ČUDO (I JOŠ MNOGO VIŠE!) Jeju je otok koji se nalazi 130 kilometara južno od Korejskog poluotoka i najveći je otok i najmanja provincija u Južnoj Koreji. Na njemu se nalazi Hallasan, najviša planina u Južnoj Koreji i uspavani vulkan koji se uzdiže 1.950 metara iznad razine mora. Tu su još i tuneli od lave (“vulkanske cijevi”), bazaltne formacije, pećina sa podzemnim jezerom… kao i 360 sitnih satelitskih vulkanskih otoka koji ga okružuju.   Seongsan Ilchulbong – svjetski raritet i mjesto za istraživanje surtsejanskih vrsta vulkanskih erupcija pri kojima nastaju sedimentne stijene (jedan od satelitskih vulkana koji okružuju Jeju) Ovaj prekrasni otok se smatra trostrukim prirodnim čudom jer je trostruki UNESCO-v pobjednik: Dio je Svjetske prirodne baštine – Globalni Geopark i Rezervat Biosfere. Pored toga, Jeju je 2011. godine proglašen jednim od  7 Svjetskih Prirodnih Čuda, a također je i Nacionalni Park još od 1966. godine. I na kraju, Jeju je poznat i kao Otok Ljubavi, uglavnom zbog Lovelanda – tematskog parka posvećenog ljubavi. Na otoku se može pronaći više od 200 autohtonih biljaka, 33 endema, 17 vrsta sisavaca, 8 vodozemaca, 198 vrsta ptica i više od 900 vrsta insekata. Takozvani Otok bogova, Jeju – trostruko prirodno čudo je destinacija iz snova za biologe, geologe, odnosno za sve naučnike, kao i radoznale turiste.

View Blog:

THOROV BUNAR – VRATA PODZEMLJA

THOROV BUNAR – VRATA PODZEMLJA Na obali Ore         Na obali Oregona nalazi se savršen spoj prirodne ljepote i opasnosti, mjesto koje se nezvanično zove Thorov bunar. Iako se na prvi pogled čini kao obična rupa, Thorov bunar je sve samo ne običan. Obična rupa se naupni vodom, ali ova rupa ima svoj odvod. Posmatrajući je, jedino što možemo zaključiti je da se odvod nalazi ispod razine mora, zbog čega Thorov bunar prkosi zakonima fizike.   Thorov bunar se često naziva i Spouting Horn. U suštini, ovo je velika fontana slane vode kojom upravlja snaga Tihog oceana.

View Blog:

NEVJEROVATNA PRICA O DJEVOJCICI KOJA SE SPRIJATELJ

NEVJEROVATNA PRIČA O DJEVOJČICI KOJA SE SPRIJATELJILA SA LEOPARDOM, KROKODILOM, ZMIJOM… Tokom svog boravka u Namibiji, Tippi Degre se sprijateljila sa mnogim divljim životinjama, uključujući i 28-godišnjeg slona Abu, leoparda čiji je nadimak J & B, krokodila, mladunčad lava, žirafu, mungosa, nojeve, merkate, bebu zebre, geparda, zmiju, afričku sivu papigu, divovsku bik žabu… Većina nas je odrasla uz Knjigu o Džungli, a čak ako je niste nikada ni pročitali, sigurno ste morali čuti za Mowgljia – malog dječaka koji je odrastao sa divljim životinjama. Dok je Mowgli samo fiktivni lik iz dječije knjige, Tippi Degre je osoba iz stvarnog života – sa jednako impresivnom i nevjerovatnom pričom.   Tippi Benjamine Okanti Degré

View Blog:

PRICA O DOMACIM PSIMA: KAKO JE SIVI VUK POSTAO COV

PRIČA O DOMAĆIM PSIMA: KAKO JE SIVI VUK POSTAO ČOVJEKOV NAJBOLJI PRIJATELJ?   Odnos između čovjeka i psa je duboko usađen u našu kulturu i psihu. Ali naši najbolji prijatelji, kako mnogi zovu pse, nisu oduvijek bili slatki, čupavi, simpatični i prijateljski nastrojeni. Domaći pas, Canis familiaris, je izravni potomak sivog vuka, Canis lupus: Drugim riječima, psi kakve danas poznajemo su zapravo pripitomljeni vukovi. Tokom vremena i selektivnog ukrštavanja, ponašanje i fizički izgled ovih inače strašnih predatora su se potpuno promjenili i prilagodili životu sa ljudima. “Niti jedna druga vrsta nije toliko raznolika,” trvrdi Robert Wayne, evolucijski biolog sa Sveučilišta u Californiji, koji je 1997. godine proveo jednu od najvećih studija vezanu za pseću genetiku i evoluciju.   Charles Darwin je smatrao da su psi nastali ukrštavanjem vukova, kojota i šakala, ali uz pomoć moderne nauke, DNK analiza i molekularne biologije danas sa sigurnošću znamo da svi psi na svijetu dijele samo jednog zajedničkog predaka – sivog vuka. Iako u divljini ponekad možete sresti jednog usamljenog vuka, normalan društ

View Blog:

STUP ŽIVOTA, GRUZIJA

STUP ŽIVOTA, GRUZIJA                                        Katskhi stup, poznat kao Stup Života, je prirodni krečnjački monolit koji se naglo uzdiže 40 metara iznad brda u centralnoj Gruziji. Njegov mistični izgled je privlačio ljude još od kako su naselili ovo mjesto, a prije dolaska kršćanstva, stup je služio kao pagansko sveto mjesto na kojem su se (vjerovatno) obavljali obredi za plodnost. Gruzija je bila druga država u svijetu (odmah nakon Armenije) koja je usvojila kršćanstvo kao zvaničnu državnu religiju, pa su tako i na svim starim paganskim lokacijama za rituale podignute nove kršćanske građevine. U cijeloj državi su izgrađene brojne crkve, a nešto kasnije, u 7. stoljeću, jedna je podignuta i na samom Katskhi stupu.

View Blog:

NAJLJEPŠI DVORCI SVIJETA: ALCÁZAR DE SEGOVIA, ŠPAN

  NAJLJEPŠI DVORCI SVIJETA: ALCÁZAR DE SEGOVIA, ŠPANIJA                             ALCÁZAR DE SEGOVIA, ŠPANIJA                                           

View Blog:

KASTEEL DE HAAR, NIZOZEMSKA

    KASTEEL DE HAAR, NIZOZEMSKA     Kasteel de HKasteel de Haar je najveći i najposjećeniji dvorac u Nizozemskoj, a nalazi se u neposrednoj blizini Utrechta, udaljenog pola sata vožnje od Amsterdama. De Haar ima sve što očekujete od dvorca: kule, jarke, velike kapije, viseće mostove i prekrasne parkove i vrtove. Bez ikakve sumnje, Kasteel de Haar je jedan od najluksuznijih dvoraca Evrope. Ovaj gotički bajkoviti dvorac kakav vidimo danas je izgrađen u periodu od 1892. do 1912. godine, a podignut je na ruševinama starog dvorca iz 15. stoljeća. Obnova star Obnova starog dvorca je započela 1892. pod vodstvom poznatog nizozemskog arhitekta dr. PJH Cuypersa koji je slijedio izvorne konture kako bi napravio što sličniju repliku građevine iz 15. stoljeća. Unutrašnjost je obnovio u luksuznom stilu, uveo struju i dvorište pretvorio u veliku dvoranu. Stari dvorac je nekada bio okružen malim selom koje je 1898. srušeno, a na njegovom mjestu je izgrađen park i mnoštvo vrtova. Posjeta dvorcu je dozovljena, ali unutrašnjost se može posjetiti samo uz pratnju vodiča, od kojeg ćete saznati mnogo više detalja o istoriji, arhitekturi i unutrašnjosti ovog veličanstvenog dvorca.

View Blog:

Reform torta

  Reform torta      

View Blog:

Kremasta Torta

             Kremasta Torta   Sastojci Kora (peku se dve): 6 belanaca 120 g šećera 120 g oraha 1 kašika brašna 1/4 kašičice praška

View Blog:

Munchmallow torta

  Munchmallow torta Kore –

View Blog:

Bijeli Egipat

           TORTA  Bijeli Egipat Sastojci: – 3 bjelanjka – 4 žlice prženih, krupno mljevenih lješnjaka – 4 žlice šećera – 1 žlica brašna Fil 1: – 0,7dcl mlijeka – 10 žlica šećera – 2 burbon vanilina šećera – 9 žutanjaka – 8 žlica gustina – 80gr. margarina – 200gr. bijele milka cokolade – 1,5dcl vrhnja za šlag Fil 2: – 3,5dcl vrhnja za šlag – 2 žlice šećera u prahu – 50gr. dukatele (sirnog namaza) – potrebno jos – 100gr. prženih krupno sjeckani lješnjaka Priprema: Za biskvit: – kalup promjera 24 cm, obložiti alu folijom i sipati smjesu. – napraviti tri ovakva biskvita…..(znači sve skupa vam treba 9 bjelanjaka) Za prvi fil: zakuhati 0,5 l. mlijeka sa šećerom. u preostalih 0,2 l. umutiti gustin, vaniliju i žutanjke….kad mlijeko prokuha….sipati smjesu i mješati…paziti da ne zagori, kad se zgusne, dodati izlomljenu čokoladu, promješati i skinuti s vatre i ohladiti. u hladno dodati margarin i izrađeno vrhnje za šlag Za drugi fil: vrhnje izraditi, dodati šećer i dukatelu. prvu koru staviti na tacnu, mazati sa trećinom prve kreme, pa sa trećinom druge kreme, posuti sa poprženim lješnjacima….postupak ponoviti još dva puta……meni je ostalo kreme pa sam cijelu tortu premazala s njom. što se tiče dekoracije….samu čokoladu istopite u mikrovalnoj…meni je za ovu tortu bilo dosta 200 gr. čokolade…..istopljenu čoksu tanko razvucite po pek papiru i stavite u hladnjak da se malo stegne…..izvaditi dok nije skroz tvrda i nožem oblikovati željeni oblik, vratiti da se do kraja stegne, i lagano poslije čokoladu odvojiti od papira i ukrašavati s njom….

View Blog:

Medenjak kolac

Medenjak kolac

View Blog:

CUPAVI ROLAT

                        ČUPAVI ROLAT   Sastojci

View Blog:

Savrsena rolada

              Savrsena rolada

View Blog:

Mini tart sa jagodama

Mini tart sa jagodama

View Blog:

STRACCIATELLA TORTA: Odlican izbor za svaku prilik

  STRACCIATELLA TORTA: Odličan izbor za svaku priliku, od dječjeg rođendana do zlatnog pira    

View Blog:

RECEPT ZA SAVRŠEN TIRAMISU

         RECEPT ZA SAVRŠEN TIRAMISU       Za ovaj italijanski desert ne treba puno muke, već samo malo strpljenja dok se hladi u frižideru! Sastojci:

View Blog:

Juneci gulaš

                                                   Juneći gulaš

View Blog:

Herbal Aurum

                                                  Herbal Aurum    Jedna od osam osoba boluje od degenerativnih bolesti diska, raznih bolesti zglobova (artroze, artritisa, išijasa). Neki bi rekli da to nije opasno... Međutim, to podrazumeva kraj kvalitetnog načina života kod svih onih koji osete i prve znakove ovih bolesti. Kasnije, zbog nemogućnosti normalnog kretanja, dolaze povezani problemi kao što su hernija, metabolički poremećaji i problemi sa kretanjem. Danas će naša tema biti kako se rešiti problema mišićno-koštanog sistema i kako vratiti zdravlje! Zdravo dragi moji drugari! Već mnogo godina se pojavljujem na vašim ekranima i pričamo o problemima sa zglobovima. Bolesti vezane za zglobove su veoma česte. Mnogo se priča o načinimalečenja zglobova! Obično su to lekovi ili operativni zahvati. U našoj emisiji često pričamo o njima ali preferiramo alternativne načine lečenja. Ne mislimo samo na recepte naših predaka, nego na lekove koji su priznati među naučnicima i, naravno, našom publikom. Danas ćemo da pričamo o kolagenu, najvažnijem proteinu u ljudskom telu. Zajedno sa drugim sastojcima, sastavni je dio najnovijeg

View Blog:

GRETA TORTA

GRETA TORTA

View Blog:

Torta Greta Garbo

                                                Torta Greta Garbo           Još jedna predivna torta u kojoj je kombinacija oraha, krema od žumanaca, prženog šećera i čokolade. Manja mera: Za kore: 9 belanaca ( od krupnijih jaja ili 10 sitnijih ) 10 kašika šećera 15 kašika mlevenih oraha ( ja stavljam blendirane pa su kombinacija mlevenih i sitno seckanih ) 2 kašike brašna Premaz I: 12 kašika kristal šećera Premaz II: 100 gr čokolade 3 kašike ulja 2 kašike mleka Krem: 9 žumanaca 9 kašika šećera 125 gr margarina ili maslaca 100 gr šećera u prahu Dekoracija po želji – kod mene je kombinacija  šlag krema od čokolade i seckane bele čokolade. Priprema: Uključiti rernu na 200 stepeni. Ulupati belanca sa šećerom u jaku penu. Zatim dodati mlevene orahe i brašno, pa istresti u obložen pleh od rerne koji ne sme biti manji od 40 x 30 cm . Peći izmedju 10 i 15 minuta, zavisno od rerne. Kora mora ostati mekana i svetla, samo blago da porumeni. Ako se presuši krajevi će biti tvrdi i dosta će se smanjiti. Dok se kora peče pravimo krem. Ulupati žumanca sa šećerom da pobele, to raditi u manjoj šerpi koja može da stane u drugu šerpu. U drugu šerpu usuti ” sa dva prsta ” vode i staviti na vatru. U drugu šerpu staviti šerpu sa umućenim žumancima i tako kuvati nekih 10 – 15 minuta. Gotovo je kada se sav šećer otopi i varjačom povučete po dnu a za njom ostaje trag. Skloniti sa vatre da se hladi. Pečen i ohladjen biskvit iseći na tri jednake trake. Otopiti šećer za prvi premaz pa premazati sve tri trake tanko. Nemojte predebelo jer onda neće torta moći da se lepo seče. Kada se stegne možete nožem izbušiti, onako malo izlupkati stegnuti šećer. Drugi  premaz – na laganoj vatri otopiti čokoladu sa uljem, skloniti sa vatre, dodati mleko i mešati da se sjedine pa sa ovim premazom premazati preko sloja šećera na korama. Za to vreme se i krem ohladio, pa ulupati omekšali margarin ili maslac sa šećerom u prahu da bude penasto pa dodati ohladjenom kremu od žumanaca i čokolade i sve zajedno umutiti. Kore

View Blog:

BHANGARH: UKLETI GRAD U INDIJI (U KOJI JE        

     BHANGARH: UKLETI GRAD U INDIJI (U KOJI JE         ZABRANJENO UĆI POSLIJE SUMRAKA)  Utvrda Bhangarh je mali napušteni grad za koji se kaže da je najukletije mjesto u Indiji, toliko ukleto da su čak i zvanične vlasti zabranile ulazak u grad u periodu između sumraka i zore. Bhangarh, koji se nalazi u općini Rajgarh u državi Rajasthan, je osnovan 1573. godine tokom vladavine Bhagwant Dasa koji je izgradio utvrdu/grad za svog drugog sina. Grad se sastoji od hramova, palača i više kapija, a pokriva veliko područje u podnožju planine. No, unatoč svojoj ljepoti i prelijepom krajoliku, grad je potpuno napušten od 1783. godine kada su o njemu počele kružiti mračne priče.

View Blog:

5 ZABORAVLJENIH GRADOVA (U KOJIMA JE... by Verakok

5 ZABORAVLJENIH GRADOVA (U KOJIMA JE VRIJEME STALO)  NastavljamoNastavljamo sa istraživanjem drevnih gradova od kojih su nam ostale samo ruševine, ali ipak dovoljno očuvane da na trenutak osjetimo prošlost i da se vratimo nekoliko stotina, pa čak i hiljada godina kroz vrijeme…     5. Kart                  5. Kartaga     5. Kart

View Blog:

KRALJICA SVIH TORTI

                                 KRALJICA SVIH TORTI                             Sacherica

View Blog:

PAGANINI KOCKE

                  PAGANINI KOCKE Sastojci: Biskvit: -17 bjelanjaka -17 žlica šećera

View Blog:

Bundeva i tri fantasticna recepta sa bundevom

                                                                                           Bundeva i tri fantasticna recepta sa bundevom  Kazu da bundevu ili volite ili ne volite i da sredina ne postoji. E pa bas naprotiv, ja sam ta sredina. -Da mi je neko, par godina ranije, rekao da cu ja jesti bundevu samo bih se slatko nasmijala i rekla da ne postoji nikakva sansa da se to desi. Izuzev, mozda, neke velike nestasice hrane pa da budem u situaciji "daj sta das". Mada mislim da bih i tada razmislila :-) - Moja NE- ljubav prema bundevi datirala je jos iz ranog djetinjastva. Sada kad razmislim mislim da je to bilo vise iz hira nego li sam imala konkretan razlog. Vrhunac koristenja bundeve u nasoj kuci ( u tome periodu) bila je pita od bundeve. I to je bilo to. A ja je nisam volila niti htjela jesti i niko me nije ni forsirao. Mislim da sam je samo jednom u tome periodu sa zadovoljstvom pojela. I to me je vise momenat ponio nego sto mi se svidjeo ukus bundeve. Naime, trckarala sam za svojim dragim djedom dok je cuvao ovce po livadama. Da bi prekratio vrijeme i dao sebi malo oduska nalozio je vatru ispod jedne jabuke, ubrao bundevu i ispekao je u zaru, onako cjelu. Bilo je to pravo uzivanje. Uzivala sam prvenstveno u tome druzenju s djedom a zatim i u toj pecenoj bundevi. -Ono za sta sam ja koristila bundevu bilo je vadjenje kospica. Sto se mene tice to joj je bila svrha postojanja. Rasporiti bundevu prije nego zavrsi kao obrok domacim zivotinjama ili u piti, izvaditi kospice, osusiti na suncu a zatim beskrajno uzivati grickajuci ih.

View Blog:

Liker od cokolade

                 Liker od čokolade Čokoladni liker je piće koje slobodno možemo nazvati ženskim, mada ni jači pol nije imun na ovaj aromatični, čokoladni napitak.  

View Blog:

VARDZIA – PECINSKI GRAD U GRUZIJI by Verakok

VARDZIA – PEĆINSKI GRAD U GRUZIJI Iako je širomIako je širom svijeta poznat kao Pećinski grad, Vardzia u Gruziji je zapravo ogromni manastir isklesan u stijeni još davne 1185. godine. Svrha manastira je bila da pruži zaštitu građanima od invazije Mongola, a nije ni čudo da ga mnogi nazivaju gradom, jer je ovdje u stijeni uklesano gotovo 6.000 stanova! Izgradnju je naredila Kraljica Tamara, koja je u to vrijeme vladala Gruzijom. Iako su mnogi pokušavali da je smaknu sa prijestolja, samo zato što je (mlada) žena, Kraljica Tamara je ipak uspješno vladala regijom cijelih 29 godina.

View Blog:

KOROWAI PLEME, JEDINA SKUPINA LJUDI NA SVIJETU KOJ

KOROWAI PLEME, JEDINA SKUPINA LJUDI NA SVIJETU KOJA TRAJNO ŽIVI U KUĆAMA NA DRVEĆU Duboko u nepristupačnoj džungli na jugoistoku indonezijske pokrajine Papue, oko 150 km udaljeni od Arafura mora, živi Korowai pleme – klan potpuno izoliran od ostatka svijeta. Oni su lovci-sakupljači koji žive u malom društvu tradicionalnih porodičnih veza koji dijele sve što imaju – jer to je jedini način da opstanu. Korowai pleme nije imalo nikakav kontakt sa vanjskim svijetom sve do 1974. godine, kada su ih otkrili nizozemski misionari. Ovo izolirano pleme je jedina skupina ljudi na svijetu čija je primarna rezidencija visoko u krošnjama drveća. Iako je dosta kuća napravljeno na visinama od 6-12 metara, dosta njih se pravi na visini od preko 35 metara.

View Blog:

MBENDJELE YAKA PIGMEJI: AFRICKO PLEME KOJE VJERUJE

MBENDJELE YAKA PIGMEJI: AFRIČKO PLEME KOJE VJERUJE DA SE RAJ NALAZI U EVROPI Mbendjele Yaka Pigmeji (Pigmeji: ime kojim se označava grupa tamnoputih plemena veoma niskoga rasta, nastanjenih u tropskoj kišnoj šumi središnje Afrike) je pleme šumskh lovaca-sakupljača koji žive u regiji Sjevernog Brazzavilla u Kongu. Iako ponekad žive i rade u gradu, pripadnici ovog plemena  imaju svoj stil života u kojem ne primaju nikakva naređenja, i često preko noći napuste posao i vrate se nazad u šumu. Jerome Lewis, doktor antropologije je 2002. godine objavio studiju o ovom plemenu, a za istraživanja su mu poslužile knjige, ali i terenski rad i direktni kontakt sa pripadnicima Mbendjele Yaka Pigmeja.  (Cijelu studiju možete pročitati ovdje)

View Blog:

Rusticni kolac od jabuka

                 Rustični kolač od jabuka Danas još jedan kolač sa jabukama, na malo drugačiji način. Našem prijatelju je danas bio rođendan i mi smo bili pozvani na ručak, ja sam obećala da donesem kolač, izbor je pao na ovaj kolač.. Pošto je bilo i drugih kolača, mi smo dobili i malo da ponesemo kući, tako da sam uspela da uslikam i presek.

View Blog:

Kontinental torta

                                   Kontinental torta Lješnik je pun vitamina E koji je poznati antioksidans, vitamina C, ali i minerala kao što su kalijum, fosfor, magnezijum i kalcijum. Lijep ukus potiče od ulja kojih ima oko 60 odsto. Pržen i isjeckan lješnik je nezamjenljiv u poslasticama. Opna lješnika se najlakše skida tako što se lješnici stave u rernu i zagrivaju 10-15 minuta,

View Blog:

Cokoladni kolac

                      Čokoladni kolač

View Blog:

DOMACI SIRUP OD LIMUNA

           DOMAĆI SIRUP OD LIMUNA Oduvek sam volela domaće sokove a od kad se udala moja sveki

View Blog:

Cokoladni marokanac

               Čokoladni marokanac “ludo” dobar i sočan čokoladni kolač…jednostavan i brz za pripremiti ,može dugo da ostane svjež,mileram u biskvitnom čokoladnom tijestu mu “daje”mekoću i svježinu…moji ga obožavaju na ovaj način 

View Blog:

APSOLUTNI HIT – Hljeb bez brašna: Ovo je nešto    

               APSOLUTNI HIT – Hljeb bez brašna: Ovo je nešto                                      najukusnije što ćete probati! (RECEPT)

View Blog:

NAJBOLJI KOLAC BEZ PECENJA ZA KOI JE NAPISAN RECEP

NAJBOLJI KOLAČ BEZ PEČENJA ZA KOI JE NAPISAN RECEPT   Sastojci Podloga 150 g mlevenog keksa 50 g mlevenih pečenih lešnika 1 kašika Nutelle ili Linolade nougat 80 ml mleka Krema od sira 500 g svežeg neslanog sira*

View Blog:

by Verakok

View Blog:

by user268589889

View Blog:

by user268589889 1

View Blog:

by user268589889 2

View Blog:

by user268589889 3

View Blog:

ZBOGOM KILOGRAMI: Koristite limun ovako

ZBOGOM KILOGRAMI: Koristite limun ovako                DOBROBIT LIMUN DIJETE ZA NAS ORGANIZAM  i reciZBOGOM KILOGRAZBOGOM KILZelite da skineteisak kilograma sto prirodnijim Dijeta sa limunom je odlicno resenje za vas.   Limun je najbolje prirodno sredstvo koje vam moze pomoci da sagorite visak masti. Ishrana, u koju je ukljucena odredjena kolicina limuna dnevno,  moze vam pomoci da izgubite kilogram na dnevnoj bazi.Limun je odlican cni sis\vitamin C a ova dijeta je jedan od najzdravijih nacina da se ta kolicina obnovi.  ODijeta sa limunom moze pozitivno na utice na mnoge zdravstvene tegobe ukljucujuci lose varenje, zatvor, probleme sa zubima, reumu, opekotine, gojaznost, visok krvni pritisak a moze da se koristi i u nezi koze i kose. Osim toga smatra se jednim od najboljih cistaca krvi.   Sok od iscedjenog limuna koristi se kao tretman protiv kamena u bubregu, smanjuje mogucnost od srcanog udara i snizava telesnu telesnu temperature, pa je zbog toga vrlo pozeljno u letnjim danima piti sto vise soka od limuna.   Osim C vitamina, u njemu se nalaze i vitamin B6, vitamin E, folne kiseline, kalcijum, gvozdje, magnezijum, cink, fosfor i dr.   Jedan od njegovih glavnih sastojaka  su antioksidansi koji ubrzavaju metabolizam i podmladjuju kozu. Zatim tu je i  hidroksititat, vrlo bitna materija koja sprecava nakupljanje i stvaranje sala. Cak je i kora limuna zdrava jer se u njoj nalazi polikosanol, jedna vrsta secera koja pomaze u sagorevanju masti. Vazno je napomenuti da vitamin C nikada ne stavljate u vrucu vodu jer ga ona “ubije”.  Sacekajte da postane mlaka tj da dodje do sobne temperature i onda dodajte limun. Za ovu dijetu sa limunom mnogi tvrde da je neprikosnoveni prvak u borbi protiv celulita. Za ovaj nacin ishrane je vazno napomenuti da  se ne sme koristiti ekstrakt limuna samo sveze cedjen limun.   DETOKSIKACIJA ORGANIZMA LIMUN DIJETOM   Dijeta je zapravo vrlo jednostavna a bazira se na tome da je potrebno popiti svakodnevno cetiri limuna. Osim za mrsavljenje ovu  dijetu mozete koristiti i za detoksikaciju organizma, oslobadjanje tela od toksina i slobodnih radikala koji unistavaju zdrave celije i koji su odgovorni za sirok spektar degenerativnih bolesti. Dijeta sa limunom, kao i citrus dijeta,  moze da vam pomogne u skidanju jednog kilograma dnevno a da pritom sacuva misicno tkivo, sto je jako vazno.   Najvaznija stvar kod ove dijete je da se smanji ili cak potpuno eliminise nagomilavanje otpada u digestivnom traktu.   Ljudi uglavnom nisu upucenu u to koliko toksicnih supstanci ostaje u debelom crevu. To je posledica lose ishrane i generalno nezdravog nacina zivota. Da bi se omogucilo

View Blog:

KAKO  IZBACITI VODU IZ ORGANIZMA I REŠITI SE CELUL

  KAKO  IZBACITI VODU IZ ORGANIZMA I REŠITI SE CELULITA I VIŠKA KILOGRAMA Da li znate da je zadržavanje vode u organizmu razlog što ne uspevate da smršate i što imate celulit? Evo koji su simptomi i kako izbaciti vodu iz organizma.   Najveći deo našeg tela čini voda, a ona, znate i sami, ima svoju težinu i nije nimalo laka. Tečnost čini 70% naše težine – 50% telesne masti sadrži vodu i 75% mišićnog tkiva je voda.   Logično je da višak vode u tkivima utiče na to da i da vaša vaga pokazuje višak kilograma.   A kako znate da je baš to u pitanju? Prepoznaćete relativno lako.   SIMPTOMI ZADRŽAVANJA VODE U ORGANIZMU   Da li se osećate teško, tromo, naduveno i sporo? Čini vam se da su svi vaši napori da izgubite kilograme i smanjite celulit uzaludni?   Zadržavanje vode u organizmu je stanje koje se još naziva i edem i nastaje kao posledica zadržavanja  tečnosti u tkivima, ali i u mišićima i masnim naslagama.   Posebno su ovom problemu sklone noge, koje usled ovog problema budu teške, otečene, bolne i umorne. Čarape se urezuju u kožu, a trag dugo posle toga ne nestaje. Za to je delimično zaslužna i genetika kao i sila gravitacije .   Međutim, noge nisu jedino msto gde možete primetiti zadržavanje vode. To mogu biti i prsti na rukama, zglobovi a neretko je i vaš stomak veći nego što treba baš iz ovog razloga.   Zadržana voda u organizmu može vam dodati 3-5 kilograma, u zavisnosti od toga koliko ste gojazni   Nadut izgled i otečenost nije jedini simptom.Tu su i  bolovi u zglobovima, problem sa srcem kao što je visok krvni pritisak i ubrzan rad srca.     Postoje dve vrste edema: Lokalni, kada usled zadržavanja vode u organizmu otiče samo jedan deo tela Generalni, kada se problem oticanja javlja na svim kritičnim delovima tela.   Ukoliko ovakvi neprijatni simptomi potraju duže od nedelju dana savetuje se odlazak kod lekara po savet kako izbaciti vodu iz organizma i po adekvatnu dijagnozu.   Imajte na umu da ovi simptomi nekad mogu biti pokazatelj nekih ozbiljnih bolesti.Takođe, morate da znati da ako imate veliki višak kilograma, izbacivanjem vode iz organizma nećete doći do savršene figure – za to treba dosta odricanja od hrane koju ste inače jeli i dosta vežbanja. Čak i mnogi bodibilderi,usled pogrešne ishrane, mogu imati problema sa masnim naslagama na stomaku, jer se tu uskladištio višak natrijuma iz hrane. Izbacivanjem viška tečnosti i promeniom nekih navika, oni mogu doći do savršenog tela, ali ako je procenat masnoće na vašem telu veliki, taj gubitak se neće videti.   KOJI SU UZROCI ZADRŽAVANJA VODE U ORGANIZMU   Mnogo faktora utiče na to da se u tkivu vašeg tela zadržava tečnost i da se ona sporije izbacuje iz organizma. Ovo su neki od glavnih uzroka edema.         Loša ishrana         Loša cirkulacija

View Blog:

Sok od jabuke poboljšava memoriju!

                                         Sok od jabuke poboljšava memoriju!   Jabuka je dokazano zdrava namirnica pa pojedemo li dve jabuke dnevno, učinili smo mnogo za očuvanje svojeg zdravlja. Jabuka koja je, kako mnogi veruju, na naš jelovnik stigla ravno iz raja nije samo simbol greha, požude i ljubavi, već i večne mladosti. Prema keltskom predanju ona ima čudotvorna svojstva pa onaj ko uspe pojesti jabuku iz čarobnog vrta ne samo da više nikad neće biti ni gladan ni žedan, ni bolestan nego nikad neće ni ostareti. Naravno, u svakoj bajci, pa

View Blog:

Jabuka – jedna na dan za dobro zdravlje

                                                                                      Jabuka – jedna na dan za dobro zdravlje   Divlja jabuka vodi poreklo iz evrope dok pitoma jabuka potiče iz južnog Sibira i Azije, a već su Grci i Rimljani gajili brojne sorte. Stablo jabuke može narasti i do 12 metara i ima razgranatu krošnju s jajolikim listovima. Jabuka cvate u maju sa bledo ružičastim do belim cvetovima, a plodovi sazrevaju od jula do oktobra, zavisno od sorte. Jabuka je danas među najrasprostranjenijim vrstama voća. Postoji oko 10 000 sorti jabuke, koje se međusobno razlikuju po ukusu, slatkoći ili kiselosti, konzistenciji i sočnosti. Ono što je zajedničko za sve njih jeste da jabuka spada u red lekovitog voća i zato se često puta kaže: jabuka – jedna na dan za dobro zdravlje. U originalu, ovo je stara engleska poslovica i ona kaže: “an apple a day keeps the doctor away” – pojedete li jednu ili još bolje dve velike jabuke dnevno, učinit ćete mnogo za očuvanje vašeg zdravlja.

View Blog:

Gusti sok od jagoda

                                             Gusti sok od jagoda  

View Blog:

DOMACI SOK OD BOROVNICE RECEPT

DOMAĆI SOK OD BOROVNICE RECEPT  Sok od borovnice je prava riznica zdravlja,čijem ukusu retki odolevaju,naročito se preporučuje dijabetičarima ali i deci za popravljanje krvne slike.Borovnica se ubraja među najlekovitije biljke i sezonu zrenja,svakako trebamo iskoristiti. Lekoviti sok nije jedini napitak koji ćemo vam u ovom članku preporučiti,već je tu i izuzetni čaj od lista borovnice koji je još delotvorniji ako ga kombinujemo sa drugim lekovitim biljem.  BOROVNICA KAO LEK  Borovnice su naširoko poznate kao voće koje obiluje dragocenim sastojcima za očuvanje zdravlja, pa nije potrebno posebno isticati njena brojna lekovita svojstva. Sočne, modre bobice koriste se za spravljanje raznih poslastica, a ako se pravilno suše, svi važni sastojci mogu se gotovo u potpunosti sačuvati. Domaći sok od borovnice od svežih bobica je prava blagodet za naša čula, koji fitoterapeuti rado preporučuju svima.Bobice se mogu naći u brdsko-planinskim područjima a sakupljaju se tokom leta. List borovnice se mora brati pre nego što sazri plod ,da se ne bi izgubio dragocen sastojak mirtilin. Takođe uz čaj od listova i sok od borovnice koji se pravi od bobica ,u narodnoj medicini ponekad se koristi i lekoviti koren , koji se sakuplja pre cvetanja .Borovnice sadrže ljubičaste i plave pigmente, koji dižu nivoe vitamina C u našem organizmu, ublažavaju krhkost kapilara, neutrališu opasne slobodne radikale, sprečavaju razaranje kolagena i degeneraciju nerava. BOROVNICE VITAMINI  Svež domaći sok od borovnice prosto obiluje vitaminima E, C ,B2 i B3, koji zajedničkim snagama podstiču rad našeg digestivnog trakta, čuvaju kožu, jačaju krvne sudove i snižavaju nivo štetnog holesterola (LDL) i triglicerida. Ovo voće sadrži i katehin, koji podstiče sagorevanje masnih naslaga, te se u tu svrhu koristi čaj od borovnice za mršavljenje koji se pravi od listova i daje zavidne rezultate.U  borovnicama nalazimo i velike količine kvercetina (smanjuju rizike od alergija), gvozđa, magnezijuma, mangana i kalijuma.Dragocenost ovog voća je i u tome što redovnom konzumacijom sprečavamo nastanak tromba ,jer ne dozvoljavamo lepljenje krvnih zrnaca,ujedno to je i fenomenalna prevencija ateroskleroze,moždanog i srčanog udara, te nije neobično da se u narodu odomaćio termin „biljni aspirin“.Čaj od borovnice pomaže kod upornog kašlja, dok presne bobice daju odlične rezultate za uspostavljanje normalne i uredne stolice,vraćaju apetit i pomažu za lečenje hemoroida. Sok od borovnice je odlično prirodno dezinfekciono sredstvo za ispiranje usta i prevenciju bolesti poput 

View Blog:

Bjele ruze

                                           Bjele

View Blog:

5 SNAŽNIH PRIRODNIH ANTIBIOTIKA (KOJE VJEROVATNO I

  5 SNAŽNIH PRIRODNIH ANTIBIOTIKA (KOJE VJEROVATNO IMATE U KUHINJI) Antibiotik je agent koji koji može u potpunosti uništiti patogene mikroorganizme (bakterije) ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje, a da pri tome ne pričini značajnu štetu organizmu domaćina. Uz napredak medicine, većina današnjih antibiotika su zapravo hemijski spojevi nekoliko prirodnih supstanci, i prilikom upotrebe ovih lijekova, uvjek se treba posavjetovati sa ljekarom. Ali šta učiniti ako, na primjer, u sred noći osjetite snažnu bol, kao što je zubobolja, ili neka druga upala?  Velike su šanse da ne morate ići dalje od svoje kuhinje da pronađete antibiotik koji ne samo da može ublažiti bol, već vas može i potpuno izliječiti. Ovo su samo neki od prirodnih antibiotika koje (vjerovatno) imate u svojoj kuhinji:     5. Kadulja “Zašto da umre čovjek kojem u vrtu raste kadulja?”, pitao se Hipokrat imajući na umu biljku koja se već hiljadama godina koristila kao antibiotik. Kadulja (Salvia officinalis) je posebno dobra za grlo, respiratorne infekcije, kao i infekcije u ustima. Također je korisna za želučane infekcije i probleme u crijevima. Kadulja pomaže i pri smanjenju temperature, groznice i bolova u tijelu koji se javljaju na početku prehlade i gripe. Arapi su, zajedno sa svima od Kineza do Rimljana, vjerovali da je kadulja

View Blog:

PREKRASNE PUSTINJSKE RUŽE

PREKRASNE PUSTINJSKE RUŽE Čak i najsurovija pustinja može pokloniti prekrasan cvijet. Pustinjska ruža (poznata i kao pješčana ruža) je naziv za prirodnu tvorevinu koja nastaje miješanjem i kristalizacijom minerala gipsa i barita sa pustinjskim pijeskom. Pustinjske ruže mogu nastati u velikom broju pustinja, a formiraju se kad voda ispari u sušnim pjeskovitim uslovima, uglavnom nakon kratkih i rijetkih kiša. Tokom svog rasta, zrna pijeska ostanu zarobljena u gipsu dajući ružama boju pustinjskog tla koja može biti uvijek drugačija, u zavisnosti u kojoj je pustinji ruža narasla.

View Blog:

MISTERIOZNA JEZERA PUSTINJE BADAIN JARAN

MISTERIOZNA JEZERA PUSTINJE BADAIN JARAN U sjevernom dijelu Kine u Autonomnim pokrajinama Unutrašnja Mongolija i Gansu nalazi se pjeskovita pustinja Badain Jaran, geografska anomalija koja godinama fascinira posjetitelje. Pored toga što se u njoj nalaze ‘Megadine’ koje se ubrajaju među najveće pustinsjke dine na svijetu, u ovoj pustinji se nalazi i više od 100 jezera. U ovoj pustinji se može svjedočiti jednoj od najvećih prirodnih kontradikcija. Sve je okruženo pijeskom i visokim dinama, a pustinja je puna ptica i ovaca koje hrle prema jednom od mnogih slanih jezera.

View Blog:

5 FASCINANTNIH CINJENICA O GAVRANIMA by Verakok

  5 FASCINANTNIH ČINJENICA O GAVRANIMA Obični gavran (lat. Corvus corax) je najveća vrsta iz porodice vrana. Sa dužinom tijela većom od 60 cm također je i najveća vrsta podreda pjevica na svijetu. Iako su kroz istoriju previše često bile na lošem glasu, ove ptice su u stvarnosti facinantne, razigrane i jako inteligentne životinje, sposobne da izražavaju razne emocije slične ljudima, pa čak i da imitiraju ljudski govor. Ovo su samo neke od zanimljivih činjenica koje možda niste znali o gavranima:     5. Gavrani mogu imitirati ljudski govor U zatočeništvu gavran može naučiti govoriti bolje od nekih papiga. Oni također oponašaju druge zvukove, kao što su motor automobila ili oglašavanje drugih životinja (posebno ptica). U prirodi su zabilježeni brojni slučajevi gavrana koji oponašaju vukove i lisice koje ‘zovu’ do leša životinje koju sam gavran nije u stanju rastrgati. Kada to umjesto njih učini vuk ili lisica, gavran će čekati da oni završe svoju gozbu i zatim navaliti na ostatke.

View Blog:

5 ZANIMLJIVIH CINJENICA O LISICAMA

5 ZANIMLJIVIH ČINJENICA O LISICAMA Lisica (Vulpini) je je naziv mnogih životinja iz porodice pasa koje su uz čovjeka najrašireniji kopneni sisari na svijetu. Uprkos tome, o lisicama većina ljudi i dalje zna jako malo, što je možda i razlog zašto smo ih kroz istoriju progonili i lovili, kako zbog krzna, tako i zbog straha od njih. No, ako ih malo bolje upoznamo možemo se uvjeriti da su ova prekrasna bića drugačija od onoga što smo kao mali učili o njima. One su brižni roditelji, razigrane i često prijateljski nastrojene životinje. Prije nego nastavite čitati o lisicama, preporučujemo da pogledate ovaj video.     5. Lisice su brižni roditelji

View Blog:

5 IZNENAÐUJUCE OPASNIH ŽIVOTINJA

  5 IZNENAĐUJUĆE OPASNIH ŽIVOTINJA Ko bi rekao da životinje elegantne poput labudova, slatke i spore poput Sporog Lorisa, te inteligentne poput delfina mogu biti izuzetno opasne za ljude (i ostale životinje)? Ukoliko do sada niste znali, ove naizgled bezopasne životinje su napadale i ubijale, ubijaju i vjerovatno će i nastaviti ubijati ljude…     5. Spori Loris U posljednje vrijeme mogli ste primjetiti kako Spori Loris postaje sve popularniji i popularniji kućni ljubimac. A kako i ne bi sa svojim slatkim izgledom, krupnim očima i nevjerovatno simpatičnim usporenim ponašanjem. Ali, Spori Loris je otrovan! Ovaj jedinstveni primat ima specijalizirane žlijezde na svojim laktovima koje izlučuju toksin koji Spori Loris koristi za zaštititu i za napad. Njegova taktika je da liže otrov sa laktova, a zatim da ujede

View Blog:

NAJOPASNIJA JELA NA SVIJETU

  NAJOPASNIJA JELA NA SVIJETU Pustolovi često putuju tamo gdje ih stomak vodi, u potragu za neobičnom i egzotičnom hranom koja ponekad može biti opasna po život. Opasnu hranu, međutim, ne progtamo uvijek namjerno. Čak nas i većina neškodljivih jela može učiniti bolesnima, ovisno o tome kako su uhvaćena, pohranjena, ili kuhana. Prema Centru za kontrolu bolesti, oko 10 miliona ljudi (između 20 i 50 posto njih su međunarodni putnici) dožive Montezuminu osvetu (‘putnički’ naziv za dijareju). Glavni krivci: hrana i voda zaraženi klicama na koje su mještani obično postali imuni.   Ukoliko ste jedan/jedna od onih koji žele da probaju sve što im se ponudi na tanjiru, ili ukoliko ste samo radoznali, ovo su neka od najopasnijih jela na svijetu…   Fugu  (Japan) Opasnost: Smrt Fugu, riba poznata i kao Blowfish, može vas ubiti u roku od jednog sata, ukoliko nije ispravno pripremljena uklanjanjem jetre i reproduktivnih organa. Kuhari koji je pripremaju moraju proći obuku koja se isključivo fokusira na ovu vrstu ribe i koja traje tri godine.

View Blog:

PREKRASNI CIGANSKI VANNER KONJ

  PREKRASNI CIGANSKI VANNER KONJ Ciganski Vanner Konj, poznat i kao Ciganski Konj, Obojeni mali konj, Ciganski Vanner, Irski mali konj i Tinker Konj je rijetka vrsta prekrasnog konja koja izvorno dolazi sa Britanskih ostrva, odnosno od evropskih cigana. Ova vrsta je selektivno uzgajanja posljednjih 60 godina, a tek je 1996. godine zvanično uvrštena u registar konja kao rasa. Lako su prepoznatljivi po svojim dugačkim grivama, napuhanim repovima, ‘pernatim’ nogama i šarenim bojama, a također su izuzetno jaki, inteligentni, poslušni i atletski građeni.

View Blog:

5 VRSTA KOJE SU LJUDI SPASILI OD IZUMIRANJA

  5 VRSTA KOJE SU LJUDI SPASILI OD IZUMIRANJA Istina je da su ljudi odgovorni za nestanak mnogih vrsta na planeti. Ali, ono o čemu malo ko govori jeste i činjenica da su ljudi spasili mnoge vrste, neke koje bi i prirodno izumrle da se nismo pobrinuli o njima. Samo uzmite za primjer pande. One bi davno prirodno izumrle da nije ljudi kojima su slatke. Pande, pored svojih brojnih prirodnih propusta se čak ne znaju ni razmnožavati bez pomoći ljudi, a čak i kada u prirodi uspiju dobiti potomka, šanse su 50% da će ga ubiti jer ne mogu prepoznati svoju bebu i misle da je neki uljez.   Predstavljamo vam samo mali broj vrsta koje smo spasili od izumiranja.   5. Hrčak U prošlom stoljeću, zoolozi su zarobili nekoliko čudnih i rijetkih glodavaca u Siriji. Imenovali su ih Sirijski hrčci, ili Zlatni hrčci. Među njima je bila i samo jedna ženka. Prije nego što su zarobljeni, vjerovalo se da su hrčci izumrli u divljini.

View Blog:

by user268589889 4

View Blog:

by user268589889 5

View Blog:

by user268589889 6

View Blog:

KREMPITA

                             KREMPITA  Za nju kažu da je “dama” među slatkim kolačima. Suptilna, otmena, ponosna – jedinstvena Krempita.

View Blog:

METEORA, NEVJEROVATNI KOMPLEKS MANAS... by Verakok

METEORA, NEVJEROVATNI KOMPLEKS MANASTIRA U GRČKOJ U blizini rijeke Penej u Grčkoj, u podnožju planine Pind, iznad ravnice Tesalije, nalazi se niz geoloških čuda koja strše iz zemlje. Njihovo ime je Meteora, što u prijevodu znači lebdjeće stijene ili stijene obješene o nebo. Vjetar, voda i okrutna klima ovdje su isklesali divovskih stubova od pješčenjaka, visoke i po nekoliko stotina metara. Na ovim stubovima su se još od 15. stoljeća gradili pravoslavni manastiri. Ukupno ih je izgrađeno 24, a do danas ih je ostalo samo 6 očuvanih – 5 muških i jedan ženski. 1988. godine Meteora kompleks manastira postao je dio Svjetske baštine kada je i uvršten na UNESCO-ov popis.

View Blog:

KO SU BILI VIKINZI?

KO SU BILI VIKINZI?  Većina ljudi zamišlja Vikinge kao izuzetno mišićave ratnike sa šljemovima koji imaju rogove, kao brutalne divljake koji su samo pljačkali i ratovali, kao prljavu hordu koja je došla sa sjevera i opustošila sve što je našla ispred sebe. No, većina mitova o Vikinzima koji su popularni i danas nastala je kroz Katoličku propagandu, nakon što su Vikinzi spalili i opljačkali britanske crkve. Sve do vladavine Viktorije, kraljice Velike Britanije, Vikinzi su se prikazivali kao nasilan i barbarski narod. Tokom 19. i 20. stoljeća, percepcija se promijenila do tačke gdje su se Vikinzi doživljavali kao pleme divljaka sa rogatim kacigama, bez imalo kulture, prljavi neljudi, nepobijedivi ratnici… Ipak, danas imamo mnogo više uvida u njihov život, te uz brojne istorijske zapise i arheološke dokaze imamo priliku da pogledamo iza paravana propagande, te saznamo mnogo više o Vikinškom dobu, periodu evropske, odnosno skandinavske istorije koji je trajao od 8. pa sve do 11. stoljeća.   Dok su neki Vikinzi bili vođeni želojom za bogatstvom, većina je ipak tražila mirnije ekonomske odnose sa okolnim narodima. I nikada nisu nosili šljemove sa rogovima.   5. Vikinzi su većinu vremena provodili na svojim farmama Suprotno popularnim mitovima koji sve Vikinge prikazuje kao nesutrašive ratnike, većina Vikinga su bili poljoprivrednici. Čak i oni koji su sudjelovali u napadima na zapadnu Evropu, ili oni koji su kao trgovci plovili istočno ili zapadno, bili su poljoprivrednici. Nakon svake pljačke, rata ili puta, oni bi se vratili na svoje farme i nastavili sa svojim mirnim životom. Dok su se pljačke pokazale kao odličan izvor prihoda, one i dalje nisu mogle zamijeniti farme koje su nudile mnogo stabilniji dohodak. Tokom odsustva muškaraca, o farmama su se brinule njihove supruge.

View Blog:

Brzi cheesecake

                           Brzi cheesecake    

View Blog:

cokoladni cheesecake!

                                                          čokoladni cheesecake!           Isprobajte čokoladni cheesecake! Svježi sir i čokolada odličan su desertni par, koji možete pripremiti u obliku torti za svečane događaje ili kada jednostavno želite počastiti sva svoja osjetila finim kolačem. 61000058-cokolada-sir-torta-cheesecake-stockfood Združite ove slatke favorite u jednu neodoljivu kombinaciju koja se brzo priprema, i još brže jede. Tortu poslužite dobro ohlađenu uz komadiće omiljenog voća ili orašastih plodova. Sastojci za podlogu: – 150 grama prhkih keksa s maslacem

View Blog:

ORAO GOSPODAR NEBA

                                                               ORAO GOSPODAR NEBA   Orlovi (lat. Aquilinae), potporodica od nekoliko rodova ptica iz porodice jastrebova. Uglavnom žive u Euroaziji i Africi (oko 60 vrsta), dok tek 2 vrste naseljavaju sjevernu Ameriku (Bjeloglavi orao i Suri orao) i 9 vrsta srednju i južnu Ameriku[1]. Suri orao (Aquila chrysaetos) je poslije orla štekavca najveća ptica u Europi.     Opis[

View Blog:

Euforija-torta s jagodama i maskarponeom

Euforija-torta s jagodama i maskarponeom Ovu sam tortu prvi put probala u Velikoj Gorici kad sam došla kod kumova na Julkinu krizmu. Ima tome nekih 5-6 godina.Bila sam oduševljena okusom i da sam mogla od sramote,tražila bi i treći komad :') Tortu je donijela kumina prijateljica iz Slovenije,ja sam pristojno pitala recept i jedva čekala  doć kući i peći. Postala je klasik,čim prve jagode dođu u trgovine pravi se "Euforija"  

View Blog:

Piletina sa borovnicama

                                                 Piletina sa borovnicama   Zdravo, ukusno i brzo! Piletina pripremljena na ovaj način oduševiće sve članove porodice, a vaše vreme provedeno u kuhinji

View Blog:

Cokoladna torta s narancom

Čokoladna torta s narančom Mirjana Špoljar, trostruka prvakinja u slastičarstvu, svaki četvrtak u RTL emisiji Sve u 6 donosi vam po jedan slastan recept, a ovaj put to je čokoladna torta s narančom. Mirjana Špoljar više o autoru TORTE Sastojci Tijesto 25 dagbrašna (pola glatkog, pola oštrog)

View Blog:

Cokoladna torta s malinama

                                 Čokoladna torta s malinama Torta s malinama sa puno čokolade bila je dobitna kombinacija za sve nas ovog vikenda. Iako ova torta s malinama ustvari baš i ne izgleda onako kako klasične torte torte izgledaju, sa puno slojeva i kreme, oduševila nas je jednostavnošću i punoćom okusa, te još jednom dokazala kako su vrlo često najjednostavnije stvari i najbolje. Dolazili su nam tog popodneva i dragi gosti i htjeli smo ih počastiti nečim finim, a kako nisam imala previše vremena za kuhanje, ova se torta s malinama pokazala odličnom opcijom jer se priprema jako brzo, a potrebno je samo nekoliko osnovnih namirnica. Maline su se sasvim slučajno našle u hladnjaku, pa sam ih ubacila u biskvitnu smjesu, no ova bi se torta mogla sasvim lijepo ispeći i bez voća. Također je moguće napraviti ju u običnom limu za kolače i rezati na kocke kao kakav sočni biskvitni kolač. No, maline su ovoj torti dale baš ‘ono nešto’ i učinile je posebnom. Te male crvene kiselkaste bobice inače su jako zdravo voće puno

View Blog:

Molten Chocolate Cake by Verakok

Molten Chocolate CakeShare SHARES This Molten Chocolate Cake first appeared on RecipeGirl where I’m a contributor and occasionally post delicious desserts! Known by many names, Molten Chocolate Cake is famous for it’s tender, moist cake, a light crispy crust, and gooey rich chocolate middle. There must be hundreds of different recipes for this delicious, chocolate lover’s dream come true, but I’ve found that it comes down to just two popular methods. One is made by preparing the chocolate batter, then placing a chilled chocolate ganache / truffle ball in the center, and covering it completely with additional batter. The center, made mostly of chocolate, melts and flows like lava when eaten. There’s nothing wrong with that idea!     However, I am partial to the second method which is a little easier. My favorite is achieved by simply under-baking the chocolate cake batter creating a “just right” middle that oozes a little without making a puddle of melted chocolate. For the chocolate lover like me, this is heaven. I’ve read that chocolate loses some of it’s flavor when baked and that’s why these little under-baked cakes have the intense chocolate taste we crave.     Warm and gooey, sweet and rich, it’s a good thing you can make just a few at a time. This recipe is easily doubled or tripled for a dinner party, but is best served just after baking. The cakes can be made ahead of time and refrigerated then brought to room temperature 30 minutes before baking. If you’re looking to impress your guests with a warm from the oven treat, this is the one.     Molten Chocolate Cake is served warm with a

View Blog:

DAMANHUR: OGROMNI PODZEMNI HRAM IZGRAÐEN U TAJNOST

  DAMANHUR: OGROMNI PODZEMNI HRAM IZGRAĐEN U TAJNOSTI, ITALIJA Poznat kao osmo svjetsko čudo, Damanhur je impresivni podzemni hram koji se nalazi ispod jedne kuće u sjevernoj Italiji, a koji je izgradila grupa ljudi koji su tokom 15 godina radili non-stop – i to u potpunoj tajnosti. Oberto Airaudi, danas poznat kao “Falco”, je započeo izgradnju golemog podzemnog hrama u augustu 1978. godine, ispod jedne kuće udaljene oko 50 km od Torina. Airaudi je odlučio raditi u strogoj tajnosti, a svoju je viziju prenio na par ljudi za koje je smatrao da će ga razumjeti. Prvobitna skupina je brojala 24 člana koji su radili u četverosatnim smjenama, a nakon gotovo 25 godina ovaj broj se popeo na više od 1000 volontera.   Falco je tvrdio da je doživio paranormalne vizije iz “prošlog života” nevjerojatno zamršenih hramova kada je imao samo 10 godina, a u 28-oj godini života je odlučio i da ih pretvori u stvarnost. Projekt ove veličine je bilo teško ‘vječno’ kriti od vlade, pa je tako nakon skoro 15 godina kopanja policija došla (1992. godine) na vrata kuće i zahtjevala

View Blog:

7 najlepših jezera Srbije

         7 najlepših jezera Srbije   Iako mnogima letovanje znači "more", naša zemlja može da ponudi odličnu zamenu za njega - jezera. Štaviše, neka od njih su odlična alternativa FOTO: WIKIPEDIA Nekima zbog blizine, drugima zbog lepote, trećima zbog pristupačnosti, ali svim turistima su zbog fantastičnog odmora koja pružaju srpska jezera postala omiljena destinacija.   Dobro, u nekima od njih se možete kupati, a u nekima baš i nije preporučljivo. No, kupali se ili ne, pored njih se i te kako možete lepo relaksirati. 6 najlepših etno sela u Srbiji: Zbog njih ćete jedva čekati da pobegnete iz grada! (FOTO) (VIDEO) Predstavljamo vam 7 najlepših jezera Srbije!  1. Đerdapsko jezero Ovo je veštačko akumulaciono jezero koje se nalazi na granici Srbije i Rumunije.  FOTO: WIKIPEDIA/DENIS BARTHEL Jezero leži u Đerdapskoj klisuri. Na obali jezera se nalazi Nacionalni park Đerdap. FOTO: WIKIPEDIA/MINA KARADŽIĆ

View Blog:

PULA by Verakok

                                                  PULA Grad na jugozapadnom kraju istarskog poluotoka, razvio se podno i na sedam brežuljaka (Monte Zaro, Monte Serpente, Monte Ghiro, Monte Magno, Monte Paradiso, Monte Rizzi i Monte Vidal), na unutrašnjem dijelu prostranoga zaljeva i prirodno dobro zaštićene luke (dubine do 38 m) koja je otvorena prema sjeverozapadu s dva prilaza, neposredno s mora i kroz Fažanski kanal. Današnja površina Grada Pule iznosi 5165 ha, od čega 4150 ha na kopnu i 1015 ha na moru, a omeđena je sa sjevera otocima Sv. Jerolimom i Kozadom, gradskim naseljima Štinjan, Veli Vrh i Šijanskom šumom; s istoka područjima Monteserpo, Valmade, Busoler i Valdebek; s juga Starom

View Blog:

MEDULIN

                                                     MEDULIN     Medulin - nekoć malo ribarsko mjesto, danas je moderno turističko središte. To je jedan od glavnih središta istarskog turizma s bogato razvedenu obalu. More čini tri četvrtine Medulin Riviera s bogatom florom i faunom koja dodatno poboljšava posjet ovom području. Medulin je grad gdje možete provesti miran i romantičan ali i dinamičan i sadržajima bogat odmor. Grad je poznat po svojim prekrasnim pješčanim, šljunčanim i stjenovitim plažama, od kojih su najpoznatije Bijeca. 

View Blog:

TISINA

                                                     TISINA                                                          Nikad se ovako naćutala nisam Prošli

View Blog:

PALMANOVA: GRAD-TVRÐAVA U OBLIKU ZVIJEZDE, ITALIJA

PALMANOVA: GRAD-TVRĐAVA U OBLIKU ZVIJEZDE, ITALIJA Grad-tvrđava Palmanova se nalazi u sjeveroistočnoj Italiji, u blizini granice sa Slovenijom (55 km od Trsta). Dok se porijeklo grada može pratiti unatrag hiljadama godina, moderna Palmanova je izgrađena u 16. i 17. stoljeću. Grad je danas poznat po svom zvjezdastom obliku koji je nekada bio najmoderniji dizajn za tvrđave – jer su strelice zvijezde (njih ukupno 9) mogle braniti jedna drugu od napada. Unutrašnjost grada je napravljena u kružnom obliku, a oko njega je iskopan i jarak kao dodatni sloj zaštite.

View Blog:

KOYASHSKOYE: PREKRASNO RUŽICASTO JEZERO NA KRIMU

KOYASHSKOYE: PREKRASNO RUŽIČASTO JEZERO NA KRIMU Koyashskoye je slano jezero koje se nalazi na južnoj obali poluotoka Kerch na Krimu, odvojeno tek tankim komadom zemlje od Crnog mora. Poput mnogih slanih jezera na svijetu, voda Koyashskoy jezera je ružičaste boje zbog prisutnosti mikroskopskih algi koje uspijevaju u slanoj vodi. Jezero je dugačko oko 4 kilometra i široko 2 km, te vrlo plitko s prosječnom dubinom od samo jednog metra. Zbog svoje plitkoće, bezbroj malih, stjenovitih otoka izviru na površinu jezera. Kad voda ispari, sol se u jezeru kristalizira oko tih stijena i obale, stvarajući prekrasan miris koji podsjeća na ljubičice. Jezero nije široko poznato turistima, ali je popularno među mještanima koji tvrde da blato iz jezera sadrži ljekovita svojstva.

View Blog:

FENGHUANG: DREVNI GRAD KOJI JE STOLJECIMA OSTAO ZA

FENGHUANG: DREVNI GRAD KOJI JE STOLJEĆIMA OSTAO ZAMRZNUT U VREMENU, KINA Drevni grad Fenghuang se nalazi u jugozapadnom dijelu pokrajine Hunan u Kini, u podnožju planine duž obale Tuo Jiang rijeke. Grad je izuzetno dobro očuvan i netaknut modernizacijom. U njemu se već stoljećima čuvaju drevne tradicije, jedinstveni jezik, običaji, umjetnost, kao i arhitektonska zdanja koja su izgrađena još za vrijeme Ming i Qing dinastija. Ovaj jedinstveni grad čak i danas izgleda kao što je izgledao u periodu od 14. do 17. stoljeća. U staroj gradskoj jezgri je sačuvano preko 200 drevnih stambenih zgrada, nekih 20-ak velikih i malih ulica, drevne uličice i prolazi, kao i stare gradske zidine, drevna gradska vrata, stari bunari, mostovi, hramovi…  

View Blog:

Domaci gusti sok od višanja bez konzervansa

               Domaći gusti sok od višanja bez konzervansa   Pretpostavljam da je jedna od uspomena na detinjstvo većine nas domaći sok od višanja, koje su obavezno za zimnicu pravile naše bake. I gotovo da u Srbiji nije postojala kuća u kojoj se nije mogao popiti ovaj osvežavajući napitak. Kasnije su uvedene novine, pa se neretko ovaj sok razblažavao i kiselom vodom, a posebno tokom letnjih meseci. Načina za pravljenje domaćeg soka od višanja ima mnogo. Predlažem vam recept za spremanje domaćeg soka od višanja bez kuvanja, i bez dodavanja konzervansa. Domaći sok od višanja. Recept:

View Blog:

OCARAVAJUCA LJEPOTA ZALEÐENOG BAJKALSKOG JEZERA (N

OČARAVAJUĆA LJEPOTA ZALEĐENOG BAJKALSKOG JEZERA (NAJDUBLJEG JEZERA NA SVIJETU) Pored toga što je najdublje i najstarije na svijetu, Bajkalsko jezero koje se nalazi u Sibiru u azijskom dijelu Rusije sasvim je sigurno i jedno od najljepših jezera na svijetu – tokom svih godišnjih doba, a pogotovo tokom hladnih sibirskih zima. Sedmo u svijetu po veličini, staro oko 25 miliona godina i duboko 1.624 metra, Bajkalsko jezero je i najveće (najveći volumen) slatkovodno jezero koje sadrži otprilike 20% svjetske nesmrznute površinske slatke vode.

View Blog:

Sladoledi mogu biti zdravi! Imamo tri recepta za d

  Sladoledi mogu biti zdravi! Imamo tri recepta za domaće ledeno osvježenje 16.06.2015. Smrznuti su, krcati voćem i hranjivim sastojcima, a siromašni kalorijama. Imamo recepte za sladolede i ledene deserte koje sami možete pripremiti kod kuće. Sladoled je omiljena osvježavajuća poslastica u vrućim danima! Neodoljivo slatko, kremasto ili voćno osvježenje u tren oka nas može teleportirati iz kipuće stvarnosti u hladnije krajeve. Bez obzira bio on mliječni, voćni, u "kuglici" u kornetu, na štapiću ili u zdjelici, s preljevom ili "uvaljan" u orašaste plodove, ne mogu mu odoljeti ni mladi ni stari! Pa ipak, zovemo ga grešnim užitkom jer može ostaviti trag na našoj liniji. "Samostalno gledano, sladoled može biti izvrstan međuobrok, hranjiva mliječna užina, a zbog sadržaja kalcija odličan desert za sve dobne skupine, prvenstveno djecu. Ali ako se pretjera u količinama onda može postati onaj „višak kalorija“ koji stvara nepoželjan višak koji vidimo u ogledalu", upozorila je nutricionistica Karmen Matković Melki.

View Blog:

Sladoled od jagoda

Preskoči na: sadržaj navigaciju formu za pretraživanjDomaći sladoled od jagode Sladoled od jagoda

View Blog:

KUMBHALGARH: VELIKI INDIJSKI ZID, DRUGI NAJVECI ZI

KUMBHALGARH: VELIKI INDIJSKI ZID, DRUGI NAJVEĆI ZID NA SVIJETU Kada neko spomene veliki zid, svi odmah pomisle na impresivnu građevinu u Kini, Veliki Kineski Zid izgrađen još u 7. stoljeću prije nove ere. Ali, da li ste znali da i u Indiji postoji jedna slična struktura? Zid koji okružuje drevnu tvrđavu Kumbhalgarh jedan je od najimpresivnijih građevinskih poduhvata u Indiji. On štiti ogromnu utvrdu koja sadrži više od 300 drevnih hramova, a izgrađen je prije 500 godina, zajedno sa samom Kumbhalgarh utvrdom.   Često ćete čuti različite nazive za ovu ipresivnu strukturu. Neki ga zovu Kumbhalgarh Tvrđava ili Kumbhalgarh zid, dok ga drugi opet zovu Veliki Indijski Zid. Dugačak je 36 kilometara i drugi je najduži kontinuirani zid na planeti – na prvom mjestu je, naravno, daleko poznatiji Kineski zid. Najširi

View Blog:

Oliver Dragojevic by Verakok

                                    Oliver Dragojevic

View Blog:

5 NAJSTRAŠNIJIH PJEŠACKIH MOSTOVA NA SVIJETU

5 NAJSTRAŠNIJIH PJEŠAČKIH MOSTOVA NA SVIJETU Strah od visine može biti sasvim dovoljan razlog da nikada ne pređete jedan od ovih mostova, a ako kojim slučajem patite od gephyrophobije, ili anksioznog poremećaja izazvanim strahom od mostova, onda definitivno nikada nećete saznati da li je trava zaista zelenija na drugoj strani. Predstavljamo vam 5 najstrašnijih mostova na svijetu koji će izazvati vrtoglavicu i najhrabrijim među nama…     5. Triftsee jezero, Švicarska

View Blog:

10 NAJLJEPŠIH DREVNIH RUŠEVINA

10 NAJLJEPŠIH DREVNIH RUŠEVINA Jedan od rijetkih načina da savremeni čovjek dođe u dodir sa čudima drevne tehnologije i umjetnosti i da otputuje natrag u daleku prošlost je posjeta nekim od najljepših svjetskih drevnih ruševina. Postoji ih na sotine, razbacanih širom svijeta, a svaka priča svoju priču i predstavlja svoju drevnu civilizaciju. Ovo su samo neke od najljepših i najpoznatijih…     10. Palenque (Mexico) Palenque Ruševine su jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta Maya civilizacije u cijelom Meksiku i Srednjoj Americi. Nalaze se u gustoj tropskoj šumi u podnožju planine Tumbala Chiapas, Meksiko. Iako analiza keramičkih ostataka pokazuju da je na ovom prostoru civilizacija postojala i 100 godina prije Krista, većina zgrada koje danas vidimo su izgrađene između 6. i 10. stoljeća. Najveći vladar ovoga grada-države je Paskal, koji je preuzeo vlast u 603. godino i započeo izgradnju arhitektonski inovativnih građevina koja je trajala kroz i poslije njegove 68-godišnje vladavine. Jedan od najimpresivnijih projekata bio je kompleks koji se zove ‘palača’. Zidovi i krovovi su pokriveni rezbarijama sa prikazom obreda i aktivnosti vladara i bogova, nudeći modernim promatračima uvid u život i vjerovanja Maya. Samo 34 od (pretpostavka) 500 građevina su iskopane.   9. Babilon (Irak) Oko 90km južno od modernog Bagdada leže ruševine

View Blog:

VOYNICHEV RUKOPIS (MANUSKRIPT) – NAJMISTERIOZNIJA

  VOYNICHEV RUKOPIS (MANUSKRIPT) – NAJMISTERIOZNIJA KNJIGA NA SVIJETU Voynichev rukopis (manuskript) je detaljna knjiga koja ima 240 stranica i koja je napisana na jeziku ili pismu koje je potpuno nepoznato. Stranice rukopisa su prepune raznobojnih crteža čudnih dijagrama, čudnih događja i čudnih biljaka. Ime je dobio po poljsko-američkom knjižaru Wilfrid M. Voynichu, koji je pronašao rukopis 1912. godine. Originalni autor rukopisa je ostao nepoznat, a analizom je utvrđeno da ova misteriozna knjiga datira između 1404. i 1438. godine. Zbog svih misterioznih faktora koje okružuju manuskript, postao je poznat kao “Najmisterioznija knjiga (rukopis) na svijetu”.

View Blog:

ROHONC CODEX: MISTERIOZNA KNJIGA NAPISANA NA NEPOZ

ROHONC Codex: MISTERIOZNA KNJIGA NAPISANA NA NEPOZNATOM JEZIKU O misterioznoj kjizi Rohonc Codex SE NE Zna mnogo, DA IMA Osima 448 stranica sam DA SE pojavila u da Mađarskoj polukružno DA 19. stoljeću. Ne znamo ko Je napisao knjigu, GDJE Je napisana - ja NE znamo sta Pise u njoj, s obzirom da Je tekst napisan misterioznom abecedom Koja se sastoji OD gotovo 200 simbola. Ilustracije koje se nalaze u knjizi prikazuju detalje Iz ratova ispunjena Je i religijskom simbolikom Koja podsjeća na kršćanstvo, Islam, pa CAK i hindui

View Blog:

NAJVECA KNJIGA NA SVIJETU

  NAJVEĆA KNJIGA NA SVIJETU Kralj Mindon od Burme (današnji Mijanmar) želio je iza sebe ostaviti nešto korisno budućim naraštajima. Pošto je i sam bio veliki ljubitelj knjiga, smatrao je da je književnost bila jedan od najvrednijih elemenata društva, tako da je i odlučio: iza sebe će ostaviti knjigu. Nije želio da ostavi bilo kakvu staru knjigu, već je odlučio da napravi najveću knjigu na svijetu. Kralj je želio napraviti knjigu koja će trajati 5.000 godina, a sam papir toliko ne bi mogao izdržati. 1860. godine, počeo je graditi Mandalay (tada glavni grad Burme), a u gradu i najveću knjigu na svijetu koja još uvijek stoji u podnožju Mandalay Brda.

View Blog:

RAINBOW ROSES: SVE BOJE U JEDNOJ RUŽI

RAINBOW ROSES: SVE BOJE U JEDNOJ RUŽI Crvene ruže predstavljaju strast i romantiku, žute prijateljstvo, a ružičaste, uglavnom zahvalnost. Ali ako se osjećate malo zbunjenim i ne znate koja je idealna boja ruže za vas, kao poklon možete odabrati i jednu ružu sa svim bojama. Cvijeće sa više boja, poznatije kao ruže duginih boja ili sretne ruže

View Blog:

Sladoled od jagoda by Verakok

Sladoled od jagoda

View Blog:

ZELJKO JOKSIMOVIC & TONY CETINSKI - ZABLUDA

                      ZELJKO JOKSIMOVIC & TONY CETINSKI - ZABLUDA

View Blog:

VIDEO BLOG by Verakok

                                    VIDEO BLOG

View Blog:

NISAM TE ZBOG LEPOTE VOLEO

View Blog:

Opet si pobijedila

                                 Opet si pobijedila

View Blog:

by user268589889 7

View Blog:

Jabuka – jedna na dan za dobro zdravlje by Verakok

                                              Jabuka – jedna na dan za dobro zdravlje Divlja jabuka vodi poreklo iz evrope dok pitoma jabuka potiče iz južnog Sibira i Azije, a već su Grci i Rimljani gajili brojne sorte. Stablo jabuke može narasti i do 12 metara i ima razgranatu krošnju s jajolikim listovima. Jabuka cvate u maju sa bledo ružičastim do belim cvetovima, a plodovi sazrevaju od jula do oktobra, zavisno od sorte. Jabuka je danas među najrasprostranjenijim vrstama voća. Postoji oko 10 000 sorti jabuke, koje se međusobno razlikuju po ukusu, slatkoći ili kiselosti, konzistenciji i sočnosti. Ono što je zajedničko za sve njih jeste da jabuka spada u red lekovitog voća i zato se često puta kaže: jabuka – jedna na dan za dobro zdravlje. U originalu, ovo je stara engleska poslovica i ona kaže: “an apple a day keeps the doctor away” – pojedete li jednu ili još bolje dve velike jabuke dnevno, učinit ćete mnogo za očuvanje vašeg zdravlja.  

View Blog:

VIDEO RECEPT: Knedle sa šljivama

       VIDEO RECEPT: Knedle sa šljivama

View Blog:

Brze krofne iz rerne: Narastu ogromne, bez prženja

  Brze krofne iz rerne: Narastu ogromne, bez prženja u dubokom ulju!

View Blog:

Princes krofne

Princes krofne   Da li poznajete nekoga ko ne voli princes krofne? Ja ne. Da li znate nekoga kome ni jednom nisu omanule? Ja ne. Da li znate razlog tome? Ja da! Analiza  Kuvano testo je pipava rabota, iako nema ničeg prostijeg u smislu postupka. Tajna uspešnog testa je ispoštovan odnos sastojaka koji ga čine, a disbalansi u tom odnosu daće manje uspešne do skroz neuspešne rezultate. Četiri sastojka, jedan pravi odnos - i nema greške. U najkraćem. Ako je testo mnogo čvrsto, krofnice neće dobro narasti, ako je previše retko, rasplinuće se, pa opet neće narasti. Može se desiti da je testo odlične gustine, ali da je poremećen odnos sastojaka (premalo jaja, nedovoljno masnoće, previše vode) ili da nije dobre teksture - ni onda neće narasti kako bi trebalo. U sastav testa ulaze voda, masnoća, brašno i jaja. Smatram ulje najboljom masnoćom za ovu primenu. Zašto? Zato što se radi o čistoj masnoći, dok u margarinu i puteru imate do 20% vode pa to više nije taj odnos sastojaka. Dakle, koristite najobičnije suncokretovo ulje, slobodno. 250 ml vode i 125 ml ulja se kuvaju, uz dodatak prstohvata soli i malo šećera, dok mešavina ne počne da vri. Onda se dodaje 150 g brašna i intenzivno meša dok se ne dobije gusto, sjajno, masno testo. U takvo testo se dodaju jaja, i muti posle svakog dodavanja. Obično se u receptima pominje 4 ili 5 jaja.  Moja je pretpostavka bila da problem mogu praviti upravo jaja, jer su nekad sitna, nekad krupna, a dodaju se poslednja u testo, i to celo jaje odjednom. Ono poslednje jaje može sve da upropasti, i razredi smesu, a izostavljanje poslednjeg može ostaviti testo prečvrstim.  Zato sam smatrala da je važno znati sa koliko jaja se radi, ne u broju komada, nego u broju mililitara. Ako količinu jaja uzmemo kao početnu meru, kojoj sve drugo treba prilagoditi, šansa za neuspeh je minimalna. Jednom prilikom sam, pre početka kuvanja testa, razbila 4 jaja S klase u mericu, i zapisala. Bilo ih je tačno 250 ml. Sve ostalo sam dodala prema osnovnim merama, i krofne su ispale fantastično. Tada sam proglasila meru od 250 ml jaja idealnom, i odatle krenula dalje. Mene je zanimalo samo jedno. Koliko se može odstupiti od tih 250 ml jaja, a da krofne i dalje budu dobre. Mora da postoji neki raspon, ne može to biti baš tako milimetarski, da ne kažem mililitarski zakucano. I nije. Eksperiment Usledila je omanja linijska proizvodnja krofni. Sa 170, 210, 250, 300 i 350 ml jaja. "Pobedila" je verzija od 250 ml, ali zapravo sve sem ove od 170 ml su dale zadovoljavajuće rezultate. Baš sam se trudila da dođem do previše razređenog testa i pljosnatih krofni, ali nisam uspela. Probala bih ja i dalje da povećavam količinu jaja, nego ih nisam više imala. Slupala sam preko 30 komada za jedno popodne. Dakle, prva pretpostavka da i mala odstupanja od idealne količine jaja mogu da prave potencijalne probleme, odbačena je. Pre će biti da problemi leže u neskladu koji vlada negde u odnosu voda-ulje-brašno, pa jaja, čak i ako ih ima taman-taman, ne mogu da napeglaju nedostatke te neravnoteže.  U nastavku možete videti recept koji vas ne može izneveriti, ako ga ispratite pažljivo. Odnos voda-ulje-brašno u rasporedu 250-125-150 je siguran odnos. 250 ml jaja je takodje sigurna mera, i moj savet za svakoga ko ne želi da rizikuje ni malo, je da pođe od ovih mera. Kako dobiti tačno 250 ml jaja? Imate dva načina. Prvi način - razbijte 4 jaja S klase ili 5 jaja A klase u mericu. Očitajte meru. Ako ih ima 250 ml, super. Ako odsupanje

View Blog:

Zaboravljeni gradovi koji skrivaju drevne tajne

  Zaboravljeni gradovi koji skrivaju drevne tajne   Nekada su njihove ulice bile pune života, a o njihovoj snazi i veličanstvenosti pričalo se na svim krajevima svijeta. No, vrijeme te slave je već odavno prošlo, pa tako danas mnogi leže napušteni i zaboravljeni, dok o njihovim zlatnim danima svjedoče stari zapisi i ruševine koje su uspjele preživjeti nemilosrdan vrtlog vremena. Kako bi doznali nešto o ovim svjedocima drevnih civilizacija, krenite s nama u šetnju kroz povijest te saznajte

View Blog:

Vodopad Kravice i rijeka Trebižat

            Vodopad Kravice i rijeka Trebižat |  

View Blog:

Orlovi

                                                            Orlovi (Aquila) Orlovi su najjače i najveličanstvenije ptice grabljivice u našim krajevima pa se orla nazva kraljem ptica. Jedni su od najnemilosrdnijih ptica i zato krivo stvarati nekakvu uzvišenu sliku o njima. Postoji još samo jedna ptica jača od orla, a to je južnoamerička harpija. Suri orao (Aquila chrysaëtus ) On je najveći među svim orlovima. Suri orao je jako sličan svome blizom rođaku orlu krstašu ( Aquila melanaëtus) .Suri orao je nešto veći i mjeri u duljinu do 90 cm, a raspon krila mu je do 220 cm. Perje mu pokriva noge sve do prstiju koji završavaju oštrim kandžama od kojih je ona na stražnjim prstima najjača. Ako ga budemo susretali u našim krajevima i zapamtili po odori teško ćemo ga prepoznati negdje drugdje jer ti isti orlovi u drugim krajevima nose drugačiju odoru. U našim se krajevima nastanjuje, isto kao i krstaš, u Dalmaciji, na Velebitu, u Fruškoj gori i dr. gdje ima dosta lovine, a krstaš se najviše zadržava u Srijemu. Ljudi koji su proučavali orlove kažu da se krstaš razlikuje od surog orla po tome što se glasa vrlo hrapavim glasom "krau, krau ". Orlovi su vrlo nespretni na zemlji kao i većina grabljivica, no u zraku su pravi majstori. Znaju letjeti i po nekoliko sati, a da ne naprave niti jedan potez krilima. Naime orlovi se vrlo dobro služe vjetrom pa kad izgube visinu samo se okrenu nasuprot vjetru koji ih podigne nazad. Ovi orlovi love sve što može sam svladati u zraku i na tlu, ali postoje neke ptice koje nikako ne mogu uloviti npr. laste i druge pjevice koje im vrlo vješto uteknu. Poznato je da love čak i kornjače koje zatim bace s velike visine na stijenje kako bi razbili tvrdi oklop i došli do mesa.   Hvatanje plijena Najgore je to što su orlovi tako smjeli da napadaju ljude, a dešavalo se da je suri orao znao odnijeti dijete. Gnijezda grade u gorskim krajevima na liticama u šumama na visokom drveću, a u ravnicama na goloj zemlji. Vrlo su loši roditelji i kukavički ostavljaju mlade ako im prijeti opasnost.

View Blog:

Sladoled od breskve - hladan, sladak i neodoljiv

  Sladoled od breskve - hladan, sladak i neodoljiv

View Blog:

Ljetni hit kojeg cete obožavati- jednostavna slado

Ljetni hit kojeg ćete obožavati- jednostavna sladoled torta         Priprema sladoled torte je iznimno jednostavna, ali zahtijeva vrijeme i dovoljno mjesta u zamrzivaču. Sladoled je poslastica omiljena među svim generacijama, osobito ljeti. Želite li iznenaditi ukućane i prijatelje ovom im ljeto pripremite sladoled tortu, slastan 

View Blog:

Pukni Zoro

  Pukni zoro 

View Blog:

LANE MOJE

                                   

View Blog:

Kalinka

                                  

View Blog:

TARA by user268589889

                                             TARA           1     Razdaljine Bajina Bašta-Kaluđerske bare 16 km Bajina Bašta-Šljivovica 21-22 km Bajina Bašta-Sokolina 25km Bajina Bašta-Zaovine(brana) 42km Bajina Bašta-Mitrovac 25km Bajina Bašta-Predov krst 33km Kaluđerske bare-Mitrovac 24km Kaluđerske bare-Sokolina 8km Predov krst-Bilješka stena 8km Mitrovac-Kozja stena 10km Mitrovac-Zaovine(brana) 14km Mitrovac - Krnja jela 3km Mitrovac-Perućac 13km Zaovine(brana)-Računići 6km Kaluđerske bare-Hajdučka cesma 3km Šljivovica-Hajdučka cesma 2km Sokolina-Hajdučka česma 4km Kaluđerske bare-Mokra gora 16km Kaluđerske bare-Solotuša (crkva) 8km Kaluđerske bare-Manastirski konaci (prema Belom boru) 2.5km Kaluđerske bare-Manastir Rača 21km         Tara - položaj Nacionalni park "Tara" Tara se nalazi u zapadnom delu Srbije i pripada unutrašnjem pojasu Dinarida i zauzima  površinu od 183 km2. Dužina Tare je je 50 km, a širina 22 km i ima prosečnu nadmorsku visinu od 1200 m. Najviši vrh je Kozji rid sa 1591 m. Pripada grupi podrinjskih planina i ima složenu geološku prošlost i raznoliku petrografsku građu. Položaj planine Tare predstavlja povoljan uslov za razvoj turizma, jer omogućava raznovrstan sadržaj turističkog boravka, odnosno posetu većem broju turističkih lokaliteta. Po bogatstvu i raznovrsnosti turističih vrednosti, ekološki očuvana prirodna sredina, planinski reljef sa umerenom nadmorskom visinom od 800-1500 m, pogodni tereni za zimske sportove, bogat i raznovrstan biljni i životinjski svet, blagotvorna klima, Drina sa veštačkim jezerima Zaovine i Perućac, daju ovoj planini veliku turističku vrednost što je čini konkurentnom u odnosu na Zlatibor i druge planine. Tara ima povoljan položaj prema komplementarnim turističkim vrednostima u neposrednoj okolini: Užicu, Mokroj Gori, Višegradu sa brojnim kulturno-istorijskim spomenicima, koji privlače izletnička kretanja turista stacioniranih na Tari u cilju zadovoljenja obrazovno-kulturnih potreba i bogatijeg sadržaja i boravka. Tara ima odličnu predispoziciju za održivi turizam, koji predstavlja svaki turizam koji donosi minimalni uticaj na životnu sredinu i kulturnu baštinu, ali u isto vreme dovodi do ekonomskog razvoja lokalne zajednice. Razuđeni reljef Tare je pogodan za turističku izgradnju, jer postoje dobri uslovi za lociranje turističkih objekata. Na mestima blagih padina, prevojima i erozionim proširenjima, postoje lokaliteti koji su veoma osunčani i zaklonjeni od vetrova.Tokom zimskog perioda povoljni su uslovi za sankanje, nordijsko, početničko skijanje. Mogućnosti alpskog skijanja su ograničene zbog visinske razlike od  svega 400 m i dužine staza koje ne prelaze ni 2 km. Najkvalitetniji skijaški tereni su u reonu Predovog krsta, sa visinskom razlikom od 500 m. Dužina staze je od 3 do 5 km. Reljef Tare ima pogodna rekreativna svojstva, jer mali nagibi pogoduju šetnji, jahanju, različitim sportskim igrama, korišćenju trim staze i slično.   NACIONALNI PARK TARA   Tara je od 13.jula 1981.god. Nacinalni park proglašena od strane Narodne skupštine SR Srbije i ohuhvata 19.175 ha.

View Blog:

Tišina

                       

View Blog:

Moji drugovi

             Moji drugovi

View Blog:

Manastir  Ostrog

                                          Manastir  Ostrog Hiljade ljudi okupilo se večeras ispred Manastira Ostrog da bi, prema tradiciji, prenoćili pod vedrim nebom, a sutra se poklonili moštima Svetog Vasilija, nakon Svete liturgije. Foto: M.Mitrović / RAS Srbija Veliki broj vernika i ove godine je pristigao iz mnogih crnogorskih gradova, ali i iz zemalja regiona, posebno iz Republike Srpske i Srbije, da bi učestvovali na jednom od najlepših i najznačajnijih religioznih događaja na ovim prostorima. Postoje brojna svedočenja ljudi da su molitve upućene Svetom Vasiliju Ostroškom uslišene, zbog čega se veruje da je jedan od najvećih čudotvoraca. U njegovu moć isceljenja veruju pripadnici hrišćanske, ali i muslimanske vere, pa se večeras i sutra očekuje dolazak više desetina hiljada pobožnih poklonika iz mnogih gradova Crne Gore, Republike Srpske, Srbije i okruženja. Tradicionalna duhovno-kulturna manifestacija "Dani Svetog Vasilija Ostroškog", koja je počela 8. maja, biće završena sutra u 18.00 časova svečanom litijom ulicama Nikšića. Veliku pažnju javnosti proteklih dana privukla su dva mladića iz Berana Aleksandar Bojović i Ivan Trifunović koji su krenuli peške na hodočašće prema Manastiru Ostrog u slavu rano preminulog druga Miraša Pođanina. Tu su i mladi Trebinjci koji su prenoćili na granici, a zatim se zaputili ka svetilištu pod Ostrogom gde su mošti najsvetijeg Srbina iz Hercegovine. Sedmoro fočanskih biciklista krenulo je jutros iz Foče na put dug 135 kilometara, za manastir Ostrog u Crnoj Gori, na poklonjenje moštima Svetog Vasilija Ostroškog.

View Blog:

Brzo i lako: Domaci sirup za gubitak težine, jacan

Brzo i lako: Domaći sirup za gubitak težine, jačanje imuniteta i čišćenje krvi Napravite jednostavan sirup koji vam može pomoći u mršavljenju, ali i jačanju celokupnog zdravlja, a sve što vam je potrebno jeste par sastojaka koji se mogu naći u svakom domaćinstvu...

View Blog:

Napitak za snažniji imunitet i uklanjanje prolecno

Napitak za snažniji imunitet i uklanjanje prolećnog umora   Dolaskom možda i najlepšeg godišnjeg doba priroda ulazi u fazu buđenja, baš kao i naše telo. Ipak, umor, psihička i fizička malaksalost najčešće su pojave u ovom periodu. Evo kako da ojačate imunitet... Foto: Shutterstock

View Blog:

Savršena limunada

View Blog:

Limunada s kurkumom pobjeduje depresiju!

View Blog:

Limunada sa kurkumom i biberom

                 Limunada sa kurkumom i biberom

View Blog:

MEDENJAK na najbrži i najlakši nacin

               MEDENJAK na najbrži i najlakši način         Ovo može biti vaš as iz rukava! Kada vam se jede nešto slatko ili dolaze iznenadno gosti, odmah pravite medenjake. Jer ih je najbrže i najlakše naparaviti. A veoma su ukusni i slasni…

View Blog:

GRCKA SLADOLED TORTA

            GRČKA SLADOLED TORTA     O ovoj torti mogla bi zaista knjigu napisati. Prije nekih mijesec dana na facebook stranici mogli ste primjetiti da sam pisala o tijeku pripreme iste torte, jer sam se susrela sa nekim neobičnim radnjama koje ću još spomenuti. Često sa svekrvom razmjenjujem razne slane i slatke recepte i tako se udubimo u priču o tome spominjući iskustva iz kojih učimo jedna od druge. Jednostavno uživam sa njom razmjenjivati recepte, jer je ona žena koja voli svašta raznoliko pripremati, pa je iz tog razloga opasno za kile biti njen gost he, he….naravno i ovaj recept sam dobila od nje.  Ovaj recept je malo izmjenjen, pošto sam bila sumnjičava prema nekim objašnjenjima, a s obzirom da mi je svekrva bila nedostupna obratila sam se na facebook stranici vama za pomoć. Naime, radi se o želatini koja nakon što nabubri treba se kuhati nekih 10 min sa ostalim sastojcima. To me je malo zbunilo, jer ju nikada nisam kuhala pa sam se bojala kako će se ponašati, inače ju na kraju dodajem rastopljenu u neku mijesu, znači bez kuhanja. Drago mi je što je na moj upit o vašem iskustvu pristiglo dosta odgovora u kojima sam mogla iščitati da su mišljenja podjeljena, ali me je ohrabrilo što sam vidjela da ipak ima onih koji su kuhali želatinu i uspjelo im je. Usudila sam se skuhati želatinu, a onda dok se ona hladila zbunjeno sam gledala u nju pošto je izgledala kao sirutka. Mislila sam da ću odustati od torte, ali nešto mi je reklo da ju ipak završim pa kako ispadne, čak sam u jednom trenutku prestala slikati postupak pripreme dok nisam shvatila da bi ipak nešto moglo biti od toga. Slijedeći korak je bio dodavanje šlaga kojeg inače prvo izradim, ali ovdje se

View Blog:

Pica Margarita

                Pica Margarita   Pica (foto: wiki/ElfQrin) Sastojci testo za picu 1kg svežeg paradajza ili iz konzerve

View Blog:

by user268589889 8

View Blog:

JEDI ZDRAVO!

JEDI ZDRAVO! 5 zdravstvenih dobrobiti kombuche 29.03.2017.

View Blog:

JEDI ZDRAVO! by Verakok

JEDI ZDRAVO! Domaći kefir koristan je za liječenja tumora, reume, snižavanje visokog tlaka, šećera i kolesterola! Kolumna: Jedozovni duo Piše: Maja - Jedozovni duo 22.02.2016.

View Blog:

VRELO BOSNE - SARAJEVO

                               

View Blog:

Destination: Bosnia

   

View Blog:

PRICA O COVJEKU KOJI JE OBLIKOVAO BUDUCNOST, NJEGO

PRIČA O ČOVJEKU KOJI JE OBLIKOVAO BUDUĆNOST, NJEGOVOM NEPRIJATELJU I JEDNOJ GOLUBICI Bio je jedan od najvećih genija koji su ikada kročili ovom planetom, jedan od onih inovatora koji rastavljaju svijet na sitne dijelove – nauče kako funkcionišu, a zatim ga ponovo sastave. Jedan od onih izumitelja koji danima i noćima ne spavaju jer im njihovi super-aktivni mozgovi to ne dozvoljavaju. Jedan od onih genija koji su promjenili svijet, pa čak i više – zamislili i stvorili budućnost. Naravno, govorimo o Nikoli Tesli. “Novac ne predstavlja toliku vrijednost kakvu je postavio čovjek prema njemu. Sav novac ja sam ulagao u izume sa kojima sam omogućio nove pronalaske omogućujući čovječanstvu lakši život.” – Nikola Tesla   Priča o čovjeku koji je oblikovao budućnost Teslin transformator Nikola Tesla, rođen 10. jula 1856. godine u Smiljanu kod Gospića bio je naučnik i inovator svjetskog glasa. Gimnaziju je završio u Gospiću i Karlovcu, elektrotehniku studirao u Grazu i Pragu, a zatim četiri godine radio kao inženjer u Budimpešti i Parizu gdje priča o njegovim veličanstvenim izumima počinje. Ovdje je izumio prvo okretno magnetsko polje i napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju. U SAD se preselio 1884. godine, gdje je nakon tri godine imao vlastiti laboratorij u kojem je izumio više od 300 patentiranih i još mnogo više izuma koje nikada nije patentirao, izuma za koje su drugi naučnici pokupili svu slavu. Tesla je oblikovao budućnost u kojoj danas živimo. Mnogi izumi koje danas svakodnevno koristimo i bez kojih gotovo da i ne možemo dolaze upravo iz uma ovog genija. Najvažniji i najpoznatiji je višefazni sistem izmjeničnih struja. Ali Tesla se nije zaustavio samo na ovom izumu koji

View Blog:

VRELO BOSNE by user268589889

                                            VRELO

View Blog:

Pripremite domaci sok od jagoda

Pripremite domaći sok od jagoda Sastojci:

View Blog:

Previous by Verakok

   PreviousNext Razmnožavanje jagoda Vjerojatno svi imate kod kuće jagode ili ste ih imali. Poznato je da su jagode trajnice i da ih nije teško održavati, a niti razmnožavati. Radi lakšeg održavanja ja ih sadim na foliju, a

View Blog:

National Park Una - Promotional video

View Blog:

Med - univerzalni lijek

    Med - univerzalni lijek 29.12.2010.  ORDINACIJA PREPORUČUJE OHR SAVJETNIK ​Probiotici mogu omogućiti da svako putovanje ostane ugodno iskustvo MRŠAVLJENJE & DIJETE Što se dogodi s vašim tijelom kada na par dana odlučite jesti samo - banane?

View Blog:

Kremasti sladoled od limuna

Kremasti sladoled od limuna   jednostavno   4  POGLEDAJ SVE FOTKE /slika/1961151/ Najbolji sladoled. Ovj sladoled moze da vam bude osnova a umesto limuna mozete dodavati rum, grozdjice, esencije, voce, pire od voca........ sladoledPreukusni sladoled od limuna u kojem ce te uzivati kao iz najbolje slasticarne. Za njega vam nece biti potrebna masina za sladoled .

View Blog:

Leto i visoke temperature zahtevaju da se osvežimo

Leto i visoke temperature zahtevaju da se osvežimo, a voda često nije dovoljna.

View Blog:

Bajaga - Moji drugovi

View Blog:

Kokteli sa votkom sokovima i vocem

Kokteli sa votkom sokovima i voćem Kratko i jasno – ovo je članak o nekoliko jeftinih i brzih kombinacija sa votkom koje možete napraviti kod kuće, a koji će proslavu Nove godine učiniti posebnom. Ukoliko volite voćna alkoholna pića, na pravom ste mjestu. Donosimo vam nekoliko brzih i jednostavnih načina da iskombinujete votku sa voćnim sokovima i napravite piće za svačiji ukus. Na vama je da odaberete onaj koji vama odgovara. „Cape Codder“ - piće od votke i soka od brusnice Najjednostavnija kombinacija votke i voćnih sokova, svakako je kombinacija kvalitetne votke i soka od brusnice. Dakle, ukoliko volite slatkasta alkoholna pića, pomiješajte votku sa sokom od brusnice, u jednakom omjeru ili pak ovisnosti od toga kolika vam jačina alkohola odgovara. Martini od brusnice Sastojci: Votka Sok od brusnice Suhe

View Blog:

Najludi kokteli za najludu noc!

Najluđi kokteli za najluđu noć! Autor: mondo.rs Izdvojili smo za vas neke vrlo zanimljive, ali pre svega jednostavne recepte za koktele na bazi džina, votke, viskija, tekile i ruma. Foto: Mondo/ Stefan Stojanović Znamo da je mnogo lakše da sednete u neki lokal i barmen vam "smućka" savršen koktel, koji obara sa nogu. Međutim, sada kada su odmor i praznici pred nama, a vi ste možda planirali i neku kućnu žurkicu, zašto ne biste i sami naučili da napravite neke fantastične alkoholne mešavine? 1. "Martini" Ukoliko ovaj koktel pravite sa votkom, onda se zove "Kengur", u suprotnom ide džin. Dakle, za Martini su vam potrebni džin i vermut - u čašu sipajte dve trećine džina i jednu trećina vermuta. Izmućkajt dobro i staviti u frižider da se dobro ohadi pre služenja.                                   2. "Čitulja"  Recept za koktel morbidnog naziva je: pola češe džina, pola čaše vermuta i malo apsinta.

View Blog:

Popularni kokteli

                                         Popularni kokteli   Ovo je subjektivna lista 8 najpopularnijih koktela, za kućnu pripremu trebaće vam samo osnovno, alkoholna pića, sokovi, led, šejker, slamčice, zanimljive čaše za koktele. Miksovanje koktela, pored ukusa, izgleda, lepih boja, alkohola i druženja nudi i posebnu pasiju koja mnogima postane glavni hobi. Kao i kod roštilja, nije isto kada ga spremaju najbolji majstori i kada se društvo skupi i samo sprema, u ovom slučaju mućka. Pogledajte, pa i sami pravite i uživajte. Ono što je bitno kod koktela jeste da svaki barmen ima takoreći svoj recept i retko kada se sa sigurnošću zna gde je koji koktel nastao i koja je originalna receptura. Kao i u svemu drugom, svi tvrde da su u pravu. Samim tim i vaši kokteli ne moraju biti striktno pravljeni po recepturi, pravite ih kako volite, jače, slabije, šarenije, ukrasite čime želite ili ih konzumirajte iz šolje, ako vam se to sviđa. Đus Vodka ili pravilno Screwdriver Po receptu koji sam pronašao potrebno vam je 60ml vodke i 150ml soka. Otprilike je to i odgovarajući recept, a šta god ljudi pričali, uglavnom vole nešto slabije verzije. Odokativno sipam petinu čaše, možda to bude i četvrtina, vodke, a zatim uz led ostatak čaše napunim sokom. Dovoljno je da prelijete led i vodku sokom i završili ste posao. Služi se u takozvanim highball čašama, ali vi ćete iskoristiti bilo koju naravno, 200ml i više čašu. Verzija sa sokom od ananasa mi je možda i bolja  Obavezno pogledajte i koji su NAJBOLJI ZIMSKI KOKTELI OVDE! Blue Lagoon

View Blog:

Stari Gradovi - Dozivi Bosnu i Hercegovinu - Mala

Stari Gradovi - Dozivi Bosnu i Hercegovinu - Mala zemlja sa velikim srcem Stari grad Maglaj Na Putu od Sarajeva prema Doboju imadoh tu sreću da magistralni put na jednoj dionici bude zatvoren te moradoh proći kroz Maglaj. Više... Doživi Počitelj Za razliku od ostalih starih srednjevjekovnih gradova u BiH, Počitelj, grad spomenik, nije mrtav grad. U njemu i danas danas žive ljudi. Zato i nisam proširivao tekst o starom gradu Počitelju nego sam se odlučio za novu priču. Više... Stari Grad Zvornik

View Blog:

Susanna-I'm crazy loving you

View Blog:

Alge - dragoceni dodatak ishrani

Alge - dragoceni dodatak ishrani Alge su hiljadama godina deo ishrane ljudi. One potiču iz mora i podsećaju nas na mitološki i biološki početak: početak sveukupnog života na planate i početak našeg života na planeti jer i mi smo devet mesecei živeli u slanom, hranljivom tečnom okruženju materice. Krv, koja konstantno kupa naš organizam po sastavu je skoro identična morskoj vodi. Vrste algi Alge su svrstane u nekliko grupa, i to po boji: crvene, smeđe, zelene, plavo-zelene i žuto-zelene. Odlike koje će alge imati zavise od mesta gde rastu, dela spektra sunčeve svetlosti koje transformišu, dubine na kojoj žive... Riznica minerala Alge sadrže deset do dvadest puta više minerala od kopnenih biljaka, kao i obilje vitamina i drugih supstanci dragocenih za dobar metabolizam! Neke od algi bukvalno su u stanju da odrastane radioktivne elemente i teške metale iz ljudskog tela. Osobine i delovanje na organizam Svaka alga ima svoje specifičnosti, ali sve alge dele neke zajedničke karakteristike. Alge imaju rashlađujuć efekat na organizam, slankast ukus, detoksikujuća svojstva, vlaže organizam koji je suviše suv, razbijaju i transformišu gnoj i sekrete, dobar su diuretik, čiste organizam od radioktivnih rezidua, pospešuju metabolizam vode u organizmu, čiste limfu,

View Blog:

USTA NISU IZVOR LOŠEG ZADAHA

USTA NISU IZVOR LOŠEG ZADAHA 21.07.2017 Dr. Stjepan Josipović  Dr. Josipović, šef Nacionalnog instituta za parazitske bolesti, objavio je više od 60 znanstvenih radova na temu molekularne parazitologije.  Ima 21 godinu iskustva. Nacionalni institut za parazitske bolesti je otkrio novi uzrok halitoze (neprijatnog zadaha) a to je zaraza. Nedavno dovršena studija je pokazala da su paraziti iz otpadnih proizvoda otrovni i stvaraju plodno tlo za truljenje bakterija u želucu. Zato ljudi zaraženi parazitima imaju loš zadah. O ovom zdravstvenom problemu ćemo razgovarati sa dr. Stjepanom Josipovićem, šefom Nacionalnog instituta za parazitske bolesti. — Dr. Josipović, hvala Vam što ste došli. Krenut ćemo ispočetka. Da li je tačno da je većina Hrvata zaražena parazitima? Dr. Josipović, da li su rezultati studije o vezi između zaraze i lošeg zadaha točni? — Doktor úr, a témával kapcsolatos tanulmányok szerint kapcsolat van a rossz szájszag és a fertőzés között, igaz ez? Još prije nekoliko godina medicinska zajednica je vjerovala da loš zadah nastaje u usnoj šupljini. Međutim, najnovija istraživanja su pokazala da problemi sa želucem i jetrom (koji se uvijek javljaju ukoliko ste zaraženi parazitima) također uzrokuju loš zadah. Znanstvenici su izvijestili da se ovaj naizgled "normalan simptom" ne smije ignorirati. Zaraza vodi do gotovo svake ozbiljne bolesti ljudskog tijela. Ja osobno vjerujem u rezultate istraživanja sprovedenog u našem institutu. Obični "zadah" se pretvara u ozbiljnu bolest. Oko 92% smrti ljudi uzrokuju parazitske infekcije. A to nije obična smrt zbog bolesti. — Kada govorimo o parazitima, obično mislimo na obične crve. Mogu li oni zaista uzrokovati loš zadah ili čak smrt? Velika je greška vjerovati da su paraziti samo crvi. Postoji veliki broj parazita koji žive u različitim organima u tijelu i uzrokuju različite učinke. Crvi, ili da budem precizniji, helminti, su vrlo opasni. Doslovno uništavaju crijeva, uzrokujući njihovo raspadanje i smrt. Čak ih je teško pronaći i uništiti. Osim njih, tu su i tisuće parazita koji žive u našoj jetri, mozgu, plućima, krvi i želucu, i gotovo svi su smrtonosni. Neki odmah počnu agresivno djelovati i uništavati tijelo. Drugi paraziti neprimijećeno žive sve dok se njihov broj ne poveća toliko da im se tijelo više ne može oduprijeti i osoba umre. U isto vrijeme, pouzdano mogu reći da je gotovo svaka osoba zaražena parazitima. Stvar je u tome da je većinu njih iznimno teško otkriti. Tek kad posljedice parazitske infekcije postanu vidljive, specijalisti ih pokušavaju eliminirati. Čak i tijekom obdukcije tijela potrebno je sprovesti posebna testiranja kako bi se otkrili paraziti, barem većina njih. Postoje tisuće parazita koji žive u našoj jetri, mozgu, plućima, krvi i želucu i gotovo svi su smrtonosni. Uglavnom, sve počinje samo lošim zadahom. — Možete li nam dati bilo kakve konkretne primjere zaraze? Mogao bih vam navesti stotine slučajeva. Ali usredotočit ću se na one koji jasno pokazuju opasnost parazita.

View Blog:

Mitologija drveca

Mitologija drveća Početna Mitologije Mitologija drveća Naći ćeš više u šumama negoli u knjigama. Drveće i kamenje naučit će te stvarima koje ti nijedan čovjek neće reći. Bernard iz Clairvauxa Priroda je najbolja čovjekova učiteljica, ona postoji i razvija se prema urođenim zakonima i principima, pri čemu ispunjava i slijedi kozmičke arhetipove. Jedna od manifestacija božanskih snaga je i drveće, duboko štovano u svim kulturama i svim vremenima. Život drveća oduvijek je bio usko povezan sa životom čovjeka. Drveće je predstavljalo manifestaciju svetoga, hijerofaniju, izraz kozmičkih stvaralačkih snaga i jedinstva univerzalnog života. Na početku povijesnog vremena, Europa je bila prekrivena prašumama u kojima su se rijetke čistine činile poput otoka u zelenom moru. Život ljudi toga vremena bio je najuže povezan sa šumom i drvećem. Drvo je hranilo vatru: sve donedavno drvo i lignit bili su jedina goriva. Drvo je idealna sirovina, laka za obradu i upotrebljiva u različite svrhe. U drveću su živjele pčele koje su davale vosak i med; davalo je i živežne namirnice, ne samo voće, već prije svega šišarice koje su se mljele u brašno i pekle kao kruh. Koristila se i smola prerađena u ljepilo, katran, mirisi poput tamjana te začini. Čovjek je dugo živio u uskoj simbiozi s drvećem te je vjerovao da njemu zahvaljuje svoj opstanak. U njemu je, štoviše, vidio i podrijetlo svijeta. Kroz drveće su se izražavali univerzalni kozmički principi, utjelovljivalo je snagu života, predstavljalo je aspekte božanskoga, svetoga. Nikada nije bilo štovano samo kao drveće, već uvijek zbog onoga što se kroz njega iskazivalo te što je to podrazumijevalo i značilo. Simbolika stabla U mnogim mitologijama stablo (ili drvo) je simbol središta svijeta te veze između neba i zemlje jer mu korijenje prodire duboko u zemlju, a grane se šire visoko u nebo. Kozmičko stablo Kozmičko je stablo vrlo često, takozvano obrnuto stablo ili arbor inversus, a predstavlja stvaranje kao pokret koji dolazi odozgo. Duhovno korijenje toga stabla leži na nebu, u božanskom svijetu, a njegova se krošnja širi nad svijetom. Povezuje tri razine kozmosa: nebo – svijet bogova, zemlju – svijet ljudi te podzemni svijet – svijet mrtvih. Kozmičko stablo stoji u središtu svijeta; ono je središnji stup, axis mundi, koji podupire svijet i nalazi se na svetome mjestu. Antičkom čovjeku sveta mjesta predstavljala su mikrokozmos: krajolik od kamena, vode i drveća. Kamen ukazuje na trajnost, nerazorivost i statičnost. Svojim periodičkim obnavljanjem stablo predstavlja svetu moć živoga, a voda i izvor predstavljaju tajne snage iz unutrašnjosti zemlje, klijanje i očišćenje. Ovaj mikrokozmički krajolik s vremenom se reducirao na jedan jedini bitni element: stablo ili sveti stup koji simbolizira kozmos.

View Blog:

Magicni svijet Kelta

Magični svijet Kelta Početna Tragom prošlosti Magični svijet Kelta Dvije su stvari za Gale najvrednije: slava i duh. Katon Kada bismo u povijesnim udžbenicima potražili ono što je napisano o keltskoj kulturi i civilizaciji, naišli bismo na opise “kulture polja sa žarama”, na “animizam” u njihovu vjerovanju, na to da su dobro poznavali metalurgiju, imali razvijen kovački i lončarski obrt, da su izrađivali razne ukrase, nakite i tome slično. Naišli bismo na ogoljeli prikaz kulture koji nas nikako ne bi mogao potaknuti na daljnje istraživanje. Tim više što su razvijeni narodi mediteranskog područja o Keltima ili Galima (kao ogranku Kelta) oblikovali predodžbe koje bi se u većini slučajeva mogle svesti na to da su Kelti bili samo barbari. Međutim, zapisi keltskih suvremenika, bez obzira na njihovu sažetost, pružaju drukčiji uvid u njihovu stvarnost. Tako grčki povjesničar i geograf Strabon bilježi: Sav rod kojeg danas zovemo Galima ili Keltima, sklon je ratovanju; razdražljiv je i spreman za bitku, ali jednostavne prirode i nimalo pakostan… Kad su izazvani, bez obzira na to gdje to bilo i kada, pa i zbog najmanjeg povoda, odmah su spremni prkositi opasnosti i upustiti se u bitku, oslonivši se samo na svoju snagu i hrabrost. Ako je vjerovati, posvećuju se korisnim poslovima, čak i učenju znanosti i književnosti. Njihova snaga temelji se dijelom na visokom stasu, a dijelom na brojnosti ljudstva. Ako se s lakoćom mogu okupiti u velikom broju, to je zbog njihove jednostavnosti i osobnog ponosa, pa su stoga uvijek povezani uz gnjev onih koji su žrtve neke nepravde. Diodor će u svojoj Općoj povijesti isto tako govoriti o njihovom stasu, snazi, hrabrosti i golemom samopouzdanju… U ovom članku pokušat ćemo doprijeti do maglovitog horizonta keltskog svijeta. Nastojat ćemo proučiti i oživjeti duh tih ljudi koji su vidjeli, doživljavali i oblikovali stvarnost na njima svojstven način. Podrijetlo Kelta Kelti su indoeuropski narod koji se početkom I. tisućljeća prije Krista naselio na području današnje istočne Francuske, južne Njemačke, Švicarske i Austrije. Bili su prvi “povijesni” narod na području Europe, sjeverno od Sredozemlja. Zlatnim dobom Kelta označava se razdoblje od VI. do II. st. pr. Kr. kada vode uspješne ratove i utječu na tijek južnoeuropske povijesti. U VI. st. pr. Kr. keltska plemena kreću prema Pirinejima i današnjoj Španjolskoj, u V. i IV. st. pr. Kr. jedan se val otisnuo na Britansko otočje, a drugi prema francuskoj obali Sredozemnog mora. Oko 400. g. pr. Kr. dolaze u Italiju i osvajaju Padsku nizinu koja se od tada naziva Cisalpinska Galija (Gallia Cisalpina). Tamo osnivaju svoje gradove Milano (Mediolanum), Bresciu, Vicenzu, Modenu, Veronu i Bolognu. Godine 387. pr. Kr. osvajaju Rim (osim Kapitolija), ali se povlače primivši otkupninu. Prema predaji, Rimljani su se prilikom vaganja plemenite kovine za otkupninu tužili na utege koje su napravili Kelti, na što je Bran, vođa Gala, povikao: Vae victis! (Jao pobijeđenima!) bacivši na vagu i svoj mač. U rimskom je kalendaru dan poraza ostao zapisan kao dies ater – crni dan. Nakon toga keltska plemena kreću na istok, stižu do Češke (pleme Boji, po kojem je Češka i dobila svoje staro ime Bohemija), Karpata, Rumunjske, Panonije i Bugarske. Navodno je 335. g. pr. Kr. došlo do susreta Kelta s Aleksandrom Makedonskim. Prema predaji, na Aleksandrov upit čega se njegov narod najviše boji, njihov je vođa odgovorio: Jedina stvar koje se Kelti boje jest da im nebo ne padne na glavu! U III. st. pr. Kr. kreću prema Trakiji i Makedoniji te preko Tesalije u Grčku. Pleme Gala pokušalo je 279. g. pr. Kr. opljačkati Delfe, ali ih je u tome spriječila žestoka oluja. Dalje nas Strabon izvještava o prodiranju Gala u Malu Aziju gdje su se naselili kao Galaćani ili Galati. Prestankom osvajanja u II. st. pr. Kr. Kelti se trajno naseljavaju na osvojena područja i asimiliraju s tamošnjim stanovništvom. U tom razdoblju šire se granice Rimskog Carstva; jačaju Germani koji napadaju keltska područja, polako ih potiskujući. Dolaskom kršćanstva, koje je svojom misijom smatralo iskorjenjivanje poganskih vjerovanja, keltska će tradicija preživjeti na Britanskom otočju sve do ranog srednjeg vijeka i dolaska germanskih plemena Angla i Sasa. Keltskim jezikom i danas govori oko milijun ljudi na području Irske, u dijelu Walesa, Škotske i na otoku Man. Iako su osvojili velik teritorij, Kelti nikada nisu stvorili državu. Ostvarili su, međutim, kulturno jedinstvo koje je povezivalo mnogostruke aspekte života u jednu cjelinu. Elementi koji su ujedinjavali sva keltska plemena i povezivali ih u jedan narod bili su religija i mitologija, poimanje života i smrti, koncept vremena i kalendara te društveno uređenje. Izvori Iz arheoloških izvora teško je saznati nešto više o keltskoj slici svijeta. U razotkrivanju pomažu kratki navodi antičkih

View Blog:

Slavenska mitska predaja

Slavenska mitska predaja Početna Mitologije Slavenska mitska predaja Praslavenstvo je tako tu, treba samo znati gledati. V. N. Toporov (1928. – 2005.) U knjizi Hrvatska narodna mitologija: Biserje priča čarobnog carstva drevnih vremena, izdanoj na dan Svetog Vida 1943. godine, dr. Nikola Sučić prenosi: U početku bijaše samo beskonačan univerzum, niti tamna niti svijetla, bezoblična tvar i maglen bezdan… Na samome dnu nalazila se sura, crna silatmine. To bijaše pramrak. Nad svime time vladao je svemoćni duh vječnosti. On je praotac svega. Dotrajaše mnogi vjekovi kad poput svjetlosne munje bljesne njegov znak, razluči svjetlo i tminu, maglu i tvar. Od tvari postane tlo, a iz magle i oblaka prospe se voda, potekoše rijeke i natopiše mrki bezdan utline. Nastaše jezera i mora. Zraci svjetla pomilovaše Zemlju i prosijaše u njoj zametak svakojakog života. Tako su nastala različita bića. Sve što je bilo izvan tog dohvata zaostade i nadalje u vlasti polusvjetla i tame, zime i leda. To je prapočetak borbe sila ­svjetla i tmine… Mit kaže da je u zlatnom Prajajetu počivao otac bogova, neba i zemlje. Pod utjecajem životnih sila, Prajaje se raspuklo i stvorilo svjetlost, bestjelesnog prastvoritelja neba pod čijim se svodom sve rađa i događa, praboga svemirske svjetlosti, Svaroga, vrhovnog božanstva Slavena. Svarog je iznad dobra i zla, a kod Južnih Slavena spomen na njega pronalazimo u ime­nu Svevišnjeg tvorca ili Višnjeg Boga. U istočnoslavenskim verzijama mita o postanku pojavljuje se na početku Rod kao apstraktno i nespoznatljivo božanstvo, nebeski izvor iz kojeg će sve postati. Rod od sebe samog prvo stvori ljubav – Ladu. Uz pomoć snage ljubavi probije ljusku zlatnog Prajajeta i stvori univerzum: nebrojeno mnoštvo zvjezdanih svjetova kao i naš ovozemaljski svijet. Iz usta ispusti Duh božji, majku Sva i oca Svaroga. Od sjene Svarogove nastalo je prvo potomstvo, Bjelobog i Crnobog. Od donje ljuske Jajeta koja se razbila na tisuće komada stvorio je divove i patuljke, sva magična bića, a od gornje, Stablo svijeta kojim odvoji nebo od zemlje. U njegovoj krošnji izgradio je Svarog stan bogova i svoj dvor na sedmom, najvišem nebu. Svarog je, kaže mit, od leptira stvorio vile, zemaljske posrednike između ljudi, heroja i bogova. Vile često jašu na konjima ili jelenima, odlaze u lov ili igraju u kolu. Zaljubljuju se u hrabre mladiće i junake kojima pomažu svojim savjetima i djelima, a katkad su njihove posestrime. U južnoslavenskoj mitologiji vile su zamišljane kao izuzetno lijepe djevojke zlatnih kosa, s krilima, odjevene u duge, prozračne haljine i naoružane strijelama. Planinkinje i zagorkinje žive daleko od ljudi u planinama, vodarkinje pokraj voda, a oblakinje u oblacima. Slično drugim narodima i kod Slavena su postojale tri Rođenice ili Suđenice. Priče o ovom čudesnom svijetu su sve do polovice prošlog stoljeća bile puno prisutnije u našem narodu, kasnije kao da se gube ostaci stare bliskosti s tajanstvenim svijetom prirode i njena bića prestaju biti vidljiva, osim pod iznimnim okolnostima.

View Blog:

SLOVENSKA MITOLOGIJA - VILA

                              SLOVENSKA MITOLOGIJA - VILA                                                                       Vila      Vila predstavlja žensko mitsko biće slovenske mitologije koje živi u prirodi. Uglavnom su bile naklonjene ljudima, međutim takođe bile su osvetoljubive.  Ovakva pojava naklonosti i nenaklonosti je prirodna u mitologiji, jer je čest slučaj da naklonost bića i bogova zavisi najviše od ljudi i njihovih dela. Živele su uglavnom u šumama ili pored reka, a često i u planinama. U zavisnos od staništa dobijale su i imena - planinkinje, zagorkinje, vodarkinje, brodarkinje i oblakinje. Neke vile su svoje dvorce pravili u oblacima.     Vile su zamišljane kao jako lepe, vitke devojke, duge kose, koja se raspletena spušta niz leđa i grudi. Boja kose je obično bila plava ili riđa, a govori se i o zlatnoj kosi. Vila nije smela da izgubi ni jednu vlas, jer se smatralo da u njenoj kosi se nalazi njena snaga. Nosile su bele tanke haljine, tako da su često u narodnim pesmama dobijale epitet ,,bela vila’’. Ređi je slučaj da su vile išle nage, ali onda im je kosa prekrivala grudi. Takođe vile su imale krila i okrilje. U okrilju se nalazila natprirodna moć vile. Vile bi okrilje skidale kad bi se kupale u reci. Okrilje je verovatno neka vrsta odeće koja se stavlja na krila. Ukoliko bi neko uspeo da ukrade vili okrilje postao bi njen gospodar i ona bi morala da ga sluša. Ljudi koji bi ukrali vili okrilje se venčavali sa vilom, međutim morali su paziti da se vila ne dočepa svog okrilja, jer bi tad bila osvetoljubiva i svetila se za naneto poniženje. Dok se kupa vilu niko nije smeo da vidi, jer bi ga vila kaznila, osim ako bi joj tom prilikom ukrao

View Blog:

Rijeka Buna

Rijeka Buna 

View Blog:

Šipovo - Turisticki film

View Blog:

Drina River, Tara National Park

Drina River, Tara National Park House on the Drina River / Kućica na steni Drina River, river in the central Balkans, originating with the confluence of the Tara and Piva rivers and following a 215-mi (346-km) course, mainly northward, to enter the Sava. Its upper course is through canyons and gorges, while its lower course is wider. The river Drina, green and fast, like the time that marches by, a witness to human goodnes and human evil, for sure is the best described in novels of Ivo Andric, winner of the 1961 Nobel Prize in Literature.   A Foggy Autumn Morning On the Drina

View Blog:

O pcelama ukratko

O pčelama ukratko Kategorija: O pčelama Napisao/la Pčelarstvo OnLine Sva živa bića na zemlji imaju zajedničko porijeklo, ono se mijenjalo ili izumoralo protekom stoljeća evolucija. Pčele u povijesti svoje porijeklo dijele sa osama koje su u davninama bile čisti mesožderi. Vjerojatno zbog manjeg izbora mesne hrane u prirodi neke su poput osa kopačica (Sphegidae) postepeno prešle na hranu biljnog porijekla. Tako su u samim počecima one svoje leglo i dalje hranile hranom životinjskog porijekla, dok su odrasle jedinke kao hranu počele uzimati nektar i pelud. Obična osa Vespidae primjerice na takav način prehranjuje se još i dan danas. Težim pronalaženjem i povremenim nedostacima hrane kojom su se hranile do tada, onom životinjskog porijekla, nagnale su neke vrste osa kopačica da postupno i svoje leglo kao i sebe počnu hraniti sa medom i peludom. Te se ose danas smatraju precima svih današnjih vrsta pčela koje poznajemo iz razreda opnokrilaca. Promjenom načina prehrane tadašnjoj su se prapčeli otvorila vrata još netaktutog izvora hrane. Cijelo izobilje hrane tadašnjim precima pčela osama omogućilo je dalji razvoj na vrste i podvrste te širenje po gotovo cijelom kontinentu. Stupanj razvitka nekih usamljenih pčela poput vrste Halictus, bumbara Bombinae, pčele bez žalca Meliponidae i samog roda Apis uže porodice Apinae pčele su postepeno iz usamljeničkog načina života počele živjeti u zajednicama dok su neke i dan danas ostale na "nižem" stupnju svog razvoja poput solitarnih pčela ili kako ih nazivamo još: pčela samica. U tim su prvim počecima zajednica ženke gradile svoja gnijezda i polagala svoja jajašca na istim mjestima, no svaka za sebe. Udruživale su se samo u slučajevima kada su se trebale braniti od zajedničkih neprijatelja koje su napadale zajedničkim snagama. Dalji razvoj približavanju zajednici u kojima danas žive odnosio se na to da više ženki buši cijevčice za legla tik jedno do drugog, ženke postaju plodnije, razvoj se legla ubrzava i pčele su se počele po prvi puta susretati sa svojim leglom što do tada nije bio slučaj. Susretanjem ženki sa njenim potomstvom što do tada nije bio slučaj stvorili su se svi preduvijeti za ozbiljnije organiziranje pčelinjih zajednica. Ta pojava ranog legla smatra se kao najvažnija u cijelom životnom razvoju današnjih pčelinjih zajednica. Po prvi se puta uz trutove i matice sada javljaju i radilice, uvijet svake pčelinje zajednice bez kojih je opstanak svake zajednice nemoguć. Te su prve radilice u stvari zakržljale ženke kojima je zbog oskudice hrane i prostora zakržljao reproduktivni organ. Njihov nagon za razmnožavanjem i parenjem postupno nestaje i javlja se pojava partenogeneze, djevičanskog rađanja, odnosno razvoja jedinki iz neoplođenih jajašaca. Ako se javi potpuna partenogeneza tada se iz neoplođenih jajašaca leže i muško i žensko potomstvo, a ako je nepotpuna leže se ili žensko ili muško potomstvo. Pojavom takvih ženki koje su bile sposobone da bez sparivanja i bez mužjaka, proizvode potomstvo, otpala je potreba da se ostavlja staro gnijezdo kako bi pronašle mužjaka u cilju sparivanja, pa se mlada matica sada mogla pridružiti svojoj majci da joj pomaže u nošenju jaja i u ostalim radovima oko razvoja zajednice. U daljem razvoju iz partenogeneze javlja se samo nepotpuna iz koje se dalje razvija samo muški spol pčela. Ženke generacija punom partenogenezom mogu razvijati dalje zajednicu, dok one sa nepotpunom više ne mogu jer iz legla izlaze samo trutovi. Javlja se potreba da se ženke vežu uz jednu ženku "majku" koju danas zovemo matica, pomažu joj u daljem radu oko održavanja vrste preko zajednice što čini do tada neviđen prirodni fenomen. Pčele ovisne o prirodi dakle med proizvode na isti način gotovo od pamtivijeka - najmanje 150 milijuna godina. U potpunosti su ovisne o oklini, danas teško da bi mogle opstati u ovom obliku bez pomoći ljudi - pčelara pomoću kojih se sa više ili manje uspjeha rasprostranila i održala  na gotovo svakom dijelu kopnenog dijela zemlje. To je jedina domaća životinja koja još nikad nije udomaćena. Poznato je da su ljudi u starom Egiptu pčelarili i prije 4.000 godina, a od tada do danas čovjeku nije pošlo za rukom ništa bitno promijeniti u načinu života, naravno osim samih košnica i samog pristupa u ophođenju sa pčelama. Pčelama je med zaliha za duge zimske mjesece kada cvijeće ne cvjeta i stoga ne proizvodi biljne sokove. To je jedini kukac-životinja koji proizvodi hranu za ljudsku upotrebu naravno sasvim nesvjesno. Pčela ima tri para nogu, četiri krila, žalac i poseban trbuh koji zadržava i prerađuje biljni sok. Njihov doprinos u životinjskom carstvu je obilat zbog primjene njihovih proizvoda u kemiji : med, vosak ,pčelinji otrov, propolis, pelud, i matična mliječ.

View Blog:

Šta sve lijeci ljubicica?

                                                               Šta sve liječi ljubičica?    Prema legendi ljubičica toliko osvaja svojim mirisom i ljepotom da je i ružni Hefest pridobio naklonost Afrodite pomoću njih. Takođe, Zevs je napunio livadu ljubičicama, kako bi utješio svoju ljubavnicu Io, koju je zbog Herine ljubomore morao pretvoriti u junicu. Sama legenda o nastanku ljubičice je priča o tragičnoj ljubavi. Prve ljubičice, prema toj legendi, su nastale iz krvi Atisa, kojeg je ubila moćna božica Kibela. Mirisna ljubičica je prekrasan glasnik proljeća i jedna od najmirisnijih biljki iz svoje porodice. Grci su je odabrali za simbol plodnosti, stari Rimljani su uživali u njenom slatkom vinu. Napoleon ju je posebno obožavao. Porodica obuhvata oko 500 jednogodišnjih ili višegodišnjih vrsta. Ovu mirisnu biljku, s prekrasnim ljubičastim laticama, u prošlosti su žene koristile za jutarnje umivanje. Ima jedna izreka koja kaže: "Ljubičica malen cvijet, al' je voli čitav svijet". U tlu ima žućkasto-smeđi kvrgavi podanak s korjenčićima sličnim dlakama, iz koga izbijaju izdanci i razvijaju nove biljke. Listovi su na vrlo dugačkim peteljkama, zaokruženi, blago nazubljeni, pri osnovi srcoliki. Za liječenje, listove treba sakupljati u proljeće, cvjetove kad se otvore, korijenje u jesen,  a cijelu biljku u doba cvjetanja. Suši se u hladu na prozračnom mjestu kako cvjetovi ne bi izgubili boju. Cvijeta od marta do maja. Ponekad ponovo procvjeta u jesen. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se na dugim stabljikama, vjenčić se sastoji od pet nepravilnih latica koje su ljubičaste, bijele, ružičaste ili svijetloljubičaste boje. Ne treba i ne smije se poistovjećivati s afričkom ljubičicom, jer to su, zaista, dvije posebne vrste. Ljubičica kao lijek Stanište  joj je u polusjeni. Razmnožava se diobom odraslih biljki. Tip zemlje koji joj odgovara je bez naročitih osobina, može i čvrsta ili krečnjačka zemlja, ali svježa. Redovno je treba zalijevati, dva do tri puta sedmično, tako da tlo ne ostane nikada potpuno suvo.  Klijanje iz sjemena je nepravilno, jer mnogi rani cvjetovi ne budu oprašeni.

View Blog:

APIKOZMETIKA

APIKOZMETIKA ČUDESNI MED Moćno djelovanje meda na našu vanjštinu i nutrinu neporecivo je, a nova istraživanja i načini primjene meda pomažu nam da pomoću njega i njegovih nusproizvoda poput propolisa, cvjetnog praha i matične mliječi ciljano preveniramo i liječimo mnoge tegobe. Upoznajte mnoga lica apiterapije kroz članak „Čudesni med“ koji je napisala Magda Dežđek za časopis „Sensa“ br. 104  za kolovoz 2016. Magazin “Sensa” je časopis, a “Sensa klub” web-portal  o zdravim životnim navikama, psihologiji, ljepoti, putovanjima i zdravoj hrani koji je možda nekoga tek podsjetio na ono što je već negdje drugdje vidio ili čuo, no mnogo je veći broj onih koje je potakao da preispitaju svoje navike, da razmisle o svojoj budućnosti i da se hrabro i odvažno odluče na korak k onome što su oduvijek željeli. Njihova vrijedna suradnica Magda Dežđek pisala je o mnogo tema, tako i o blagodatima pčelinjih proizvoda za ljudsko zdravlje i svaki me put više nego ugodno iznenadi izborom sugovornika (dr. sc. Gordana Hegić, mag. Lea Samodol, Snježana Mašović Petrović, dipl. ing. Vedran Lesjak), informiranošću, stilom pisanja kojim podjednako osvaja i obične znatiželjnike i one koji žele stvarno nešto naučiti, ali isključivo iz pouzdanog izvora. Autorica teksta “Čudesni med” ništa ne prepušta slučaju ili intuiciji, već provjerava svaki, pa i najmanji detalj, te znalački ističe ono najvažnije. Što zaključiti na kraju, osim: prava je šteta što ovako kvalitetnih tekstova o medu, apikozmetici i apiterapiji nema više u našim medijskim prostorima! KAD

View Blog:

Kleopatrina kupka s mlijekom i medom

Kleopatrina kupka s mlijekom i medom  4 šalice mlijeka u prahu  1/4 šalice meda  1 žličica jojobe  Kleopatrina mirisna mješavina  4 kapi eteričnog ulja ruže  5 kapi et. ulja pačulija  5 kapi et. ulja sandala  Medni peeling  1 žlica meda  mljeveni badem  ½ žlice limunova soka  2 kapi eteričnog ulja lavande  Maska za zrelu kožu  2 žlice gline  2 žlice meda  2 žličice vode  2 kapi eteričnog ulja tamjana  2 kapi eteričnog ulja nerolija  Maska za toniziranje  U mikseru napraviti pire od meda i oguljene jabuke. Isprati s mlakom vodom. 

View Blog:

Deset važnih poruka koje vam stopala šalju o vašem

Deset važnih poruka koje vam stopala šalju o vašem zdravlju. Stopala su najudaljeniji dio tijela od srca i kralježnice, pa prva bilježe živčane promjene na tijelu. Zbog toga je važno redovno pratiti izgled i osjet u njima, te tako spriječiti pojavu bilo kakve ozbiljnije zdravstvene teškoće.. Nedostatak dlačica na nožnim prstima Iako se većina žena veseli manjku dlačica na nožnim prstima, ono može ukazivati na probleme u cirkulaciji. Iznenadna ćelavost znak je da vaša stopala ne dobivaju dovoljno krvi kako bi održali rast dlaka. Postoji mogućnost da srce ne pumpa dovoljno krvi do vaših stopala, pa bi bilo dobro posjetiti doktora, kaže dr. Carolyn McAloon iz Udruženja California Podiatric Medication.. Grčevi u stopalima Grč u stopalima uobičajen je problem koji može biti znak živčanih problema, no mnogo češće je pokazatelj dehidracije ili loše prehrane.

View Blog:

OBLIK STOPALA I DUZINA PRSTIJU OTKRIVAJU AKVOG STE

                                                                               OBLIK STOPALA I DUZINA PRSTIJU OTKRIVAJU AKVOG STE KARAKTERA   Kinezi od davnina govore kako su stopala ogledalo duše i da se po njihovom obliku može puno saznati o nekome - je li dobar ili loš, rođeni vođa ili nježna duša itd. Viber Email 24614 prikaza foto: Fotolia 155 komentara UŠTEDA 400,00KN Saznaj više! UŠTEDA 300,00KN Saznaj više! Autor: Tina Kos Ponedjeljak, 13.06.2016. u 07:08 Pogledajte stopala i otkrit ćete puno o sebi ili drugome: Palac  Ako je duži od ostalih prstiju na stopalima, to otkriva je kako se radi o pametnom i kreativnom čovjeku koji je pun novih ideja. Čovjek koji ima takav palac neće ostavljati probleme da rastu, već će ih pokušati riješiti na sve moguće načine. Mana im je to što se teško koncentriraju na jednu stvar pa ponekad nešto započnu i ne naprave do kraja. Ako je jednake dužine kao ostali prsti ili mrvicu duži, to pokazuje da je netko sposoban raditi više stvari istovremeno, odličan je u organiziranju i dobar je šef jer zna dobro voditi tim. Čovjeka s takvim palcem

View Blog:

LJEKOVITO BILJE I LIJECENJE BILJEM

    LJEKOVITO BILJE I LIJECENJE BILJEM ljekovito bilje i trave ,prirodno lijecenje bolesti ,narodna medicina i zdravlje iz prirode,biljni recepti,cajevi.. Isusova kruna - (passiflora) Isusova kruna - (passiflora) Isusova kruna je vrtna biljka sa vrlo zanimljivim cvijećem koje cvjeta u toku ljeta. Ovisno o vrsti passiflore biljka može biti jednogodišnja ili višegodišnja jer neke vrste ne mogu podnijeti hladnoću dok npr. P. Caeruela može podnijeti i temperature do -15 stepeni Celzijusa. Iako su sve vrste provjereno ljekovite ipak je između ostalih najpriznatija marakuja. Ljekovitost ovisi o vrsti odnosno količini djelotvornih materija a obično sadrži alfa alanin, apigenin, fruktozu, tirosin, saharozu, valin, vitexin, kumarine, indolne alkaloide, fenolne kiseline ali najvažniji sastojci su flavonoidi, cijanoglikozidi i esencijalna ulja. Biljka umirujuće djeluje na središnji živčani sustav u slučajevima stresa, napetosti, razdražljivosti,tahikardijama koji su psihogenog uzroka a pomaže i kod neuroza. Njeno umirujuće djelovanje ipak je najefikasnije za poremećaje sna bez obzira koji su uzroci nesanice. Često se koristi i kao sredstvo kod odvikavanja od lijekova i odlična je zamjena za sedative kod osoba ovisnih o lijekovima i alkoholu. Sasvim je sigurna za uzimanje jer ne izaziva ovisnost. Ne preporučuje se primjena kod trudnica i male djece. Kruška divlja (pyrus piraster) Divlja kruška - (pyrus piraster) Divlja kruška je listopadno drvo visoko do 20 m sa širokom gustom krošnjom i kratkim, dosta pravim masivnim stablom. Listovi su jajasto okruglasti, zašiljeni,tamnozeleni i sjajni, po obodu talasasto naborani i sitno testerasti. Cvjetovi su bijeli sa crvenkastim prašnim kesicama, pojedinačni ili u grozdastim cvastima. Divlja kruška sadrži bjelančevine, šećer,skrob, pektin, tanin, silicijsku i fosfornu kiselinu, sluz i balastne tvari. Ljekovite materije nalaze se u cijeloj biljci,kori,listovima,plodovima,sjemenkama.. Divlja kruška uspješno se koristi kao lijek za upalu bubrega i mokraćnih kanala,snižavanje šećera u krvi. Služi i za čišćenje organizma,izbacujući štetne materije. Uspješno se koristi i za liječenje reumatskih oboljenja a u nekim receptima je odlično sredstvo kod liječenja kašlja i promuklosti.

View Blog:

CAJ OD MATICNJAKA by Verakok

                                                                             CAJ OD MATICNJAKA Matičnjak ili limun trava priziva pozitivne misli    Čaj od matičnjaka predstavlja pravi izbor za prevazilaženje stresnih situacija, oslobađanje od depresija, kao i glavobolja uzrokovanih nervozom ili povraćanjem na nervnoj osnovi Čaj od matičnjaka Čaj od matičnjaka (melissa officinalis) predstavlja pravi izbor za prevazilaženje stresnih situacija, oslobađanje od depresija, kao i glavobolja uzrokovanih nervozom ili povraćanjem na nervnoj osnovi, ističu poklonici alternativne medicine. Delotvoran je i kod neredovnih menstruacija, takođe izazvanih stresom. Osim toga, ovaj čaj poboljšava i pamćenje, priziva lepe misli, ali i reguliše probavu, jača i oporavlja srce, deluje antibakterijski i pomaže zaceljivanju rana. Čaj se sprema vrlo jednostavno. Čajnu kašiku biljke ili filter-vrećicu prelijte sa pola litre vrele vode, poklopite i ostavite da odstoji pet do deset minuta. Procedite i

View Blog:

Tajna Svih Tajni

View Blog:

STARAC PAJSIJE SVETOGORAC:

STARAC PAJSIJE SVETOGORAC:    VERA U BOGA STARAC PAJSIJE SVETOGORAC: U čoveku postoji sakrivena sila za slučaj potrebe! U ovim teških godinama svako od nas treba da radi ono što može. A ono što ne može, treba ostavljati na volju Božiju, kaže Svetogorac Ravnodušnost prema Bogu donosi ravnodušnost prema svemu ostalom; donosi moralnu degeneraciju. Vera u Boga je velika stvar. Kad čovek veruje u Boga onda voli i svoje roditelje, svoje ognjište, svoje srodnike, svoj posao, svoje selo, opštinu, svoju državu i otadžbinu. A neko ko ne voli Boga i svoju porodicu – ne voli ništa, jer, i otadžbina je jedna velika porodica…   Hoću da kažem da sve otuda polazi. Ako čovek ne veruje u Boga neće imati obzira ni prema porodici, ni prema svom zavičaju, ni prema svojoj otadžbini. I to je ono što neki žele da unište, zato i stvaraju duh nemara…   Gledaj u uzrok. Možda ćemo morati da preživimo mnogo od onoga o čemu se govori u Apokalipsi. Nastupilo je otpadništvo (apostasija) i preostalo je još samo da dođe ”sin pogibli„ (2.Sol.2,3). Svet će se pretvoriti u ludnicu…   Videćemo kako se zbivaju najneverovatniji, najbezumniji događaji, ali je dobro samo to što će oni veoma brzo smenjivati jedan drugoga. Ekumenizam, zajedničko tržište, jedna velika država, jedna svetska vlada, jedna religija, skrojena prema njihovoj meri – takvi su planovi mračnih sila.   Mene uznemirava vladajući spokoj. Nešto se sprema. Mi još nismo shvatili kako treba, ni to u kakvom vremenu živimo, ni to da ćemo umreti. Šta će iz toga proizaći, ne znam, stanje je jako teško. Sudbina sveta zavisi od nekoliko ljudi, ali Bog još uvek drži kočnicu. Treba se mnogo i sa bolom moliti, da bi se Bog umešao u ono što se dešava…Vreme je jako teško.  

View Blog:

Planina Tara, na korak od reke Drine

View Blog:

LIJEPA BOSNA I HERCEGOVINA, BEAUTIFUL BOSNIA AND H

View Blog:

Travel Destination: Bosnia

View Blog:

Kremasti kolac s jagodama i cokoladom

Kremasti kolač s jagodama i čokoladom POTREBNO: Za kore: 9 bjelanjaka 300 g šećera 1 žlica jabučnog octa Za kremu: 9 žumanjaka 4 žlice šećera

View Blog:

Manastiri

Manastiri Na Fruškoj gori je izgrađeno 35 pravoslavnih manastira, od kojih je sačuvano 17, dok su dva manastira nastala u skorije vreme. Po istorijskim podacima većina manastira je nastala u periodu od XV do XVIII veka. Svi manastiri su smešteni na području od 50 km dužine i 10 km širine, izuzev manastira Fenek koji se svrstava u fruškogorske manastire. U blizini manastira obično se nalaze izvor i manastirsko naselje – prnjavor. Krušedol Manastiri Petkovica Manastiri Mala Remeta Manastiri Privina glava Manastiri

View Blog:

English by Verakok

    Живот под знаком крста - манастири Косова и Метохије   Дечани / Грачаница / Сопоћани / Пећка ПатријаршијаЦрна Река / Девич / Св. Врачи / Св. АрхангелиСв. Тројица / Соколица / Гориоч / Бинач Драганац / Ђурђеви Ступови                         МАНАСТИРИ РАШКОПРИЗРЕНСКЕ ЕПАРХИЈЕ 

View Blog:

Najintimniji susret nije onaj seksualni, vec emoci

Najintimniji susret nije onaj seksualni, već emocionalni   ​Najintimniji susret između dvoje ljudi nije seksualni, već emocionalna nagost. Razmjena koja se rađa kada se pobijedi strah i posvetimo se tome da upoznamo drugog o tome kakvi smo, u svim našim aspektima. ​Nije lako uspjeti. Zapravo, emocionalna nagost se ne dobija tako lako ili sa bilo kim. Potrebno je vrijeme, snaga i želja da se čuju, osjećaju i prihvate emocije. ​Samosvijesnost i etero-svijesnost, to znači poznavati sebe i stvarnost drugih. ​Stoga, nije neobično što riječ izabrana u biblijskim spisima koja govori o seksualnoj ljubavi ili intimnosti je POZNAVANJE. U ovom članku se radi o poznavanju strasti, emocija i emocionalne istorije. ​ Emocionalna nagost

View Blog:

Kada žena gubi energiju

                                  Kada žena gubi energiju    

View Blog:

Simeon Atonski: Najpametniji covjek je onaj, koji

Simeon Atonski: Najpametniji čovjek je onaj, koji slijedi svoje srce   Mudri odgovori monaha Simeona Atonskog. Jednostavni odgovori na teška pitanja od monaha Simeona Atonskog (Siluan Atonski). U kojim će svako naći nešto za sebe: ​ Koje je umjeće najređe? - Umjeće da se daje. ​ Koje je umjeće najbolje? - Umjeće da se prašta.

View Blog:

Zakoni roda: kada dolaze nesrece (I - dio)

Zakoni roda: kada dolaze nesreće (I - dio)   ​Svako od nas se pojavio na svijet od majke i oca, za naše stvaranje bile su potrebne dvije energije, u suprotnom nas jednostavno ne bi bilo. ​Iza nas stoje roditelji, iza njih su njihovi preci, i tako dalje. Svi ovi ljudi, nevažno da li su živi ili mrtvi, formiraju jedinstven sistem, gdje mi pripadamo ili naš rod.

View Blog:

Zakoni roda: kada dolaze nesrece (II - dio)

Zakoni roda: kada dolaze nesreće (II - dio)   Zakon balansa između davanja i uzimanja Harmonija u odnosima postoji samo tada kada postoji balans između energija "davanja" i "uzimanja".

View Blog:

7 duhovnih zakona koji mijenjaju sudbinu

      7 duhovnih zakona koji mijenjaju sudbinu   Sve fizičko u ovom svijetu postoji kao posledica toga što se dešava u duhovnom svijetu. Postoje određeni zakoni po kojima sve postoji i kreće se. Jesu li vam poznati ovi zakoni ili ne, vjerujete li u njih ili ne, ali oni ipak postoje, djeluju i stalno utiču na vas, željeli vi to ili ne. Želite li da budete uspješni i harmonični? Želite li da da vidite promjene u sudbini? ​Onda se upoznajte sa duhovnim zakonima i obavezno ih poštujte. Bićete prosto zapanjeni efektom! 1. Zakon sjetve i žetve "Ne varajte se: Bog se ne da ružiti; jer šta čovjek posije ono će i požnjeti." (Biblija: Galatima 6,7). Ovo je jedan od najvažnijih i glavnih duhovnih zakona. Takođe je poznat kao "zakon uzroka i posledice". Šta god smo uradili ili rekli, to će nam se sigurno vratiti. Drugačije ne može. Ako stalno sijete negativ prema

View Blog:

Richard Wiseman : Paranormalne pojave

Richard Wiseman : Paranormalne pojave     Duhovi, neidentificirani leteći objekti, demoni, vile, vukodlaci, telepatija, telekineza, opsjednute kuće, ljudi opsjednuti đavlom, vidovnjaci, iscjelitelji - sve to nazivamo paranormalnim. Paranormalne su pojave, po definiciji, izvan dosega znanosti. Barem tako tvrde oni koji su tim pojavama očarani. A rijetko tko nije bio, barem u ranoj mladosti, privučen i zaveden paranormalnim. Doduše, ima puno onih koji, u tom smislu, nisu nikad ni odrasli ili su se pak navukli na paranormalno u kasnijoj dobi. No, tu se radi o problemu finog razlikovanja granice realnog i imaginarnog, problema kojeg, čini se, imaju mnogi ljudi. Zanimljiva se stvar događa kad na paranormalne pojave primijenimo znanstvenu metodu. Čarolija istog trena nestane, rasprši se kao balon od sapunice. Paranormalno postane normalno, dobije neko prizemno, nepoetično objašnjenje. Ili još gore od toga - pokaže se da jednostavno ne postoji. Paranormalno ne postoji - to je glavna teza najnovije knjige Richarda Wisemana"Paranormalne pojave: Zašto vidimo čega nema". Izvorno izdanje izašlo je 2011. godine, a hrvatski prijevod objavila je Mozaik knjiga u srpnju 2012. Inače, Richard Wiseman je britanski psiholog koji s nevjerojatnom energijom i entuzijazmom promiče znanost i kritičko mišljenje. Napisao je desetak knjiga i na stotine popularnih članaka. Njegova istraživanja bila su prikazana na više od 150 različitih televizijskih programa. Osim Paranormalnih pojava na hrvatski su prevedene još dvije njegove knjige: Faktor sreće: četiri jednostavna principa koja će vam donijeti sreću i promijeniti život nabolje (Mozaik knjiga, 2011) i 59 sekundi: razmislite malo i puno toga promijenite! (Mozaik knjiga, 2011). Te obje knjige bi se mogle

View Blog:

Zvjezdana djeca ili o umijecu razgovaranja s djeco

Zvjezdana djeca ili o umijeću razgovaranja s djecom novih generacija   kristalna-deca Današnje generacije djece jesu drugačije nego pre nekoliko desetljeća. Današnje generacije imaju drugačiju vrstu pažnje. Misle brže, kreativnija su, koncentracija im je kraća. Opiru se autoritetima moći, ali rado žele čuti autoritete iskustva i znanja. Traže objašnjenu, jasnu komunikaciju, pa tako ni odgovori, kao što su: «Zato što ja tako kažem», više nisu vrijedni njihove pažnje.   Nove generacije djece (“indigo”, “kristalna”, “djeca duge”….) nazivaju se zajedničkim imenom «zvjezdana djeca», jer se vjeruje da su njihove duše više među zvijezdama nego na Zemlji. Vjerovanja o njihovim osobinama variraju od toga da ona posjeduju paranormalne sposobnosti (telepatija, predviđanje budućnosti, rendgen-pogled, bioenergija…), zbog kojih ih neki naučnici nazivaju «šestom rasom», pa do onih konvencionalnijih – da se od drugih razlikuju samo po povećanoj kreativnosti i empatiji. Indigo djeca Pojedini istraživači «indigo fenomena» tvrde da indigo djece ima na desetine tisuća širom svijeta. Po drugima, ima ih daleko više, između 15 i 20 milijuna. Karakterizira ih plava aura, a otuda potiče i naziv:

View Blog:

Zvjezdani ljudi, djeca i njihove karakteristike

                             Zvjezdani ljudi, djeca i njihove karakteristike   Postoji nebrojeno mnogo zapisa u drevnoj literaturi koji govore o tome da nikada nismo bili sami u Svemiru, te da su na nas utjecali posjetitelji iz drugih mjesta i drugog vremena.

View Blog:

by user268589889 9

View Blog:

RADUJTE SE, JA CU BITI S VAMA NAVEK Sutra slavimo

RADUJTE SE, JA ĆU BITI S VAMA NAVEK Sutra slavimo Veliku Gospojinu: Ovo ne SMETE DA zaboravite i URADITE BAŠ SUTRA! 27/08/2017 Ovaj praznik, kada se završava i dvonedeljni post, uspomena je na smrt Bogorodice i dan kada se ona vinula na nebo Velika Gospojina ili Uspenje Presvete Bogorodice jedan je od najvećih hrišćanskih praznika.

View Blog:

Ljekovito bilje

  Ljekovito bilje Stolisnik (Achillea millefolium) Porodica: Glavočike (Compositae) Hrvatski naziv: Stolisnik, hajdučka trava, hajdučica, kunica, ranjenik, stolistni jezičac, mrmanj, armanj, hrb, jutrocel, kačak, koromačić, kostrešica, koštenica, reza, mekušica, mrmonj, sporiš vodeni, rman, hiljadarka Podrijetlo: Europa, zapadna Azija Upotreba: Ljekovito bilje Dijelovi za upotrebu: Cvjetovi

View Blog:

Torta Pahuljica

Torta Pahuljica AUTOR:Ernalako20 osoba40 min Torta Pahuljicazoom Sastojci  Biskvit: 5 bjelanaca 5 kašika šećera

View Blog:

Torta od sira (Cheesecake)

Torta od sira (Cheesecake) Tijekom godina malo sam modificirala taj recept iz bilježnice, ali samo mrvicu, npr. promijenila sam količinu kreme pa posljedično i vrijeme pečenja.Cheesecake Torta od sira, slavni američki klasik, meni je svakako jedna je od omiljenijih. Vjerujem da većina vas ima neki svoj recept ali ipak dodajem i ovaj.       Uz recept za ovu tortu u mojoj tekici piše 2006., naime, te godine na jednom roditeljskom forumu pojavio se recept za tortu kojom sam ja već bila totalno zaluđena :lol  (za one koji ne znaju, u to vrijeme se ova divotica nije mogla kušati na svakom koraku u gradu) i tada su ispisane stranice i stranice o fantastičnoj THE Torti. :)   Emso, uvijek te se sjetim kad je pravim ;) :kiss   Tijekom godina malo sam modificirala taj recept iz bilježnice, ali samo mrvicu, npr. promijenila sam količinu kreme pa posljedično i vrijeme pečenja.

View Blog:

Šta sve donosi srecu?

  Šta sve donosi sreću? Ljudi širom sveta veruju da im razni predmeti, životinje, biljke ili osobe donose sreću ili ih štite od nesreće. Neka verovanja su opštepoznata, dok su neka karakteristična samo za pojedine delove sveta. Cvrčak na ognjištu već je hiljadama godina znak sreće. U Kini i još nekim azijskim zemljama cvrčak je služio kao vrsta alarma - u slučaju provale prestao bi da proizvodi svoj karakterističan zvuk. Smatra se lošom srećom ubiti cvrčka. Indijanci su verovali da nosi sreću, a imitiranje cvrčanja smatralo se uvredljivim, prenosi B 92. Bubamara se smatra nosiocem sreće i blagostanja. Veruje se da donosi oslobođenje od svakodnevnih problema, daruje strpljenje, a ako sleti na čoveka dok je bolestan, znak je skorog ozdravljenja. Bubamara koja sleti na ruku, a zatim odmah odleti znak je da će sledeće sedmice biti lepo vreme. Među ostalim insektima koji nose sreću su vilin konjic i skarabej. Vilin konjic nosi promenu, a označava snagu,

View Blog:

Jednostavni rituali ZA PRIVLACENJE NOVCA

Jednostavni rituali ZA PRIVLAČENJE NOVCA   Vidovnjak Žika ekskluzivno za naše čitaoce otkriva kako se pomoću drevnih obreda poboljšava finansijska situacija Vidoviti Živojin – Žika Đurić, živeo je sedam godina isposničkim životom meditirajući na planinama Kosova i Metohije. Kako kaže, spozao je mnoge stvari koje će uskoro pretočiti u knjigu jer svojim iskustvima želi da pomogne narodu. Vidovit od rođenja, Žika je i majstor za tarot karte koje mu nepogrešivo otkrivaju svaku tajnu.  “Tarot nosi moćnu energiju i može da ubrza neke događaje. Najbitnije je to što te karte mogu da predvide budućnost, da spreče nesreću ili magijske napada.

View Blog:

DOMACI SOK KAO FRUCTAL

DOMAĆI SOK KAO FRUCTAL

View Blog:

Grcki sladoled

  Grčki sladoled AUTOR:Aleksandra Runjajić Grčki sladoledzoom Sastojci

View Blog:

Viennetta sladoled

                          Viennetta sladoled   Dodajte u omiljene i pogledajte kasnije

View Blog:

Džemko šnite

                                   Džemko šnite      Dodajte u omiljene i pogledajte kasnije Sastojci za testo: 160 g. kristal šećera 1 kesica vanilin šećera

View Blog:

Planine

Planine Planine pokrivaju najveci deo Srbije. Četiri planinska venca okružuju zemlju. Dinarski Alpi na zapadu zauzimaju najveću teritoriju, i protežu se od severozapada do jugoistoka Srbije. Karpatske i Balkanske planine se protežu u severnojužnom pravcu ka istočnoj Srbijii, zapadno od doline reke Morave. Drevne planine duž Južne Morave pripadaju Rilo-Rodopskom planinskom vencu.   DIVČIBARE   Divčibare se nalaze 38 km jugoistočno od Valjeva, na planini Maljen, leže na 980 metara nadmorske visine, a na njima i postoje četiri rezervata prirode: Crna reka, Čalački potok, Zabalac i Vražji vir. Od Beograda su udaljene oko 120 km, a od Novog Sada oko 180 km. Divčibare imaju blagu i prijatnu klimu, vazdušne mase sa Mediterana na ovom mestu se mešaju sa vazduhom Karpata i Panonske nizije, stoga i ne čudi da u ovom kraju postoji prisustvo joda u vazduhu. Prosečna temperatura na Divčibarama je oko 18 stepeni, sa toplijom jeseni od proleća. Povoljni klimatski uslovi na Divčibarama omogućavaju lečenje bronhijalne astme, bronhitisa, i pneumonije, tako da ovo mesto osim turističkog slovi i za jedno od najboljih mesta za rehabilitaciju u Srbiji. Područje Divčibara obiluje mnogobrojnim rečicama, izvorima i potocima koji pripadaju slivovima Kolubare i Zapadne Morave. Najinteresantnija je reka Manastirica sa svojim impresivnim vodopadom visokim oko 20m, koga lokalni meštani zovu Skakalo. Divčibare su čuvene i po nepreglednim livadama sa lepom mekom travom i četinarskim i listopadnim šumama koje ih okružuju. Krajem aprila na Divčibarama se javlja najlepši planinski cvet, narcis, a osim njega veoma su plodne i šumske jagode, kao i divlje maline i kupine. Na Divčibarama se nalazi veliki broj hotela, odmarališta i konačišta koji nude sve sadržaje potrebne za kvalitetan odmor. Zimi su tu skijaške staze i liftovi za decu i odrasle, dok u letnjem periodu vrhunsku zabavu garantuju otvoreni bazeni, mnogobrojne popularne pešačke staze koje vode kroz šume i visoravni, kao i sportski tereni za tenis, fudbal, košarku i odbojku. www.viabalkans.com GOČ   Planina Goč, čiji je najviši vrh 1,124 m visine, je lociran 200 km od Beograda i 31 km od Kraljeva u severnom delu Kopaoničkog venca. Na Goč se može doći sa više strana, ali dva glavna puta vode od Kraljeva do vrha Dobrie Vode ka Kamenici i od Vrnjačke Banje do Stanišinaca. Planina Goč je od Kraljeva udaljena dvadesetak kilometara. Ide se živopisnim kanjonom bivše trase „Rižine“ pruge i stiže se, na petnaestom kilometru, do Kamenice, a levim krakom, koji vodi u Sokolju reku, dolazi se do uspinjače i parking prostora koji se nalazi u kanjonu stogodišnjih šuma. Odatle se uspinjačom, za osam minuta, stiže na Dobru vodu gde postoje najrazličitiji sportski, kulturno – umetnički i mnogi drugi sadržaji. Postoji i drugi put, od Kamenice preko Brezne, i njime ćete stići na istu lokaciju. Nešto je duži (30km od Kraljeva do Goča), nedavno je potpuno rekonstruisan. Goč ima više od 250 izvora sa zdravom pijaćom vodom, dve reke, Sokoljsku i Gvozdačku, koje su poribljene pastrmkom, što je pravi izazov kako za ribolovce tako i za sve ostale ljubitelje prirode. To su bistre vode koje idu od samog vrha i gravitiraju prema kraljevačkom delu Ibra i reke Ribnice. Na Goču postoji i prekrasno jezero i obeležene staze za šetnju, a sa vrha planine putni pravci vode na sve četiri strane sveta. Osim sportistima, Goč je posebno interesantan i deci, zbog čega ga neki nazivaju i dečjom planinom. Kada se saberu sve godišnje posete skijaša, sportista i dece koja dolaze iz kraljevačke opštine brojka se može iskazati u hiljadama uživalaca u ovoj prirodnoj blagodeti. Sa svojih 1.000 metara nadmorske visine Goč pruža idealne uslove za oporavak kardiovaskularnih bolesnika i svih onih koji imaju problema sa takozvanim bolestima modernog doba. Zbog svega toga Goč je postao i planina zdravstvenog turizma, bez obzira što sadržaji na njemu nisu osmišljavani isključivo ili delimično za takve namene. Goč  je takođe poznat po istorijskim i kulturnim mestima, od kojih je najinteresantnije groblje i Rimske ere koje je bilo mesto sahranjivanja Saksonskih rudara koji su vadili i topili gvožđe sa vremena na vreme u doba dinastije Nemanjića.   GOLIJA www.ivanjica.rs   Golija je najviša planina jugozapadne Srbije. Pitoma, bogata šumom, livadama i pašnjacima, prostire se u obliku položenog latinicnog slova S, dužinom od 32 km. Simbol Golije predstavljaju reke Moravica i Studenica. Probijajući se kroz planinu, od izvorišta do ušća, Studenica je duboko usekla korito u usku dolinu sa nekoliko manjih i kraćih klisura. Najdublja se pruža od Bažalskog krša do ispod ušća reke Savošnice u Studenicu. Njena desna pritoka Izubra, sa živopisnom klisurastom dolinom obraslom visokom bukovom i mešovitom šumom, u donjem toku krije tri vodopada ukupne visine oko 20 metara. Nizvodno, kilometar pred ušće, gradi veliki broj slapova i bukova. Rečne doline razdvajaju uzvišenja različitog oblika i veličine, često zasečena serijom površi i terasa. Najvisi vrh Golije je Jankov kamen, 1833 m. Sa njega, ali i sa Crnog vrha (1725 m), Radulovca (1785 m) i Bojovog Brda (1748 m) pruža se izuzetan vidik na prostranstva golijskih šuma, pašnjaka, livada, ali i dalje na vrhove Kopaonika i obrise Komova i Prokletija. Golija je jedna od malobrojnih planina u Srbiji na kojoj su evidentirane, ali ne i pouzdano utvrdjene glacijalne pojave. Zaštićeno prirodno dobro Golija je planinska regija koja u svojim granicama obuhvata planinu Goliju, Radočelo i vrlo mali deo prostora planine Čemerno. Predeo je izbrazdan dubokim rečnim dolinama, izmedju kojih su uzvišenja različitog oblika i veličine. Slivovi reka Moravice i Studenice sa svojim mnogobrojnim pritokama su glavni nosioci geomorfoloških procesa i oblika reljefa. Područje Golije odlikuje refugijalni karakter staništa što je omogućilo opstanak tercijalne flore. Golija zajedno sa planinom Tarom predstavlja refugijum tercijalne flore u Srbiji i značajna je kao centar genetske, specijske i ekosistemske raznovrsnosti na Balkanu i u Evropi. Floristički biodiverzitet Golije gradi oko 900 taksona biljnog sveta, od toga 729 vrsta vaskularnih gljiva, 40 vrsta mahovine, 117 vrsta i varijeteta algi. Poseban značaj u flori imaju endemične i reliktne vrste, kao i vrste koje su postale ugrožene. Medju očuvanim prirodnim retkostima izdvaja se reliktna i endemična drvenasta vrsta planinskog javora (Acer heldreichi), koji je sinonim za floru Golije. U Srbiji se najlepše i najočuvanije zajednice sa gustim populacijama planinskog javora nalaze na Goliji. Pored javora, poseban floristički značaj ima zelenika (Ilex aquiifolium), kao i endemične vrste: Allysum markgrafi, Allysum jancheni, Pancicia serbica, Viola elegantula i Verascum adamovicii. Vrste Pančićeva bedrenica (Pancicia serbica) i Adamovićeva majčina dušica (Thymus adamovici) imaju obeležje lokalnog endemita i vrste su od medjunarodnog značaja za očuvanje biodiverziteta. Botanički značajna područja na Goliji čine očuvane lišćarske i lišćarsko-četinarske šume prašumskog tipa, kao i šume četinara, posebno subalpijske smrče. Na Goliji je do sada zabeleženo 45 vrsta ptica koje spadaju u grupu prirodnih retkosti i registrovano je oko 90 vrsta kandidata za „Crvenu knjigu ptica Srbije“, što sve ukazuje na veliki značaj ornitofaune Golije kao Rezervata biosfere za očuvanje biodiverziteta ptica. Kulturne i istorijske vrednosti Golije su karakteristične zbog prisustva mnogobrojnih tragova kulturnog i istorijskog nasleđa na čitavoj svojoj površini. Najznačajniji među njima su Manastir Studenica, Manastir Brezova (XII vek), Manastir Gradac, Manastir Kovilje, (XIII vek) kao i Manastir Preobraženja (XII vek).   JASTREBAC http://www.panacomp.net  

View Blog:

ZLATIBOR by Verakok

ZLATIBOR Planina zlata vredna, sunčana i snežna Jedni govore da Zlatiboru ime potiče od toga što su nekadašnji proizvođači luča i katrana, koji su pravili od belog bora, govorili: "Zlatan je ovaj bor". Drugi pak vele da mu je ime nastalo od zlatno-žute boje šišarki belog bora, a treći tvrde da je od najvećeg uticaja na nastanak imena imao zlatno-žuti pejzaž pašnjaka i livada na Zlatiboru koji nastaje krajem leta kada trava svene i požuti. Bilo kako bilo, Zlatibor je naš prvi i najstariji planinski turistički centar, zlata vredan. On je poznato i letnje i zimsko turističko mesto Srbije. Na Zlatibor turisti rado dolaze i zimi i leti. On pruža uslove za raznolike vidove turizma - za zimski, zdravstveni, kongresni, rekreativni, sportski, lovni i seoski turizam. Godišnje ga poseti oko 200.000 turista koji ostvare oko milion nočenja.  Zlatibor je zatalasana prostrana planinska visoravan u Zapadnoj Srbiji, 230 kilometara jugozapadno od Beograda na putu prema Crnoj Gori i Jadranskom moru, oko 20 kilometara južno od Užica. Preko njega prolazi i železnička pruga Beograd - Bar. Zlatibor se prostire na površini od oko 1000 kvadratnih kilometara, pravcem severozapad - jugoistok. Južna i istočna granica Zlatibora su reke Uvac i Veliki Rzav, na zapadu se graniči sa Bosnom i Hercegovinom, selima Mokrom Gorom, Semegnjevom i Jablanicom. Prostor Zlatibora ulazi u sastav tri opštine; Čajetine, Užica i Nove Varoši. Administrativni centar Zlatibora je varošica Čajetina Prosečna nadmorska visina Zlatibora je 1000 metara. Najviši vrh je Tornik na 1496 metara nadmorske visine, zatim slede Čigota na 1422 metra, Kobilja glava na 1178, Gradina na 1177 metara i drugi.  Reljef zlatiborskog područja obeležavaju takozvane zelene stene.- serpentine. Zlatibor je najveći serpentinski masiv u Srbiji. Posle serpentina, najveće rasprostranjenje imaju krečnjaci. Za krečnjačke stene vezane su brojne kraške pojave: pećine, jame, izvori, vrela, vrtače. Na Zlatiboru su do sada registrovana 142 speleološka objekta: 44 jame i 98 pećina..Među pećinama najpoznatija je Stopića pećina u selu Trnavi, pravi prirodni dragulj koji svakako treba videti.  Zlatibor ima subalpsku klimu. Srednja godišnja temperatura na Zlatiboru iznosi oko 7,5oC. Najhladniji mesec je januar, sa prosečnom temperaturom oko -2,5oC, a najtopliji je avgust sa oko 15oC. Prosečna dnevna temperatura na Zlatiboru iznosi oko 18oC. Kiše najviše padaju u maju i oktobru. Sneg pada od oktobra do maja i zadržava se u proseku oko sto dana. Zlatibor ima više od 2000 sunčanih dana godišnje i po tome je jedna od najsunčanijih planina u Srbiji. Karakteristična je i zlatiborska "ruža vetrova" u kojoj se mešaju kontinentalne i mediteranske vazdušne struje. Klima Zlatibora je blagotvorna za lečenje bronhijalne astme i pojedinih alergijskih oboljenja. Već godinama se na Zlatiboru leče i poremećaji štitaste žlezde u Institutu za štitastu žlezdu i metabolizam "Zlatibor", poznatom i pod imenom "Čigota". Zahvaljujući blagotvornoj klimi, Zlatibor ima i veoma bujnu vegetaciju. Najrasprostranjenije su livade na kojima raste preko 100 vrsta raznolikih trava, od kojih su mnoge lekovite. U odnosu na prostrane pašnjake, šumske površine su znatno skromnije. Do 600 metara nadmorske visine zastupljene su listopadne vrste drveća - bukva, hrast, breza, lipa, jasen, a na prostorima iznad 600 metara dominiraju četinari - beli i crni bor, jela i smrča.. Zlatibor je nekad bio centar srpskog stočarstva. Njegovim prostranim livadama pasla su brojna goveda; krave, bikovi, konji, magarci, a zlatiborske padine su se belele od stada ovaca. Poznat je slikarski motiv Zlatiborca sa magarcom natovarenim lučom i katranom. Da ne pominjemo zlatiborsku, odnosno užičku pršutu, čiju tradiciju pravljenja danas čuva zlatiborsko selo Mačkat. I danas ima stoke na Zlatiboru, ali znatno manje nego ranije, a pašnjaci su i dalje bujni i cvetni i čekaju svoje prijatelje i drugare; krave, bikove, konje, magarce i ovce, da ih ugoste i počaste.  Nekadašnje čobane po livadama odavno su smenili „savremeni nomadi”, ljubitelji odmora na planini, zato su tu mnogobrojni hoteli njima namenjeni. A tek Mokra Gora sa vozom

View Blog:

by user268589889 10

View Blog:

by user268589889 11

                                     VRBAS RIJEKA ZIVOTA

View Blog:

LEK ZA NEZAPOSLENOST

LEK ZA NEZAPOSLENOST     Sakupljanje i prerada lekovitog bilja u Srbiji, posao budućnosti LEK ZA NEZAPOSLENOST Sakupljanjem i preradom lekovitog bilja se u Srbiji bavi otprilike 5.000 ljudi. Međutim, postoji procena da bi još šest puta toliko ljudi moglo da zaradi platu od ove vrste posla. Najveća šansa za zapošljavanje u ovoj grani poljoprivrede je na jugu Srbije, gde ima najviše sakupljača, ali i na vojvođanskim njivama, na kojima poljoprivrednici uveliko seju peršun, nanu, kamilicu, matičnjak, bosiljak… Prošle godine je iz Srbije izveženo lekovito i začinsko bilje u ukupnoj vrednosti od otprilike 15,2 miliona dolara. Za prvih devet meseci ove godine Srbija je izvezla skoro 4.000 tona suvog bilja čija je vrednost bila oko osam miliona dolara. Agroekonomisti barataju kalkulacijama da je uzgoj lekovitog bilja tri puta isplativiji od povrtarstva, a čak sedam puta od ratarstva! Treba reći da postoji i određena procedura po kojoj Ministarstvo za zaštitu životne sredine raspisuje konkurs na koji se sakupljači lekovitog I začinskog bilja javljaju. Ministarstvo posle toga odlučuje kome će izdati dozvolu. Takođe, postoje i određene kvote koliko se koje biljke može ubrati, a ceo postupak kontroliše i Zavod za zaštitu prirode Srbije.

View Blog:

Bjeli luk

    

View Blog:

PROBAJTE

PROBAJTE Orah i med: 10 recepata za izlečenje celog tela! (RECEPT) Orah u kombinaciji sa medom može da oporavi telo i pomogne vam u izlečenju nekih tvrdoglavih vidova bolesti. Donosimo vam deset recepata za izlečenje celog tela Neka vam ove jeseni orasi obavezno budu pri ruci. Prava su riznica zdravlja, puna antioksidanata i hranljivih materija. Naberite ih još danas, u jeku sezone. Od ove hranljive namirnice možete napraviti remek dela u kuhinji, ali i lekove koji će čuvati vaše zdravlje cele godine. Neki od ovih recepata možete pripremiti odmah, dok za druge možete sačekati proleće ili novu sezonu. Orasi u medu za bolju plodnost i potenciju Orah je prirodni afrodizijak sadrži vitamine B1 i B2 koji telu daju

View Blog:

Zelena lepotica iz Bosne NAJHLADNIJA reka na svetu

Zelena lepotica iz Bosne NAJHLADNIJA reka na svetu  Reka Neretva, osim svoje prepoznatljivosti po specifičnoj zelenoj boji, poznata je i kao vrlo hladna reka.

View Blog:

Rijeke Hrvatske

                               Rijeke Hrvatske  Zrmanja

View Blog:

Tose Proeski - Mix za NEZABORAV

View Blog:

Tose Proeski - Mix za NEZABORAV by Verakok

View Blog:

???????? ?????????? ??????? ????????? 300 ?????? ?

Манастир Александра Невског обележава 300 година постојања У Санкт Петербургу празнују јубилеј манастира Александра Невског. Главна свечаност биће одржана 12.септембра у овом највећем руском манастиру, на дан када биле пренесене мошти светог благоверног кнеза Александра Невског. Литургију ће овим поводом

View Blog:

Ðumbir med i limun za mršavljenje i zdravlje

  Đumbir med i limun za mršavljenje i zdravlje Prirodno lečenje Ako znate da su još antički pomorci koristili limun kako bi dezinfikovali vodu i osnažili svoje zdravlje ili, pak da je limun od davnina korišćen u slučajevima prehlade ili različitih oboljenja, onda je sasvim jasno zbog čega se preporučuje što češće koristiti u ishrani ovo lekovito voće. Opšte je poznato da ovo voće kiselkastog ukusa u sebi sadrži visok stepen vitamina C, koji je najbolje sredstvo u borbi protiv virusa i bakterija, a kao takav je jedno od najboljih sredstava za jačanje imuniteta. Uz vitamin C, plod limuna sadrži i mnoge druge vitamine i minerale, a između ostalih i : kalijum, kalcijum i magnezijum.

View Blog:

STANGLE SA ORASIMA

                                           STANGLE SA ORASIMA Štanglice sa orasima AUTOR:Zoralako10 osoba45 min   Sastojci 

View Blog:

Bakina kuhinja- lepeza punjen krompir

Bakina kuhinja- lepeza punjen krompir Bakina kuhinja- lepeza punjen krompir Potrebno je:

View Blog:

Recept za ajvar – kako se pravi najbolji domaci aj

Recept za ajvar – kako se pravi najbolji domaći ajvar   foto: www.reddit.com Ajvar, Kralj ili bolje reći Car zimnice! Kako se pravi ajvar? U našoj varijanti to izgleda na sledeći način: Vreme pripreme za veću količinu paprike (desetak i više kila) – desetak sati (minimum). foto: uspesnazena.com Cena po kilogramu – dosta visoka, ukoliko bi se se računala cena rada po satu, utrošeni materijal i električna energija, i ako od desetak kila presne paprike dobijete 3-4 teglice gotovog ajvara (možda i malo više ako ga ne ukuvate da sva voda ispari), i ako za osnovnu računicu uzmemo da je, na pijaci kila crvene paprike ovog vikenda bila od 70 do 100 dinara. Rok trajanja – dok se ne pojede, a treba uzeti u obzir da vreme koje je potrebno da bi se pojela količina ajvara pripremljena za tih 12 sati može biti daleko kraće ukoliko imate odgovarajući broj ješnih osoba. foto: www.coolinarika.com

View Blog:

Zeleni ajvar od paradajza

              Zeleni ajvar od paradajza     Nema komentara Imam recept za salatu od zelenog paradajza već dvadesetak godina sigurno, ali

View Blog:

On se umivao ovim i njegova cerka nije mogla da vj

On se umivao ovim i njegova ćerka nije mogla da vjeruje jer je izgledao mlađe od nje! Recite zbogom borama, mrljama i aknama!  569

View Blog:

by user268589889 12

View Blog:

BEOGRAD by user268589889

                                                  BEOGRAD Београд је главни и највећи град Републике Србије. Један је од старијих градова у Европи. Прва насеља на територији Београда датирају из праисторијске Винче,

View Blog:

by user268589889 13

View Blog:

by user268589889 14

View Blog:

RUSSIA BEYOND

  10 необичних невеста из времена Руске империје Историја сеп 07, 2017 Аљона Болдирева „Свадбени воз” је била колона која прати младожењу кад иде по невесту, на венчање и током весеља. (Шуја, 1915) Непознати аутор / russiainphoto.ru У време Руске империје венчања су била препуна старих обичаја, понекад модификованих под утицајем

View Blog:

Drevne civilizacije

    Drevne civilizacije  Tajne i misterije nordijske mitologije   September 22, 2017September 22, 2017  svettajni   0 Comment  Bogovi, mitologija, Nordijska mitologija, Severna Evropa, Vikinzi, vukovi   U početku postojao je svet na severu koji se zvao Niflhajm (Niflheimr), u sredini tog sveta postojao je bunar zvan Hvergelmir, iz koga je teklo 12 reka: Svavl, Guntra, Fiorm, Fimbul, Tul, Slid, Hrid Slig, Ilg, Vid, Lajpt i Giol. Na jugu

View Blog:

Stari hleb pun kackavalja, belog luka i šunke: 100

Stari hleb pun kačkavalja, belog luka i šunke: 100 puta bolji od pice! (RECEPT) Pica od bajatog hleba savršena je za brzopoteznu večeru sa društvom

View Blog:

ODLICNE RAFAELO KOCKE (VIDEO)

  ODLIČNE RAFAELO KOCKE (VIDEO) N     Već u prvim danima pokretanja ovog bloga prije pet godina, objavljen je i ovaj kolač Rafaelo kocke. Inače je kolač preeeeedobar, ali primjetila sam da nije bio zapažen i zato sam ga odlučila ponovo napraviti i približiti mojim pratiteljima. Naravno, snimila sam i video u kojem detaljnije možete vidjeti samu pripremu. Često puta znala bi uvrstiti ove Rafaelo kocke u sitne kolače kada nešto slavimo, gdje se isticao sa svojim okusom i svi bi me pitali koji je to kolač. Ukoliko još niste, preporučujem da svakako probate ove Rafaelo kocke.

View Blog:

Manastir Manasija

1407 Манастир Манасијa Обилазио је горе, поља и пустиње… …тражећи где би подигао обитељ, стан за ћутање. Нашавши најприкладније и најбоље, где је требало да буде дом, помоли се, прихвати се посла и постави темељ у име Свете тројице сведржавнога божанства. – Константин Филозоф, Житије деспота Стефана Лазаревића Окружена са свих страна високим брдима, већ и сама силуета дванаест сачуваних тврђавских кула чини снажан утисак; њега појачава светлуцање шест металних купола са златним крстовима цркве од белог мермера, која се на тамној основи сурог тврђавског венца истиче као сјајан алем-камен.  – Феликс Каниц   Повучен у мир и тишину, у живописној клисури реке Ресаве, надвишен Пасторком и Маћијом, недалеко од Деспотовца налази се манастир Ресава, данас познатији под именом Манасија. Својим велелепним храмом и снажним утврђењем вековима је привлачио пажњу путописаца. Деспотовац се први пут помиње 1381. године као село Воинци у повељи даровници кнеза Лазара. Године 1882. Милан Обреновић доноси одлуку да се село зове Деспотовац у знак сећања на деспота Стефана. Данас је центар Горње Ресаве,

View Blog:

TAMO DALEKO

View Blog:

Marš na Drinu (sa uvodom) [Lyrics Video]

View Blog:

IZLIJECITE SINUSNU INFEKCIJU ZA SAMO 20 SEKUNDI: N

IZLIJEČITE SINUSNU INFEKCIJU ZA SAMO 20 SEKUNDI: Napravite ovaj domaći napitak i gledajte ČUDO! (RECEPT) AAATimesArial

View Blog:

BEOGRADSKA TVRDJAVA

                                                     BEOGRADSKA TVRDJAVA Istorija Beogradske tvrđave «…nađoh najkrasnije mesto od davnine, preveliki grad Beograd…» Despot Stefan Lazarević POČECI NASTANjIVANjA Strateški povoljan položaj grebena smeštenog na ušću Save u Dunav, koji dominira okolinom i pruža uslove za kontrolu nad ravnicom prema severu i zapadu, iskorišćen je za nastanjivanje još od praistorijskih vremena. Sudeći po arheološkim nalazima na platou Gornjeg grada Beogradske tvrđave, prvo naselje osnovano je tokom neolita. SINGIDUNUM Važne promene na ušću Save u Dunav odigrale su se naseljavanjem Kelta u vreme posle neuspelog pohoda na Delfe 279. godine pre n.e. Došavši na područje oko Dunava pod vođom Batantom, Kelti-Skordisci su se najpre sreli sa ilirskim plemenom Autarijata i drugim tračkim i ilirskim plemenima. Prisustvo dva različita etnička elementa odrazilo se i na ime grada: Singidunum je složenica od tračkog ili dačkog plemenskog imena Singi i keltskog dunum, što znači grad. Odlični ratnici, Kelti su po nastanjivanju razvili zemljoradnju, grnčarstvo i već sredinom II veka pre n.e. kovali novac. Arheološkim istraživanjima utvrđeno je da se keltski Singidunum nije nalazio na prostoru Gornjeg grada Beogradske tvrđave, već na prostoru današnje Karaburme. RIMSKI VOJNI LOGOR Početkom I veka, najverovatnije između 6. i 11. godine nove ere, sve češći napadi varvarskih plemena na greben kraj ušća Save u Dunav doveli su do osnivanja prvog rimskog vojnog logora. Početkom II veka Singidunum postaje sedište legije IV flavie. Zbog svojih ratnih uspeha, ova legija dobila je nadimak felix – srećna. Prvo rimsko utvrđenje bilo je zemljano-palisadnog tipa, da bi potom bio izgrađen utvrđeni vojni logor – kastrum. Kastrum je bio pravougaone osnove, dužine 560 m i širine oko 350 m, i nalazio se na prostoru današnjeg Gornjeg grada sa delom Kalemegdanskog parka do Pariske ulice. Delovi rimskih bedema sa ostacima četvorougaone kule otkriveni su ispod slojeva kasnijih fortifikacija i danas se mogu videti na severoistočnom bedemu Gornjeg grada. Za vlade cara Hadrijana (117–138 godine) Singidunum dobija status municipija – naselja sa ograničenom gradskom samoupravom. Status kolonije, naselja sa potpunim rimskim građanskim pravima, dobio je između 211. i 287. godine. Podelom Rimskog carstva 395. godine Singidunum ulazi u sastav Istočnog rimskog carstva – Vizantije. SEOBA NARODA I VIZANTIJSKI SINGIDUNUM Na raskrsnici puteva, Singidon – kako Vizantinci nazivaju grad na ušću Save u Dunav – bio je nezaobilazno mesto preko koga su prolazili ili se zadržavali mnogobrojni narodi u vreme Velike seobe. Pod vođstvom Atile 441. godine Huni su prodrli na Balkan uništivši čitav niz gradova, među njima i Singidon. Posle Atiline smrti država Huna se raspala, a na prostor Singidona naseljavaju se plemena Istočnih Gota, Gepida, Sarmata. Vođa Ostrogota Teodorih osvaja Singidon 471. godine i drži ga punih 17 godina, do svog odlaska u Italiju. Po odobrenju vizantijskog cara Anastasija I na teritoriji Singidona naseljavaju se i Heruli. Shvatajući značaj pograničnih gradova u borbi protiv varvara, car Justinijan I (527–565) počinje obnovu Singidona nešto pre 535. godine. Prokopije, Justinijanov dvorski pisac, beleži da je car opasao Singidon čvrstim bedemom i da je ceo grad iznova podigao tako da je on postao «velike hvale dostojan grad». SLOVENSKI BEOGRAD Vizantijski car i istoričar Konstantin Porfirogenit beleži da su oko 630. godine Srbi stigli do Singidunuma na putu ka područjima Balkana gde će se naseliti. Belina krečnjačkog grebena, sa ostacima ranovizantijske tvrđave, građene od kamena istog geološkog sastava i boje, jasno se isticala u okolnom pejzažu i, nema sumnje, odredila slovensko ime grada: Beli grad – Beograd. Kada je na ruševinama antičkog grada nastao slovenski grad nema pouzdanih podataka, ali se pretpostavlja da se to desilo na prelazu iz VIII u IX vek. Slovenski oblik imena grada, Beograd, prvi put se sreće 16. aprila 878. godine u pismu pape Jovana VIII bugarskom knezu Borisu. Papa pominje da se na čelu beogradske episkopije nalazi Sloven Sergije. VIZANTINCI, UGARI, BUGARI I KRSTAŠI U BEOGRADU Početkom IX veka na područjima

View Blog:

PALITE KANDILO U KUCI! TO JE JAKO BITNO ZA ŽIVOT J

PALITE KANDILO U KUĆI! TO JE JAKO BITNO ZA ŽIVOT JEDNOG ČOVEKA: 8 razloga koji imaju OGROMAN ZNAČAJ! 04/10/2017

View Blog:

'DJECA SU NAM SVE GLUPLJA, ODGAJAMO ZOMBI GENERACI

  'DJECA SU NAM SVE GLUPLJA, ODGAJAMO ZOMBI GENERACIJU' Učiteljica priznala istinu o kojoj se šapće i pozvala roditelje na pobunu AUTOR:    Mirela Lilek    OBJAVLJENO:  05.10.2016. u 13:57

View Blog:

Reform torta by Verakok

Reform torta

View Blog:

Breskvice (video)

  Breskvice (video)   Breskvice su kolač koji moja svekrva redovno pravi i uvijek joj super ispadnu, pa bi ja inače izabrala neki drugi kolač dok sam njoj prepuštala breskvice.  Napokon sam i ja skupila hrabrosti i uzela njen recept sa svim detaljima i uputama u želji da mi budu jednako dobre. Mogu vam reći da su breskvice dosta jednostavne za napraviti, jedino što su pipljave i oduzimaju dosta vremena, najviše izdubljivanje koje kasnije punimo. Zadovoljna sam konačnim rezultatom i preporučujem da i vi isprobate ovaj recept, jer su ukusne i simpatične. Kod mjerenja nekih sastojaka biće vam potrebna posudica za mjerenje (dcl), tako je izražena količina nekih sastojaka. Koliko god da je novih recepata sa raznim finim sastojcima poput milke, nutelle ili mascarponea, neki kolači ne mogu biti zamjenjeni. U tu skupinu recepata svakako spadaju i kolač trostruki užitak, i gotovo zaboravljeni čupavci sa kokosom.

View Blog:

Krem keksici

          Krem keksići

View Blog:

KREM TORTA

KREM TORTA..MMM KOLIKO JE OVO DOBRO,JEDNOSTAVNO MORATE PROBATI!

View Blog:

Kako se pravi domaci pekmez od šipaka

Kako se pravi domaći pekmez od šipaka O pekmezu od šipaka malo je riječi hvale, ma pta da se kaže. Osmim fantastičnog ukusa, njegova zdravstvena komponenta dovoljan je razlog da razmišljate kako ga napraviti. Ljekovitost šipka (Rosa canina) ili divlje ruže u narodnoj medicini poznata je od davnina. Svrstan je među najdragocjenije biljke jer obiluje velikim količinama vitamina, minerala, organskih kiselina i drugih biološki aktivnih meterija. Ljekovita svojstva su višebtojna, a koristan je i zbog ogromnih količina vitamina C, vitamina B, P, K, provitamina A, natrijuma, tanina, flavonoida, limunovu i jabučnu kiselinu, pektin, šećer i eterska ulja.   Pekmez od šipka Sastojci:       8 kg očišćenog šipka     5 kg šećera     pribor: presa     cjediljka     gaza     rukavice   Dodaj u popis za kupnju   Priprema       1. Šipak kupiti ili sakupiti u prirodi?            2. Šipak odstraniti crne

View Blog:

NAUCNICI DOKAZALI NEVEROVATNE STVARI: Evo šta se d

  NAUČNICI DOKAZALI NEVEROVATNE STVARI: Evo šta se dešava u našem telu kada se prekrstimo i pomolimo! Istraživanja, koja su sprovedena u laboratoriji medicinsko-bioloških tehnologija za industrijsku „NII“i morsku medicinu (Moskva), postala su prava senzacija. Naučnici su eksperimentalno dokazali da krsni znak ubija mikrobe i menja optičke osobine vode. „Potvrdili smo da drevni običaj da se hrana i piće krsti pre jela ima duboki mistični smisao“, kaže fizičar Angelina Mahalovska. „Iza toga se krije praktična korist: hrana se očišćava bukvalno u trenu. To je veliko čudo koje se dešava bukvalno svaki dan.“ Svoja istraživanja snage krsnog znaka Angelina Malahovska je sprovodila skoro 10 godina. Sprovedena je velika serija eksperimenata, koji su više puta provereni, pre nego što su objavljeni njihovi rezultati. Oni su fenomenalni: otkrivena su jedinstvena bakteriološka svojstva, koja voda poseduje posle osvećenja molitvom i krsnim znakom. Otkrivena je nova, ranije nepoznata osobina Božije Reči da preobražava strukturu vode, značajno povećavajući njenu optičku gustinu u kratkoj ili ultravioletnoj spektralnoj oblasti. Sama mogućnost tih istraživanja je za Angelinu Malahovsku i njene kolege Peterburžane postala čudo – ona nisu bila finansirana, niti su predstavljala predmet istraživanja “NII”. Ali naučnici su najveći deo posla uradili besplatno – samo radi toga da bi ljudima pružili mogućnost da osete i uvide isceliteljsku Božiju silu. Naučnici su proverili dejstvo molitve “Oče naš” i krsnog znaka na patogene bakterije. Radi istraživanja su uzeti uzorci vode iz raznih basena- bunara, reka, jezera. Svi uzorci su sadržali zlatnu stafilokoku i još jednu uvek prisutnu vrstu bakterija. Ali pokazalo se da se posle pročitane molitve “Oče naš” i osenjivanja uzorka krsnim znakom, ta količina štetnih bakterija smanjivala za 7, 10, 100 i čak i više od 1000 puta! Prema uslovu eksperimenta – radi isključenja uticaja mogućeg smućivanja – molitvu su čitali i verujući i neverujući ljudi, i pored svega se broj patogenih bakterija u raznim sredinama (sa raznim vrstama bakterija) smanjivao u poređenju sa kontrolnim vrednostima. Uočljiv je, takođe, i blagotvoran uticaj molitve i krsnog znaka na čoveka – kod svih ispitanika se stabilizovao pritisak, i poboljšani su rezultati analize krvi. Zadivljujuća je činjenica da su se pokazatelji menjali u tačno potrebnom pravcu za isceljenje: pritisak hipotonika se povećavao, a hipertonika smanjivao. Primećeno je takođe da ukoliko se čovek osenjivao krsnim znakom nepažljivo, nemarno spojivši tri prsta, ili ne dotičući neophodne tačke na telu (sredinu čela, centralni deo iznad želuca (solar plexus), kao i udubljenja na desnom i levom ramenu), onda je pozitivan rezultat dejstva bio mnogo niži ili ga uopšte nije bilo. Naučnici su izmerili optičku gustinu vode i posle njenog osenjivanja krsnim znakom i osvećenja. „Pokazalo se da se optička gustina vode u poređenju sa njenom normalnom vrednošću posle osvećenja povećava“, objašnjava Angelina Malahovska. „To znači da voda kao da “razlikuje” smisao izgovorenih molitvi nad njom, “pamti” taj uticaj i čuva ga određeno vreme što se vidi po povećanoj optičkoj gustini. Ona kao da se “napaja” svetlošću. LJudsko oko naravno ne može da ulovi te isceliteljske promene strukture vode, ali spektrograf daje objektivnu ocenu te pojave.“ Krsni znak menja optičku gustinu vode praktično trenutno. Optička gustina vode, koja je osvećena osenjivanjem krsnim znakom od strane običnog

View Blog:

Recepti za sok od drenjina, sirup, liker, pekmez,

Recepti za sok od drenjina, sirup, liker, pekmez, slatko… domaci sirupi Dren i zdravlje Dren možda nije toliko popularna biljka u našim krajevima, međutim, kada budete otkrili koliko je lekovita i šta sve možete pripremiti od njenih ukusnih plodova – sigurno ćete je uvrstiti u svoju ishranu! Kako su dren i zdravlje povezani? Dren može da izleči bolesti grla, anemiju, boginje, bolesti bubrega, dijareju i hemoroide. Lekovita svojstva ove biljke su poznata od davnina. Dren ili drenjina raste svuda, uglavnom na suvim, sunčanim i brdskim padinama u blizini listopadnih šuma.Cveta u februaru i martu, a plodovi sazrevaju od jula do oktobra. Plodovi drena su tamno crvene boje i imaju blago kiseli ukus. Oni sadrže velike količine prirodnih šećera, organskih kiselina, pektina, tanina i vitamina C. Plod drena sadrži dva puta više vitamina C od pomorandže, a može da se konzumira svež, sušen ili zamrznut. Možete koristiti plodove drena kako bi napravili sirup, sok, pekmez, slatko ili liker ali i pored svih prednosti – plod drena se vrlo malo koristi u ishrani. Sok od drenjina i zdravlje: Svaki deo biljke dren je zdrav – plod, lišće, kora, cveće i seme. Ova neverovatno zdrava biljka je veoma efikasna u lečenju brojnih bolesti. Ruski naučnici su otkrili da kora i lišće drena imaju antimikrobna svojstva, a seme može da se koristi za lečenje kože i sluzokože. Sok, marmelada, čaj i drugi proizvodi od zrelih plodova drena pomažu protiv dijareje i drugih oboljenja digestivnog trakta. Ako se groznica javlja istovremeno sa dijarejom, onda je preporučljivo da pijete čaj od kore drena. Kako se pravi sok od drenjina            Potrebni sastojci: 4,5 litara vode 1 kg zrelih plodova drena 1 kg šećera Sok od drena – recept Operite plodove drena, iseckajte ih na sitne komade i stavite u 3 litre ključale vode. Kuvajte vodu sa plodovima drena oko 20-ak minuta. Onda izmeljajte dobijenu masu ili je izblendajte u cilju dobijanja homogene smeše, dodajte ostatak vode i kuvajte još 15-ak minuta. Kada smeša bude spremna, dodajte šećer i smanjite temperaturu. Mešati neprestano dok se šećer ne rastvori, zatim kuvati na visokoj temperaturi još 10 minuta. Sipajte dobijeni sok od drenjina u vrele staklene boce i zatvorite ih čvrsto. Jednom kada se otvori, flaša soka od drena se mora čuvati u frižideru. Sok od drenjina je odličan za zdravlje a posebno se preporučuje osobama koje imaju slab imunitet, anemiju, kod proliva i urinarnih infekcija.Sok od drena se preporučuje i kod problema sa varenjem.Dobar je i za decu i odrasle  a pošto je pripremljen od plodova koji nisu prskani i isključivo su organski gajeni (dren ne napadaju bolesti) sok od drenjina ne izaziva nikakve alergije i nuspojave. Sirup od drenjina recept Potrebni sastojci: 2 kg drenjina 2 l vode 5 kg šećera 3 kesice limuntusa Sirup od drenjina – recept: Oprane i očišćene plodove drenjine staviti u dublju posudu i dodati vodu, te staviti na šporet da provri i kuvati dok plodovi drenjine ne pobele. Nakon toga, procediti kroz cediljku. Izmeriti dobijenu tečnosti i dodati toliko šećera i limuntus. Staviti na šporet da proključa. Topao sirup od drenjine sipati u sterilisane boce, prekriti i ostaviti da se ohladi. Čuvati na suvom i hladnom mestu. Sirup se pije razblažen sa vodom. Sirup je kao i sok od drenjina dobara za zdravlje i mogu ga piti i

View Blog:

sini jarko sunce sa kosova

View Blog:

Bloddy berry torta

                                       Bloddy berry torta   Jednostavno prelepa a biskvit je tako mekan da ne treba da se ničim natapa, sam po sebi je sočan. Pažljivo sa njim baš je mekan i može da vas pečenje zavara,  bocnite čačkalicom, pa ako izadje suva gotova je. Kore: 300 gr šećera 300 gr brašna 100 gr kakaoa 1 prašak za pecivo ( 10 gr ) 2 kašičice sode bikarbone prstohvat soli 250 ml  mleka 2 cela jaja 1 kašika ekstrakta vanile 125 ml ulja 250 ml ključale vode

View Blog:

Liker od malina

                                  Liker od malina       Malina se uzgaja u regionima blage klime. Trnovit žbun rađa viseće, mesnate plodove koji su ukusom istovremeno slasni i kiselkasti. Osobina koja može samo „razmaziti“ nepca. Tokom sezone najčešće se koristi za pripremu džema, sirupa ili vina. Međutim, njena najfinija aroma vešto je „sakrivena“ u boci prelepog i osvežavajućeg pića.  U pitanju je liker od malina. Ne samo u kulinarstvu, malina svoju primenu nalazi i u narodnoj medicini, zbog opuštajućeg efekta na nervni sistem. Ako konzumirate svež plod sigurno ćete obogatiti organizam dobrom količinom vitamina A i C, limunskom kiselinom, pektinom i fruktozom. Korisna je za cirkulaciju, čisti krv i smiruje gastrointestinalne poremećaje. Listovi maline sadrže flavonoide i tanine. Najčešće se koriste prilikom pripreme čaja. Jednostavno odmerite 1 kašiku koju ćete preliti sa šoljom vode. Kuvajte do ključanja i nakon toga ugasite vatru. Pokrijte i ostavite da odstoji desetak minuta. Ovako pripemljen čaj procedite i popijte između obroka. Preporučljivo je da se koristi u slučaju dijareje, ali i za ispiranje, kada je prisutan bol u grlu. Zahvaljujući diuretičkim svojstvima suprotstavlja se zadržavanju vode. Malina je veliki prijatelj žena, posebno tokom trudnoće i perioda dojenja (podstiče lučenje mleka). Navodi se kao izuzetno značajna u predmenstrualnom periodu (osetljivost grudi, nervoza, razdražljivost, promene na licu). Čaj od lista maline nalazi dobru primenu kod bolnih menstruacija. Preporučuje se u slučaju izostanka ili neredovnog ciklusa. Konačno, smiruje sve simptome koji prate menopauzu. Liker od malina – Malinovac  Pravo je zadovoljstvo ponuditi gostima domaći liker od malina. Sama priprema je jednostavnija nego što mislite. Nakon toga sledi strpljenje za vreme koje je potrebno kako bi malinovac dobro “odmorio” pre samog posluženja. Na kraju, dobijate prelepo piće u čijem ćete ukusu sigurno uživati. Voćni liker možete ohladiti ili služiti na sobnoj temperaturi, najbolje nakon obroka. Lagano ga pijuckajte uz dobar kolač. Možete ga upotrebiti kao tajni sastojak prilikom pripreme poslastica, radi lepše arome. “Sakrijte” bocu za posebne trenutke, čašica čistog, slatkog zadovoljsta nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Lepe, svetlo crvene boje, liker od malina je pravi užitak tokom leta. Pripremite ga u sezoni ili kasnije, kada poželite. Maline odložite u vrećice i čuvajte u zamrzivaču. Domaći liker od maline – recept za jednostavnu pripremu   Odaberite sveže maline, zdrave i zrele u pravom trenutku (organske). Proberite ih i eliminišite one oštećene ili nezrele. Pripremite liker od malina, recept broji svega nekoliko sastojaka: 1 i po kilogram malina 1 kilogram šećera litra rakije (domaće) Operite maline pod mlazom hladne vode. Prebacite ih na kuhjisku krpu i upotrebite papirni ubrus kako bi ih nežno osušili. Odaberite teglu sa poklopcem, veličine prilagođene količini sastojaka. Ubacite maline sa šećerom i prelijte domaćom rakijom.  Teglu dobro zatvorite i odložite na hladno, suvo mesto (možda je najbolje da bude u mraku) narednih 60 dana. Posudu protresite nekoliko puta dnevno. Po završetku perioda „odmaranja“ procedite

View Blog:

Domace kupinovo vino za krvnu sliku

Domaće kupinovo vino za krvnu sliku   Ljubitelji kupine sigurno uživaju u letnjem periodu, kada ova biljka zri i rađa ukusne bobičaste plodove tamne boje, od kojih se između ostalog, pravi i lekovito kupinovo vino. Odličan je antioksidans, osnažuje imunitet, sprečava kardiovaskularne tegobe, jednom rečju kupina je izvanredan lek iz prirode. Osim što se može konzumirati kao sveže voće, moguće je naći i prerađevine i to u vidu soka od kupina, marmelada, čaja, ali veoma je traženo vino od kupina. Ono je od davnina poznato kao narodni lek koji su naši preci koristili protiv malokrvnosti, dobro je i za decu, a preporučuje se kod ishrane trudnica i žena koje su u klimaksu, te se kao takvo koristi se i dan-danas. U nastavku ćemo vas bolje upoznati sa ovom biljkom, njenim svojstvima, ali i kako napraviti čuveno domaće kupinovo vino.  Uzgoj kupine na našem području Pošto je znatno osetljivija na hladnoću nego što je to slučaj sa malinom, biljka kupina najbolje uspeva u predelima gde prevladava nešto toplija klima, stoga je najprisutnija u južnim krajevima Evrope – tj. u našim krajevima . Pošto joj je potrebna veća količina vlage u periodu vegetacije, potrebno je obezbediti redovno navodnjavanje i time izbeći štetu koja nastaje od dužih suša koje su najprisutnije u julu i avgustu mesecu kada inače ova biljka zri. Tako uzgajana biljka daje najbolje prinose, a preporučuje se i obogaćivanje tla humusom. Ono što je karakteristično za kupinu jeste da period zrenja nije jednovremen, što znači da je sam period njene berbe duži, pa može da traje i mesec dana. Neretko se dešava da taj period traje duže, posebno kod određenih hibridnih sorti od kojih se takođe pravi čuveno kupinovo vino. Biljka kupina je rasprostranjena širom južne Evrope, raste u vidu žbuna koji doseže visinu od oko 1,70 metara, a na ovim prostorima najviše je ima u Srbiji i samim tim predstavlja proizvod koji se najviše izvozi u inostranstvo. Kupine su veoma ukusne, ali i lekovite, jer predstavljaju bogat izvor prirodnih antioksidanasa. Pored toga, imaju i antikancerogena svojstva i sprečavaju oboljenja srca i krvnih sudova, što je svrstava među najbolje lekove protiv ovih bolesti. Plod kupine je izuzetno bogat kalijumom, gvožđem i magnezijumom, a sadrži i vitamine C i E. Ove materije, kao i antioksidansi kojima obiluje, veoma su učinkoviti u prevenciji mnogih bolesti. Zašto su kupine za zdravlje dobre Ne sadrže puno kalorija, a bogate su vitaminima, folnom kiselinom i manganom, Sadrže polifrenole, koji pomažu vašem telu da se izbori sa slobodnim radikalima, pa samim tim sprečavaju oboljenja srca i kardiovaskularnog sistema, Obiluju pektinom koji snižava holesterol u krvi, Smanjuju rizik od dijabetesa, sprečavaju oboljenja probavnog sistema i pomažu pri mršavljenju, Pomažu pri prevenciji malignih oboljenja dojke i grlića materice, jer su bogate fitoestrogenima, Predstavljaju prirodan i efikasan lek u borbi protiv raka, pošto sadržeelagitanin – antioksidans koji se retko nalazi u drugim namirnicama, Sadrže i antiocijan, koji ima snažno antioksidativno dejstvo i time blagotvorno deluje na ljudski organizam, a izuzetan je saveznik u prevenciji malignih oboljenja, Imaju fenomenalno antibakterijsko i protivupalno dejstvo zbog svog nutritivnog sastava, Deluju protiv hroničnih oboljenja, kao i kupinovo vino jer sadrži visok nivo elegičnih kiselina koje se nalaze i u džemu od kupina, što znači da se

View Blog:

Tortellini punjeni bundevom

  Tortellini punjeni bundevom Domaća pasta je domaća pasta... i ponekad treba sebi dati oduška i poigrati se sa istom :)   Potrebno je: (za 2 osobe) 1 manja hokaido bundeva (od oko 1 kg) malo maslinovog ulja

View Blog:

ZIMNICA OD PARADAJZA: Jednostavni recepti za ukusn

ZIMNICA OD PARADAJZA: Jednostavni recepti za ukusnu zimnicu Danas se gotovo sve može kupiti, ali verujte da će zimnica koju vi napravite biti zdravija, ukusnija i jeftinija Napravite sve svojim rukama i budite sigurni da će sastojci i začini biti potpuno prirodni, a vaša zimnica od paradajza baš po vašem ukusu, sačinjena bez industrijskih konzervanasa i veštačkih aroma. ZELENI PARADAJZ Sastojci zeleni paradajz šargarepa paprika so sirće Priprema Paradajz dobro operite i ocedite. Šargarepu očistite i isecite na kolutove. Poređajte u tegle red paradajza, red šargarepe. Prelijte prokuvanom slanom vodom, kojoj ste dodali sirćeta po ukusu. Povežite tegle i čuvajte sa ostalom zimnicom. PARADAJZ SA POVRĆEM Sastojci 5 kg zrelog paradajza 200 g šargarepe glavica crnog luka malo lista celera 2 čena belog luka so peršun konzervans Priprema Povrće operite, isecite, posolite i kuvajte 90 minuta uz povremeno mešanje. Potom propasirajte i ponovo prokuvajte dok masa ne postane gusta. Posolite po želji i dodajte seckani peršun i konzervans. Sipajte u suve tegle i povežite celofanom. ZELENI PARADAJZ SA PAPRIKAMA Sastojci 3 kg zelenog paradajza 20 crvenih paprika 300 g crnog luka glavica belog luka 2 dl ulja so biber Priprema Operite paradajz i paprike. Isecite povrće, prelijte sa malo vode i kuvajte dok ne omekša. Mekano povrće propasirajte pa ponovo kuvajte uz stalno mešanje. Kad masa postane dovoljno gusta, dodajte so, ulje, biber i kuvajte malo dok se ulje ne sjedini sa sa paradajzom. Sipajte dok je vrelo u zagrejane tegle, poređajte u zagrejanu rernu i ostavite dok se na površini ne uhvati korica. Izvadite iz rerne, ostavite da se ohladi pa povežite celofanom. PARADAJZ ZA ĐUVEČ Sastojci paradajz (količina po želji) paprika (pola količine od paradajza) lišće celera so Priprema Paradajz i babure potopite u ključalu vodu dva minuta. Izvadite iz vode, ohladite, isecite na komadiće i ređajte u tegle. Na litar mase dodajte kašičicu soli, a potom lišće celera koje ste prethodno potopili u ključalu vodu. Tegle zatvorite, umotajte u krpe, poređajte u šerpu nalivenu vodom i kuvajte pola sata u ključaloj vodi na 100 stepeni.

View Blog:

Cvekla - majstor za naš organizam

  Cvekla - majstor za naš organizam                 Sadrži najširu lepezu minerala i vitamina, među kojima i izuzetno redak B12, sadrži visok procenat gvožđa, a posebno je bogata i belančevinama, mastima, kao i ugljenim hidratima Sok od cvekle obara pritisak Cvekla jača imunitet Rotkva - čistač tela i disajnih organa Jela sa cveklom Francuska deca ne znaju šta je cvekla ZA CVEKLU (Beta vulgaris) kažu da je u stanju da popravi većinu toga što je u organizmu pokvareno. Poreklom sa obala Sredozemlja bila je znana još starim narodima, koji su shvatili da im ona pomaže kod mnogih bolesti. Danas se smatra najkorisnijom i najlekovitijom povrtarskom kulturom koja se sadrži najširu lepezu vitamina i minerala, izuzetno je bogata belančevinama, mastima i ugljenim hidratima i, što je važno, lako vari. Od minerala sadrži gotovo sve - kalcijum, kalijum, natrijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, fluor, mangan, bakar, jod, sumpor, litijum, stroncijum, brom... Od vitamina najprisutniji su vitamin B1, B2, C, kao i izuzetno redak vitamin u biljnim namirnicama, B12. Crvena boja cvekle potiče od antocijana koji utiče na obnavljanje krvi, dok biljka u celini deluje i antikancerozno. Osim toga, potvrđena je i njena lekovitost u slučajevima demineralizacije kostiju i zuba. Prisustvo joda čini je dragocenim lekom protiv ateroskleroze i procesa starenja. Osnovu višestruke lekovitosti ove biljke čine sastojci betanin i betain koji podstiču razmenu materija, regulišu krvni pritisak, smanjuju holesterol, održavaju krvne sudove u dobrom stanju, podstiču rad jetre. Cvekla je izuzetno korisna u lečenju slabokrvnosti kod dece i mladih osoba, jer sadrži visok procenat

View Blog:

JEZERA ZELENGORE

        JEZERA ZELENGORE Crno jezero (1500 m n/v) Nakon pređenih dvadeset kilometara iz Foče u pravcu Tjentišta treba napustiti asfaltni put i skrenuti desno ka selu Vrbnica. Skretanje je trenutno obilježeno pripravljenim putokazom. Do sela se stiže makadamskim putem dužine 13 kilometara. Prvih 5 kilometara, do mjesta Štavanj, put vodi kroz selo, pa treba zanemariti sporedna skretanja i držati se osnovnog puta. Sledeća raskrsnica je 2 kilometra prije Vrbnice. Ovdje treba zanemariti desni krak puta  koji se spusta u potok ka selu Ljubina i produžiti pravo. Mali tunel kroz koji se prođe nakon raskrsnice potvrda je da ste na dobrom putu. Za nastavak puta iz sela do Srijemušne luke (oko 7,5 km) potrebno je isključivo terensko vozilo. I na ovoj dionici nakon pređenih šest kilometara postoji skretanje desno koje vodi ka Pašinoj poljani. Naš put nastavlja pravo još jedan kilometar ili nešto malo više. U svakom slučaju prvi mostić na koji se naiđe označava kraj vožnje. Mjesto se zove Srijemušna luka. Neposredno prije mosta, uz lijevu obalu potoka oučavamo put za Videž. Mi prelazimo mostić i odmah po prelasku napuštamo makadamski put i skrećemo desno. Od ovog mjesta do jezera stiže se za 30 - 40 minuta nemarkiranom stazom kroz šumu. Potrebno je držati se puta kojeg su ranije napravile mašine za izvlačenje balvana i ne skretati sve dok ne izbijemo na omanju zaravan kroz koju protiče potočić. Pošto potočić ističe iz jezera prateći njegov tok uzvodno uskoro ćemo ugledati jezero. Jezero je obraslo šumom, muljevitog je dna i sve više zarasta u jezersku travu i trsku, tako da kupanje nije moguće. Kraj samog jezera nalazi se izvor koji napaja jezero. Površina jezera iznosi oko 1,08 hektara, a najveća dubina je 4 metra. Bijelo jezero (1450m n/v)

View Blog:

SRNA

View Blog:

Kula Nebojsaby Verakok

                                    Кула Небојша       Налазите се овде: Инфо » Објекти » Доњи град » Кула Небојша   На крају доњоградског североисточног бедема налази се најбоље очувана и највећа средњовековна кула Београдске тврђаве. Кула је подигнута око 1460. године на самој обали реке и штитила је улаз у средњовековно пристаниште. Кула је осмоугаоне основе, висока је око 22 м и има пет етажа. На сваком спрату налази се по шест отвора за топове. Ову кулу у XVI и XVII веку турски и европски путописци помињу као Белу или Темишварску кулу.

View Blog:

Edit by Verakok

Edit ZARADA PREKO INTERNETA                                                              Zarada preko interneta najbrže je rastući trend u   svijetu. Kod nas sve više i više osoba nalaze                           PRIJAVI SE! dodatna primanja i zaradu preko interneta kao osnovno

View Blog:

PROJA SA SIROM I JOGURTOM

       Proja sa jogurtom i pavlakom   Svaka od nas je bivala u situaciji da naiđu nenajavljeni gosti. A kako je u srpskim kućama običaj da čak i nenajavljeni gosti moraju biti lepo posluženi, definitivno ste se tada pitale kako napraviti neko brzo posluženje. E, pa jedno od mogućih rešenja, koje će vam biti od pomoći u ovakvim situacijama sigurno je recept koji smo pripremili za vas. Brza proja sa jogurtom i pavlakom, pored toga što se izuzetno lako priprema je ukusna gotovo kao i prava proja sa sirom. Uz to, sastojci koji su vam potrebni za njenu pripremu su mahom oni koje većina domaćica i ima u kući, pa ne morate još da jurite u kupovinu kako biste je pripremili. Dovoljno je što imate nenajavljene goste i što ne znate šta i kako napraviti, a da bude brzo i ukusno, još vam samo fali da morate i u kupovinu. Zato je brza proja sa jogurtom i pavlakom idealna za ovakve situacije, što naravno ne znači da je ne možete pripremati

View Blog:

SLAVSKI KOLAC

                            SLAVSKI KOLAC   Mešenje slavskog kolača u kući je lep porodični čin i vrlo lepa uspomena za decu koja će, gledajući svoju majku kako ga mesi, to preneti docnije i u svoju kuću. Mlade devojke treba da i u ovom poslu odmenjuju svoju majku, kako bi još zarana stekle iskustvo u tome. Kolač se obično mesi dan pre slave. Pošto se domaćica okupa i obuče u čisto, prekrstiće se i u sebi očitati Oče naš, pa će tek onda početi sa mešenjem, piše opanak.rs   PRIPREMA:   U lonac od 1 litra izdrobiti 20 do 30 grama kvasca, nalijte ga s pola šolje mlakog mleka i prstima razmazati kvasac tako da nema grudvica. Zatim dodati malo soli, jednu kašiku šećera i malo brašna koliko da se dobije retko testo. Sud stavite blizu šporeta i ostavite dok kvasac ne uskisne i napuni lončić.   Za to vreme prosejati 1 do 1 i po kilograma brašna, staviti ga u sud za mešenje (po mogućnosti ovaj sud upotrebljavati samo za mešenje slavskog kolača) i kod šporeta dobro zagrejati.   Kad je kvasac uskisao početi mešenje. U brašnu napraviti udubljenje u sredini, dodati kvasac, 4 žumanceta, 2 do 3 kašike šećera, malo strugane kore od limuna i nekoliko kapi osvećene vodice (koju je sveštenik za slavu osvetio) pa sve to zamesiti dolivajući malo mleka, tako da se dobije testo srednje tvrdoće. Prilikom mešenja dodavati malo-pomalo rastopljenog masla, a takođe s vremena na vreme treba zamakati dlanove u rastopljeno maslo i tako masnim rukama mesiti (upotrebiti oko 100 gr. masla).   Testo treba mesiti sve dok se ne odvaja od prstiju i dok se na njemu ne pojave klobuci, plikovi. Kada je testo dovoljno izrađeno izvadite ga iz suda, dno suda pospite brašnom i onda vratite testo u sud, prekrstite ga, pokrijte ga s nekoliko čistih salveta i ostavite na toplom mestu da uskisne.   FOTO: SHUTTERSTOCK Kada je testo dostiglo dva puta svoju veličinu, pažljivo ga izručite na dasku pospite brašnom, lako ga rukama izradite u obliku okruglog hleba i stavite u okrugao kalup, koji je prethodno dobro podmazan maslom i posut brašnom. Prilikom ovog premesivanja testo se ne sme mnogo pritiskivati, niti mesiti jer u tom slučaju neće narasti kolač. Kalup sa kolačem opet prekritjte salvetama i ostavite na toplom mestu da ponovo uskisne. Kada je kolač dovoljno narastao, pomažite ga razmućenim jajetom i ukrašavajte ukrasima od istog testa.   Na kraju, kolač možete ukrasiti. DRUGI NACIN Pošto je sezona Krsnih slava u punom jeku, vreme je da  naučite kako se pravi slavski kolač, jer bez njega nema ni slave  ! A kao što kažu naši stari, krsni kolač je vrhunac umeća svake domaćice ! Pogledajte video snimak sa receptom koji će vam pokazati kako da bez puno muke napravite domaći slavski kolač i oduševite svoje mame i bake ! Potrebni sastojci: 250g mleka, Kocka svežeg kvasca,  50g putera, 500g brašna za pečenje, 1 kašičica šećera, 2 kašičice soli, 1 jaje. * Za posnu varijantu, izbacite jaja, a umesto mleka stavite vodu, a putera biljni margarin ! Slavski kolač je ukrašen sa ukrasima od testa. Oni su simboli naših želja za b

View Blog:

Kako se kuva slavsko žito

                        Kako se kuva slavsko žito           Slavsko žito, recept i način pripreme naših baka Uveliko smo zašli u doba slava. Slave su deo naše tradicije i veoma su važne a ne samo popularne i moderne, nadam se Slavsko žito spada u obavezna obeležja krsnih slava. Kako u ovo moderno doba imamo sve manje vremena, tako se nažalost i žito sve ređe kuva kod kuće, naručuje se gotovo. Šteta. Uopšte nije teško niti komplikovano pripremiti slavsko žito.   Slavsko žito – jednostavan i lak način pripreme Slavsko žito je tradicija i kao takva važnija stavka nego kolači, pite i slične stvari. Priprema žita može da bude

View Blog:

Upotreba meda u ishrani dece veoma važna

Upotreba meda u ishrani dece veoma važna   Kada je reč o ishrani dece, med je svakako nezamenljiva namirnica. Sadrži šećere, vitamine, minerale i deluje pozitivno na apetit kod mališana. Stručnjaci ističu da je med toliko bitan za ishranu dece, da ih treba navikavati na njega još dok su u majčinom stomaku.   Med deci treba "davati" dok su još u majčinom stomaku (intrauterino). Preko krvotoka majke beba će osetiti blagodeti meda, a trudnica će lakše i zdravije podneti trudnoću. Trudnice koje redovno konzumiraju med nemaju problema sa anemijom, bolje spavaju, imaju manje problema sa mučninom i otporniji je organizam na infekcije. Zbog

View Blog:

Sitni mrsni kolaci -16 kolaca

Sitni mrsni kolači -16 kolača Vreme slava je već odavno počelo .Svaka vredna domaćica koja sama sprema slavu zna koliko su bitni kolači i kako su neodoljivi kada se na kraju ručka stave na sto.Ima raznih vrsta što mrsnih što posnih i svaki je kolačić lep i ukusan na svoj način.Volim da ih spremam za moje goste i još više volim kada mi tacna ostane prazna , to mi je znak da im se dopadaju i da ono što je dobro ne treba menjati. 1. Rolat od banane 2. Bananice 3. Jafa štanglice 4. Puslice 5. Orah kuglice 6. Keks kolač 7. Susamice 8. Kikiriki štanglice 9. Vanilice 10. Grilijaš sa orahom 11. Crne kuglice od maline 12. Štanglice sa lešnik karamelama 13. Bajadera od kestena 14. Starinske ovgice 15. Čupavci 16. Salama sa keksom 1. Rolat od banane Sastojci : 300 gr mlevenog keksa 250 gr šećera u prahu 2 kašike kakaa 250 gr margarina 1 banana Penasto umutiti margarin i šećer u prahu , dodati keks i smesu podeliti na dva dela.U jedan deo dodati kakao a u drugi ispasiranu bananu.Na foliji staviti crni deo rastanjiti , naneti svetli deo i rasporediti po crnom delu pa urolati.Kada se stegne seći na tanje komade. 2. Bananice Sastojci :      600 gr šećera      3 kesice želatina      300 ml vode      1 ekstrat od banane     Preliv :      150 gr čokolade      malo ulja  600 gr šećera skuvati sa 200ml vode dok se ne rastopi šećer, nekih 4, 5 minuta. U 100ml vode sipati  želatin. Kada se šećer istopi  sirup sipati u plastičnu duboku posudu i dodati natopljeni želatin pa mutiti oko 20 minuta  dok ne postane gusto , dodati pola ekstrata jo[ malo mutiti i sipati u podmayan pleh pa preliti istopljenom ;okoladom sa malo ulja. 3. Jafa štanglice Sastojci : 2 x po 250 gr šećera 7 kašika vode 125 gr margarina 150 gr mleka u prahu 200 gr mlevenog keksa 300 gr jafa keksa Ušpinovati šećer i vodu , dodati margarin i kada se istopi skloniti sa šporeta i umešati mleko u prahu i keks.Masu preručiti u pleh i rastanjiti

View Blog:

Liker od višanja (višnjevaca)

                       Liker od višanja (višnjevača)   Recept za domaći liker od višanja Čak i oni koji baš i nisu naročiti ljubitelji alkoholnih pića, nakon konzumiranja domaćeg likera od višanja, bilo sa medom ili šećerom, lako promene mišljenje. Višnjevača i orahovača su nekada bile uobičajeni deo pripreme zimnice u mnogim srpskim kućama. Danas, kada je moguće kupiti industrijska pića, gotovo se zaboravilo na ove tradicionalne specijalitete.

View Blog:

20 recepata za pripremu slatke zimnice

                                                               20 recepata za pripremu slatke zimnice Domaće, nešpricano voće baza je slatke zimnice, pa je uvijek bolje obići tržnicu nego kupovati voće u trgovini, savjetuje gastroblogerica Sanja Mijac, poznatija kao Domaćica. Vješta kuharica uživa u pripremi likera i marmelada koje često  daruje spremljene u dražesne staklenke.   - Kombinacija šljiva, čokolade i ruma je nešto posebno ukusno, a pekmezima i likerima volim dodavati cimet, đumbir i vaniliju - otkriva nam Domaćica. Priprema zimnice nije komplicirana, ali važno se pridržavati određenih pravila.   - Kod likera treba paziti koju ćemo rakiju odabrati - domaća komovica uvijek je odličan izbor, a uz dodatak začina poput đumbira i klinčića bit će pitkiji i još zdraviji - dodaje blogerica.   Gotovo svako voće sadržava pektin, prirodno sredstvo za želiranje, ali u različitim količinama. Pektinom su bogate šljive, jabuke, dunje, agrumi i ogrozd. Marelice, ringlo šljive, kupine i maline, pak, imaju manje pektina pa je pri ukuhavanju tih vrsta voća potrebno više šećera i dulje traje njihovo zgušnjavanje. RECEPTI: Pekmez s bosiljkom Prepolovite 400 g šljiva bistrica i odstranite im košticu. Stavite ih u lonac, dodajte 3/4 šalice (šalica od 2 dl) šećera i sok 1/2 limuna te kuhajte na srednjoj vatri oko 20 minuta. Smjesu povremeno miješajte pa dodajte 15 listova bosiljka i kuhajte još 15 minuta. Protisnite kroz cjedilo te ulijte u sterilizirane staklenke, pa pustite da se ohlade. Delicija s datuljama Oko 1,5 kila šljiva prepolovite, odstranite koštice i stavite u lonac. Dodajte im 160 g sušenih datulja i malo vode. Pustite da zakipi pa smanjite vatru te kuhajte poklopljeno oko sat vremena. Djelomično otklopite i kuhajte na laganoj vatri još oko tri sata dok sva tekućina ne ispari i ne budete zadovoljni gustoćom. Pijane šljive Pomiješajte 1,5 kile zgnječenih šljiva s 2 šalice (šalica od 2 dl) šećera i pustite sat vremena. Promiješajte i dodajte 2 žlice limunovog soka te kuhajte dok ne zakipi. Kad se počne želirati, ulijte 0,4 dl viskija, 0,4 dl vermoutha i 0,2 dl camparija. Napunite staklenke te ih pune prokuhajte još nekoliko minuta u vreloj vodi i tako ih pasterizirajte. Smokve i cimet Narežite 2 šljive, oguljenu jabuku i 5 oguljenih smokvi te stavite u hladnjak na sat vremena. U tavu stavite voće i 150 g šećera. Ulijte 1/3 šalice (šalica od 2 dl) vode i pola štapića cimeta. Kuhajte oko pola sata na laganoj vatri, ulijte sok od 1/2 limuna i zgnječite gnječilicom za pire. Kuhajte još 40 minuta pa ulijte u staklenke. Pekmez s đumbirom i kardamonom Prepolovite 800 g šljiva i kuhajte ih na laganoj vatri oko sat vremena. Dodajte dobro zatvoren svežnjić gaze s 10 sjemenki kardamona koje ste prethodno zgnječili, dva štapića cimeta i žličicom đumbira. Maknite s vatre, poklopite i ostavite preko noći. Smjesu pecite oko sat vremena na 160°C. Maknite

View Blog:

JAGODE: Zamrzavanje, džem, smoothie i najbolje kol

JAGODE: Zamrzavanje, džem, smoothie i najbolje kolače 24. svibnja 2014. RECEPTI Jagode se beru prije pune zrelosti, odnosno kad su tri četvrtine ploda crvene boje, a jedna četvrtina još je zelena. Prva berba počinje potkraj svibnja, te se proteže kroz cijeli lipanj, sve do početka srpnja, ovisno o sorti. Beru se za suhog vremena, tako da se veoma pažljivo otkida plod sa čaškom i cijelom peteljkom, kako bi se što manje oštetili plod i biljka. Zbog velike osjetljivosti ubrane plodove valja pažljivo slagati u košarice ili manje plitke posudice. Za čuvanje se preporuča temperatura od -0,5 do +0,5 stupnjeva Celzijusa i vlažnost zraka od oko 85%. U takvim uvijetima mogu se držati i do mjesec dana. Omiljeno su voće koje se može koristiti na razne načine. Najbolje su stek ubrane, bez dodataka, no mogu se pripremiti i sa šećerom i tučenim slatkim vrhnjem, ili se poslužuju umočene u tamnu čokoladu, u Hrvatskom zagorju su specijalitet jagode sa mladim kravljim sirom i vrhnjem. Miksaju se u razne smoothije, dodaju se u vode s okusom, dodatak su žitaricama za doručak, jogurtima te sladoledima i kremama. Za zimu se mogu spremati zamrzavanjem ili ukuhavanjem. Zamrzavanje Za zamrzavanje valja odabrati samo zdrave, čvrste i sitnije plodove. Pobrane jagode operu se pod mlazom vode, očiste od čašice i peteljki, osuše pa se slože na plastičnom podlošku u jednom redu. Pospu se šećerom (kristalnim ili u prahu) pa se pažljivo protresu da se svi plodovi oblože šećerom. Podložak se potom stavi u zamrzivač na najnižu temperaturu sljedećih 24 sata. Potom se podložak izvadi iz hladnjaka a zamrznute jagode spreme se u plastične vrećice u količinama u kojima ćemo ih trošiti te vrate u zamrzivač. Kad se zimi upotrebljavaju, ostave se polagano otopiti a poslužuju se kad još nisu sasvim odmrznute. Odmrznute se jagode češće koriste za pripremu raznih slastica, odlične su u jogurtima, a rjeđe se jedu same.

View Blog:

Zdrava zimnica bez konzervansa i vinobrana

Zdrava zimnica bez konzervansa i vinobrana   Domaća zimnica bez konzervansa i vinobrana je recept za kojim traga gotovo svaka domaćica ovih dana. Tradicionalno obezbeđivanje zaliha voća i povrća za zimu u punom je jeku – u sred smo sezone. S početkom jeseni nabavljaju se i pripremaju paprike, krastavci, kuva se paradajz, pravi se slatko, džemovi i pekmezi… (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({}); Priprema turšije može se izvesti na bezbroj načina, ali treba biti oprezan sa stavljanjem dodataka. Razni aditivi koji se obilno koriste u prehrambenoj industriji mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene poremećaje. Njih trebate zaobići kad god je to moguće. U nastavku pročitajte kako se pravi zimnica bez konzervansa, koja je potpuno zdrava bilo da je slana ili slatka.Zašto su konzervansi u zimnici štetni?Konzervansi i aditivi tradicionalno se dodaju zimnici kako bi sprečili razvoj bakterija i gljivica na ovim namirnicama. Njihov cilj je da hrana potraje što duže. Koliko je to dobro za nas? Pa i nije baš najbolje rešenje, evo zbog čega.Najnovija naučna istraživanja pokazuju kako konzervans, tačnije aditiv E211 uništava mitohondrije i tako ubrzava starenje. Može izazvati degenerativne promene, poput Parkinsonove bolesti. Na kraju čak rezultira cirozom jetre, a u kombinaciji s vitaminom C formira benzen, potencijalnu opasnost po zdravlje ljudi.Nemojte ga nikad dodavati u velikim količinama      Domaća zimnica bez konzervansa je potpuno zdrava i neškodljiva – sa njom ste potpuno sigurni. Stručnjaci savetuju domaćicama da, ako ga već stavljaju, povedu računa o njegovoj količini.Na kilogram hrane ni slučajno nemojte stavljati više od jednog grama konzervansa. Odnosno, kesicu od pet grama na pet kilograma voća i povrća.Najbolje je, ako se može, konzervans u zimnicu i ne stavljati. Takođe moguće je izbeći i dodavanje šećera, kod nas opet tradicionalnog dodatka slatkoj zimnici, sokovima, džemovima i pekmezima. Bez njega, slatka zimnica je zdravija za sve, a mogu je, bar ponekad, u malim količinama, jesti i dijabetičari.Domaća zimnica bez konzervansa recepti Kisela cvekla za zimnicu   Potrebno vam je:2 kg cvekle, 2 l vode, 50 g soli.Priprema recepta:Cvekle, manje ili srednje veličine, oljuštite, operite, složite u posudu gde će se kiseliti i pritisnite ih nečim teškim. Preko

View Blog:

Odlican recept za slanu zimnicu: kisela peglana pa

Odličan recept za slanu zimnicu: kisela peglana paprika Idealan recept za sve one koji za zimnicu mogu da odvoje vrlo malo vremena... Ova paprika se lako sprema i može da stoji celu zimu. Foto: Stockfood Sastojci: 10 kg očišćene paprike 400 g šećera 250 g soli 100 g esencije 1 vinobran 1 g konzervansa Priprema: Pomešajte so, šećer, vinobran, konzervans i esenciju. Paprike operite, obrišite i očistite od semenki. Pripremljenu papriku naređajte u dublji sud i pritisnite težim predmetom (kamenom) i ostavite do narednog dana da stoji. Sutradan izvadite paprike (tečnost sačuvajte) i unutrašnjost svake paprike premažite mešavinom očišćenog i iseckanog belog luka i celera. Paprike ređajte jednu preko druge u teglu, a preko svakog reda posipajte nekoliko zrna bibera i mešavinu belog luka sa celerom ili renom. Snažno pritisnite paprike i punite tegle(ostavite do vrha jedan prst). Naređane paprike prelijte njihovim sokom tj. sokom koji su pustile preko noći. Napunjene tegle ostavite 24 h otvorene da stoje (dodajte još soka) a zatim hermetički zatvorite. Tegle sa paprikama ostavite da odstoje na hladnom mestu najmanje tri nedelje pre služenja. Vreme pripreme: 60 minuta + 24 h da odstoje Jos jedan recept koi ja volim Paprike sa sirom i pavlakomzoom Sastojci 

View Blog:

Spremanje zimnice - prirodno, domace, zdravo

Spremanje zimnice - prirodno, domace, zdravoŽivotni stil Ostavljena zimnica, to je velika blagodet za trpezu u zimskim danima. Ljubav, tradicija i posebno čuvani rituali i recepti su znamenje svake porodice. Već s proleća dok ima neutrošene zimnice vešte domaćice počinju da obnavljaju svoju ostavu novom zimnicom. Pod zimnicom podrazumevamo sve što se ostavlja, počevši od svežeg graška i jagoda pa sve do kompota od dunja i kiselog kupusa: povrće, kompoti, pekmezi, slatka, sirupi, suvo voće, jednom rečju sve ono što se upotrebljava za jelo u domaćinstvu a nije dostupno tokom cele godine. U nedostatku svezeg povrća i voća, ostavljena zimnica je velika blagodet za trpezu u zimskim danima. Ljubav, tradicija i posebno čuvani rituali i recepti su znamenje svake porodice. Svi imaju svoje beležnice "kuvare" koje brižljivo čuvaju, ali isto tako s pažnjom ugoste svojim djakonijama drage goste. Iako će svaka domaćica sa zagonetnim smeškom da vas pogleda kada je upitate za recept, sve se slažu u jednom: pravila za stavljanje zimnice jesu ispravne patent tegle, dobar kvalitet voća i povrća i posebno adekvatna ostava gde se zimnica odlaže. Ako se zimnia ostavlja u običnim teglama, bez hermetičkih zaklopaca, moraju se tegle čvrsto uvezati celofanom ili pergament-papirom i kanapom. Konzerviranje namirnica Konzerviranjem namirnica omogućuje se njihovo čuvanje i korišćenje tokom cele godine što je od posebnog značaja, jer omogućava održavanje zdrave i raznovrsne ishrane tokom cele godine. Pod samim postupkom konzervisanja podrazumevamo preradu namirnica kojom se otklanjaju svi činioci koji utuču na menjanje svojstava dovodeći do kvarenja namirnica. Za posao konzerviranja treba izvršiti pripreme, a to znači pravilno planirati vreme, odabrati i pregledati potreban pribor i posudje, pripremiti ostavu i na kraju nabaviti kavlitetno voće i povrće. Najbolje je dan ranije pregledati sve tegle, flaše, jer se ne sme dogoditi da se za konzervisanje upotrebe one koje su malo oštećene. Isto tako treba pregledati i gumene kapice za flaše i gumene prstenove za tegle. Sav pribor treba da je na domaku ruke, kako bi posao mogao da s odvija lančano, lako i nesmetano. Da bi se što više očuvali važni sastojci (znatne količine vitamina C) već u ovoj početnoj fazi, za pranje i držanje voća ili povrća treba upotrebljavati porculansko ili plastično posudje, a za sečenje nožiće koji su načinjeni od nerdjajućeg čelika. Ne treba zaboraviti ni na čist manji ručnik ili sudnu krpu. Pre početka treba pregledati i zalihe šećera. Preporučljivo je da se za konzervisanje štedi šećer tokom zime, i na taj način nam neće biti najednom povećan novčani izdatak. Naime, dobra navika je da se svaka ispražnjena tegla kompota odmah napuni šećerom, to se tada i ne oseti na kućnom budzetu, a u sezoni konzervisanja odlično posluži. Pranje posudja i pribora treba obaviti naročito pažljivo. Tegle nakon pranja sa deterdzentom isprati, zatim staviti u veliki suds a vodom (hladnom ili mlakom), i postepeno zagrejavati dok ne proključaju, a zatim ostaviti u vodi do upotrebe. Ako se nešto ranije izvade, treba ih poredjt na čistu, prepeglanu krpu sa otvorom okrenute nadole. Tegle se ne smeju brisati. Gumeni zatvarači, prstenovi i poklopci moraju se takodje prokuvati i ostaviti u prokuvanoj vodi do upotrebe. Ako nemate tako veliki sud, sterilizacija tegli se moze izvršiti i u pećnici gde i ostaju do upotrebe. Voće i povrće namenjeno zimnici treba da je najboljeg kvaliteta, posebnu pažnju treba obratiti na stepen zrelosti, pa prema njemu i odabrati (sortirati) plodove. Veoma zrelo voće se upotrebljava za spremanje soka, a čvršće za pripremanje kompota, povrće biramo zdravo bez vidljivih oštećenja. Količine voća i povrća za zimnicu U zdravoj ishrani, voće i povre treba da su sastavni delovi svakodnevnih obroka. Računajući da u zimskim mesecima, od novembra do kraja aprila, svaki član (računamo četvoročlanu porodicu) treba dnevno da unese po 150 grama svežeg voća, to iznosi: 180 dana x 50 grama = 27 kilograma po osobi, odnosno 110 kilograma za četiri člana. Na isti način se dolazi i do potrebne količine marmalade, računajući po 50 grama na jednu osobu sto ukupno daje 9 kilograma po osobi tj. 36 kilograma za četiri člana. Za ovu količinu marmalade potrebno je 25 kilograma voća i 16,5 kilograma šećera. Potrebe u kompotu, računajući za mesece novembar i decembar po jednu teglu, a od januara do aprila po dve tegle nedeljno iznosi 43 tegle od 1 litra. Za njegovo pripremanje potrebno je oko 40 kilograma svežeg voća. Za pripremanje voćnih sokova potrebno je 45 kilograma voća. Raznog konzervisanog povrća u teglama treba pripremiti 34 komada (od 1 litra) ili 38 kilograma povrća. Kiseli krastavci i slični proizvodi – računajući potrošnju dva puta nedeljno po 80 grama izlazi da je za jednu osobu potrebno 160 grama; za četiri osobe 64 grama nedeljno;

View Blog:

CELE KULA

                                                                   ĆELE KULA

View Blog:

Skadarlija Beograd

                               Skadarlija Beograd     Skadarlija (Serbian Cyrillic: Скадарлија) is a vintage street, an urban neighborhood and former municipality of Belgrade

View Blog:

Medenjak na najbrži i najlakši nacin by Verakok

Medenjak na najbrži i najlakši način.   Jednostavno   6 osoba   30 min     2                                               Kada mi se jede nešto slatko. Odmah idem pravit medenjak. Jer ga je najbrže i najlakše naparavit. A veoma je ukusan... mmmmmmmm 

View Blog:

Kalemegdan i Beogradska tvrdjva

Upoznajte Beograd Znamenitosti Kalemegdan Kalemegdan   Najlepši je i najveći beogradski park, istovremeno je i najznačajniji kulturno-istorijski kompleks, u kojem dominira Beogradska tvrđava iznad ušća Save u Dunav. Naziv Kalemegdan odnosi se samo na prostorni plato oko Tvrđave koji je osamdesetih godina 19. veka pretvoren u park. Plato je, dok je Tvrđava bila glavno vojno uporište Beograda, služio da se neprijatelj osmotri i sačeka za borbu; zbog toga i njegovo ime potiče od turskih reči "kale" - grad, to jest tvrđava i "megdan" - polje. Turci su Kalemegdan nazivali i Fićir-bajir što znači "breg za razmišljanje". Preuređivanje u park otpočelo je, posle predaje Tvrđave Srbima (1867), po naređenju kneza Mihaila Obrenovića. Idejne skice za uređenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski urbanista Emilijan Josimović. Zelenilo je zasađeno između 1873. i 1875. godine, kada Beogradskom tvrđavom komanduje pukovnik Dragutin Žabarac, ađutant kneza Miloša Obrenovića u doba njegove druge vladavine. Plansko uređivanje Kalemegdana počinje 1890. Tada je vojska predala park Beogradskoj opštini. Ondašnji predsednik opštine Nikola Pašić odobrio je prvi kredit za uređivanje Kalemegdana od 10.000 tadašnjih dinara. Godine 1905. pristupilo se proširivanju parka, uređivanjem Malog Kalemegdana, koji se prostirao od paviljona "Cvijeta Zuzorić" do Zoološkog vrta. Pre Prvog svetskog rata Kalemegdanski park završavao se na mestu gde su sada kamene stepenice (vode prema donjoj terasi). Zemljište iza ovih stepenica bilo je sve do 1929. potpuno neuređeno i obraslo u korov. Posle 1931. parkovske površine proširene su i na Gornji grad. U parku je postavljeno više spomenika poznatim kulturnim i javnim radnicima. Na Kalemegdanu su Vojni muzej, Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić", Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture, Zoološki vrt, dečiji zabavni

View Blog:

Beograd Knez Mihailova

                Knez Mihailova - Centar Beograda   Knez Mihailova (često nazivana i Knez Mihajlova) predstavlja srce Beograda i jednu od najlepših, ako ne i najlepšu beogradsku ulicu. Ovo omiljeno šetalište je za Beograd ono što su Kerntner Štrase za Beč, La Rambla za Barselonu, Vaci za Budimpeštu, Stroget zaKopenhagen i Arbat za Moskvu. Iako Knez Mihailova ulica obiluje istorijom i zanimljivostima, mi, starosedeoci, često to zanemarujemo, i uglavnom je koristimo kao prečicu do Kalemegdana, mesto kroz koje vodimo prijatelje koji su prvi put u Beogradu, ili kao mesto gde kupujemo odeću ili obuću. Tek kada nam neki stranac ukaže na lepotu fasade pored koje prolazimo, podignemo pogled i setimo se koliko je Knez Mihailova zapravo lepa ulica i koliko odiše duhom prošlosti. Tu zamrznutu prošlost retko primećujemo, ali ona samo čeka neki radoznali pogled da je razotkrije i oživi. Istorija ulice Knaz Mihajlova Sada ćemo vam ispričati nekoliko stvari o Knez Mihailovoj i njenoj neposrednoj okolini koje možda niste znali, a kojih ćete se možda setiti kada sledeći put budete prolazili ovom ulicom. No, počnimo redom. Knez Mihailova je, kao što je već poznato, dobila ime u čast kneza Mihaila Obrenovića, ubijenog u atentatu na Košutnjaku 1868, a čiji spomenik krasi plato na Trgu Republike. Ova ulica regulisana je 1867. godine, prema planu prvog srpskog urbaniste, Emilijana Josimovića, koji je i zaslužan za današnji izgled strogog centra grada i njegove okoline (spomenik posvećen njemu nalazi se na početku Knez Mihailove). On je napravio regulacioni plan Beograda prema kome su se ulice pretežno sekle pod pravim uglom, za razliku od dotadašnjih beskrajno krivudavih turskih sokaka. Sprovođenjem njegovog plana u delo, dotadašnji splet ulica u centru (koji je uključivao ulice Kalemegdansku, Vojvodinu, itd.) postao je Knez Mihailova i tu su ubrzo počeli da se naseljavaju bogati trgovci i drugi uticajni ljudi. Ovde je zanimljivo spomenuti da se, u vreme Rimljana, na mestu današnje Knez Mihailove nalazila glavna ulica Singidunuma. Knez Mihailova se nije puno izmenila od vremena kada su u njoj nikle reprezentativne zgrade (kraj 19. i početak 20. veka) koje susrećemo danas. Zapravo, najveća promena u ovoj ulici bila je ta što je pretvorena u isključivo pešačku zonu, a to se desilo tek 1987. godine. Znamenitosti Prva značajnija građevina koju srećemo u Knez Mihailovoj nalazi se na samom njenom početku. U pitanju je palata Albanija, koja je u vreme gradnje (1938-1939), sa svojih 13 spratova i ukupno 53 metra visine, predstavljala najvišu građevinu u Beogradu i na čitavom Balkanu. Ova zgrada dobila je ime po kafani „Albanija“ koja se nekada nalazila na njenom mestu, a u koju je rado svraćao i Branislav Nušić. Zanimljivo je da su, prilikom kopanja temelja za palatu, u zemlji pronađene kosti mamuta. Jaka čelična konstrukcija omogućila joj je da uspešno preživi Drugi svetski rat, iako je na nju pala bomba od nekoliko tona.

View Blog:

NASLOVNA

    Odlična čokoladna torta (video)     Ova čokoladna torta je svakako najpopularnija torta na blogu, koja ima preko 400 pozitivnih komentara.  Inače se na blogu nalazi već petu godinu, ali kako je bila prezentirana kao torta ukrašena tičinom, odlučila sam ju (s obzirom da je čokoladna) ukrasiti čokoladnim detaljima, a još sam snimila i video recept.

View Blog:

Jedan od simbola Beograda i njegove okoline – Aval

  Jedan od simbola Beograda i njegove okoline – Avalski toranj http://www.serbia.com/srpski/posetite-srbiju/prirodne-lepote/planine/planina-avala-pogled-na-beograd-iz-oblaka/

View Blog:

U Zlatiborskom okrugu

U Zlatiborskom okrugu   Planirate da se zaputite ka zapadnoj Srbiji i čuvenom Zlatiborskom okrugu? U nedoumici ste šta da obiđete, gde da prošetate, šta da pojedete i šta nikako ne smete da propustite? Evo nekoliko preporuka za najbolji provod u jednom od najlepših krajeva Srbije! 1. Magična trojka: Mokra Gora, Drvengrad i Šargan Postoji dobar razlog zbog kojeg se Mokra Gora definiše kao “veličanstveni spoj prirode, stvaralaštva i umetnosti”. Naime, fuzijom ove tri komponente nastala je jedna od najjedinstvenijih destinacija u Srbiji koja među bujnim brdima krije nesvakidašnje etno selo – Drvengrad. O ovom magičnom selu vam možemo pričati mnogo, ali najbolji savet koji vam možemo dati je: ne propustite da ga obiđete! Pored autentičnog etno sela u kome se odigrava i čuveni Kustendorf, živopisni krajolici Mokre Gore kriju još jednu posebnost i svojevrsnu turističku atrakciju – Šargansku osmicu. Jedinstvena turističko-muzejska železnica pružiće vam nezaboravnu vožnju kroz veličanstvene predele i neke od najlepših vidikovaca ovog dela Srbije. Šta čekate? Ukrcajte se na čuvenog “Ćiru” i krenite u romantičnu vožnju kroz prošlost! 2. Zlatibor: Planinski ukras na 1.000 metara visine Titula jedne od najpopularnijih destinacija za odmor, rekreaciju, skijanje i uživanje u Srbiji, definitivno pripada Zlatiboru. Laskavu titulu planina koja je nazvana po zlatnoj boji njenih borova, dobila je ne samo zbog autentične prirode i bogate flore i faune, već i zbog prepoznatljive 

View Blog:

Torta sa višnjama

                                    Torta sa višnjama Klikni za uvećanje Vreme pripreme:  srednje Porcije:  12 parčadi

View Blog:

Evo korisnih saveta za pripremu vrhunskog kremasto

Evo korisnih saveta za pripremu vrhunskog kremastog osveženja. Činjenica je da ne postoji način da

View Blog:

Deserti u caši

View Blog:

Deserti u caši by Verakok

    Deserti u čaši Domaći čokoladni puding —Potrebno: 450 ml mleka 4 kašike šećera 3 kašike gustina prstohvat soli 150 g čokolade spužvaste bombone lešnik     Sjedinite 100 ml mleka i gustin. Promešajte da nema grumuljica, pa lagano sipajte u  ostatak mleka koje ste prethodno stavili sa šećerom da provri. Skuvajte fil i sklonite sa vatre. Odmah dodajte izrendanu ili izlomljenu čokoladu i mešajte dok se ne istopi. Dodajte prstohvat soli i promešajte. Spužvaste bombone iseckajte i stavite na dno posuda. Odmah sipajte krem i dodatno ukrasite bombonama i seckanim lešnikom. Ostavite da se prohladi na sobnoj temperaturi pa prebacite u frižider na dalje hlađenje. Panna cotta sa jagodama Potrebno za 8 čaša: 650 ml slatke pavlake 150 g šećera 2 vanil šećera 1 kesica želatina 4 kašike hladne vode   Jagode: 800 jagoda 80 g šećera     Želatin prelijte hladnom vodom i ostavite 5-10 minuta. Slatku pavlaku zagrejte sa šećerom i vanilom, ali vodite računa da vam ona ne provri. Sklonite sa ringle i u to dodajte nabubreli želatin. Mešajte dok se želatin ne istopi i sjedini sa pavlakom. Panna cottu možete servirati na dva načina. Prvi je da sipate u podmazane činijice (remenkise) koje kasnije izvrnete na tacne, a drugi je u čaše. Panna cotta sa jagodama Potrebno za 8 čaša:

View Blog:

Šarena slana torta

                                          Šarena slana torta Šarena slana tortazoom Sastojci  Kora: 5 jaja 5 kašika brašna 1 kašičica soli 1 praška za pecivo 400 g obarenog spanaća Nadev: 300 g praške šunke 200 g parizera 4 šargarepe 5 kuvanih jaja 6 dl kisele pavlake 5 komada kiselih krastavčića 200 g kačkavalja kečapa po želji 1 kesica origano 5-6 zrna bibera

View Blog:

Pita sa višnjama i plazmom (video)

Pita sa višnjama i plazmom (video)

View Blog:

Kako napraviti liker od cokolade

                Kako napraviti liker od čokolade Čokoladni liker je piće koje slobodno možemo nazvati ženskim, mada ni jači pol nije imun na ovaj aromatični, čokoladni napitak. Liker od čokolade sadrži malu količina alkohola u gustoj čokoladnoj kombinaciji sastojaka, pa je sladak i lako se pije. Podseća na toplu čokoladu sa rumom, samo što se služi rashlađen… ali zato greje iznutra. Recept za liker je vrlo jednostavan. Zahteva maksimalno pola sata slobodnog vremena, a gustira se pre jela ili uz kafu. Slatko, aromatično piće za svaku priliku. Za liker se mogu upotrebiti različiti sastojci, ali su u njegovoj osnovi uvek čokolada, mleko i alkohol. Slede 3 različita recepta za liker od čokolade-za piće koje se i jede i pije! Čokoladni liker (sa rumom) Ako želite da napravite liker od čokolade u kućnim uslovima, biće vam potrebno: – 500 g šećera – 0,5 l mleka – 200 g čokolade za kuvanje – 0,5 l ruma – 1 vanil-šećer Priprema: Prvo se 500 g šećera prokuva u polovini potrebne količine mleka (250 ml mleka). Treba kuvati na blagoj vatri sve dok se šećer potpuno ne istopi, do ključanja. Čokoladu izrendati, da bi se lakše istopila. Zatim se u preostalo mleko (250ml) rastopi 200 g čokolade. Pomešati čokoladu u mleku sa prethodno skuvanim šećerom i mlekom. Staviti na ringlu da se još malo prokuva, kako bi se svi sastojci sjedinili. Skinuti sa vatre i dodati vanil-šećer i rum i dobro izmešati. Kad se malo rashladi, liker sipati u flaše i ostaviti par dana da odstoji. S vremena na vreme, kao i neposredno pre upotrebe liker treba energično promućkati, pa služiti. Ova varijanta likera sa rumom, kao alkoholnom komponentom je prilično blaga, za one koji ne uživaju toliko u alkoholu koliko u dobroj čokoladi.

View Blog:

BATIDA DE COCO (KOKOSOV LIKER) U DOMACOJ / BATIDA

BATIDA DE COCO (KOKOSOV LIKER) U DOMAĆOJ / BATIDA DE COCO (KOKOSOV LIKER)   Kokosov i ja ... nam se stvarno sviđa. Nadam se da imate sličnu situaciju, jer ovaj "punoljetni" liker mirise leti i zabavlja. Naslikan na Coolinarici ima (kolači, naravno) za rekreativce recepata likerčiće i likera. Stotinu vrsta stotinama naravi, ukus, ukus, želju i raspoloženje danas je lako i brzo napraviti bezbroj vrsta pića u kućnoj radinosti. Kako Bojana i ja dijeliti na ove dijelove istu strast kao i kolača (u što je opet dosljedno i stalno želio postaviti navedenih likeri), bio sam oduševljen kad sam vidio njen najnoviji recept za kokos liker. Slična   Piña Coladi, ali nešto drugačije, Batida de Cocogarantovao je da poboljša raspoloženje. Mislim, njegovo ime zvuči samo egzotično atraktivno, tropsko, letnje i veselo, zar ne?  Njegov dizajn je brz, i on mu se puno sviđa s kolačima, ali nekako je on u mojoj čaši. Možete ga mešati sa šećerima ,pegavcima i sokovima da napravite ljetne koktele. Pretpostavljam da je u kombinaciji sa sokom od ananasa ... Čaša pića, a ti si negdje u Brazilu, Portugalu ili Kuba, pod užeglo sunce na pješčane plaže pod suncobran s slamnati šešir na glavi i oskudna Bádice , ili na ulicama Havane

View Blog:

Liker od cokolade by Verakok

                                 Liker od čokolade   Čokoladni liker je piće koje slobodno možemo nazvati ženskim, mada ni jači pol nije imun na ovaj aromatični, čokoladni napitak. Liker od čokolade sadrži malu količina alkohola u gustoj čokoladnoj kombinaciji sastojaka, pa je sladak i lako se pije. Podseća na toplu čokoladu sa rumom, samo što se služi rashlađen… ali zato greje iznutra. Recept za liker je vrlo jednostavan. Zahteva maksimalno pola sata slobodnog vremena, a gustira se pre jela ili uz kafu. Slatko, aromatično piće za svaku priliku. Za liker se mogu upotrebiti različiti sastojci, ali su u njegovoj osnovi uvek čokolada, mleko i alkohol. Slede 3 različita recepta za liker od čokolade-za piće koje se i jede i pije! Čokoladni liker (sa rumom) Ako želite da napravite liker od čokolade u kućnim uslovima, biće vam potrebno: – 500 g šećera – 0,5 l mleka – 200 g čokolade za kuvanje – 0,5 l ruma – 1 vanil-šećer Priprema: Prvo se 500 g šećera prokuva u polovini potrebne količine mleka (250 ml mleka). Treba kuvati na blagoj vatri sve dok se šećer potpuno ne istopi, do ključanja. Čokoladu izrendati, da bi se lakše istopila. Zatim se u preostalo mleko (250ml) rastopi 200 g čokolade. Pomešati čokoladu u mleku sa prethodno skuvanim šećerom i mlekom. Staviti na ringlu da se još malo prokuva, kako bi se svi sastojci sjedinili. Skinuti sa vatre i dodati vanil-šećer i rum i dobro izmešati. Kad se malo rashladi, liker sipati u flaše i ostaviti par dana da odstoji. S vremena na vreme, kao i neposredno pre upotrebe liker treba energično promućkati, pa služiti. Ova varijanta likera sa rumom, kao alkoholnom komponentom je prilično blaga, za one koji ne uživaju toliko u alkoholu koliko u dobroj čokoladi.

View Blog:

TerazijeBeograd

View Blog:

Mars na Drinu

                               

View Blog:

Limun torta

Limun torta 9. JUN 2009. - KATEGORIJA: TORTE ZA SVAKI DAN Za patišpanj:

View Blog:

Cokoladna šnit torta (video)

Čokoladna šnit torta (video) [преводилац]

View Blog:

Vocna Pavlova

Voćna Pavlova [Translate]

View Blog:

Cokoladni kolac bez brašna

Čokoladni kolač bez brašna [Translate]

View Blog:

Jaffa kolac

Jaffa kolač

View Blog:

Delimano torta – Torta Delimano

Delimano torta – Torta Delimano Za početak vikenda, želi sa vama da podelim jednu divnu kremastu tortu koja je od degustatora, domaćih i stranih, dobila najveće ocene.  Potrebno za patišpanj:

View Blog:

PTICE PJEVACICE

                                        PTICE PJEVACICE    Tek kada dođe proleće, imamo prilike da čujemo sve te predivne zvuke kojima nas ptice pevačice počaste svakog dana. Kao što ni najlepši parfem ne može zameniti miris ruže ili nekog drugog cveta, tako i retko koja muzika može da parira glasovima ovih umetnica među pticama. Neke od ovih ptica možete čuti i u svojoj bašti ili obližnjem parku, a za neke biste ipak morali da prevalite dugačak put kako biste uživali u njihovim pesmama – ovo su najbolje ptice pevačice, po izboru Njuškice  1. Slavuj – imaju neugledno smeđe perje, gnezdo im se uglavnom nalazi na tlu i sastoji se od neuredne gomile lišća i biljaka, a često je skriveno ispod kupina, kopriva i drugih biljaka. Slavuj je zbog svog prekrasnog pevanja često spominjana ptica u narodnim pričama i poslovicama, a češće se može čuti nego videti. Obično se misli da slavuj peva samo noću, ali ukoliko ga ne uznemiravaju, često peva i danju. Najčešće pritom sedi u nekom žbunu gde je skoro nevidljiv zbog neupadljivog perja. Peva samo u proleće, dok u junu polako prestaje sa pesmom. Slavuj je selica, zimuje u Africi, južno od Sahare.   2. Crvendać je mala ptica veličine vrapca, dužine oko 15cm. Sa gornje strane (leđa, rep i krila) je maslinasto-sive boje, dok su grlo i grudi kao i čelo i glava sa strane žutocrvene boje, odakle mu i potiče ime. Gnezdi se na tlu ili na trulim panjevima i žbunju blizu površine zemlje. Gnezdo pravi od stabljika i mahovine a iznutra ga oblaže vlatima trave. Crvendać je veoma živahna i lepa ptičica. Mužjak najradije stoji na nekoj uzdignutijoj grani, uspravan i sa opuštenim krilima i peva. Njegova pesma je slična zvuku frule a prekida se glasnim ćurlikanjem i traje od jutra do sutona. Pesma crvendaća kod nas najavljuje proleće i počinje već početkom marta a takođe najavljuje  jesen. U zimskim skrovištima crvendaći su mirni i tihi ali i tada koriste svaki sunčev zrak da bi počeli sa pesmom. Crvendać nije prava selica, nego je više skitalica, seli se po celoj Evropi. U oktobru i novembru najčešće napuštaju naše krajeve, ali se crvendać i zimi veoma često može videti po našim parkovima u kojima pokušava da nađe hranu. Ponekad su to naše ptice, a nekad došljaci iz severnijih i hladnijih krajeva

View Blog:

PTICE SELICE - SAVRŠENA NAVIGACIJA

PTICE SELICE - SAVRŠENA NAVIGACIJA         PTIČJI KOMPAS Rode, ptice grabljivice, ždralovi i druge krupne vrste, koje se prilikom letanja oslanjaju na vazdušne struje, najčešće koriste koridore koji se prostiru iznad najužih delova mora. Za većinu pevačica i drugih manjih vrsta ptica, šumarci, pojasevi žbunja, tršćaci ili čak zelene površine u naseljima igraju ključnu ulogu u spešnom prelaženju velikih obešumljenih predela, kakva su poljoprivredni predeli. Misterija orjentacije ptica oduševljava ljude od davnina i još uvek nije dovoljno proučena. Poznato je da pojedine vrste za orjentaciju koriste magnetno polje Zemlje, dok se druge orjentišu na osnovu položaja zvezda. Ipak, smatra se da veliki broj vrsta ptica koristi orjentire na zemljinoj površini (reke, planine, jezera i močvare, čiji položaj izuzetno dobro pamte i prate prilikom seoba. U današnje vreme, kada se izgled predela brzo menja usled čovekovog delovanja, seoba mnogih vrsta postaje sve teža i neizvesnija. Ako nekada budete putovali brodom za Havajska ostrva, društvo će vam verovatno praviti zlatno-smeđe ptice, malo veće od drozda, koje graciozno lebde jedva pokrećući svoja duga krila. To su zlatne zviždovke. Zlatna zviždovka (Pluvialis fulva) je veoma privlačna ptica. Gnezdi se u severnoj Aljasci, a s jeseni leti na jug preko planinskih vrhova sve do obala Tihog okeana. Tada, umesto de sledi obalu, kao što bi se moglo očekivati, ona odvažno jurne preko širokog okeana, leteći u jednom dahu preko 4000 km do Havaja. Međutim, ne ostaju tamo sve zviždovke. Neke od njih lete do ostrva Samona ili drugih

View Blog:

OVO JE 10 NAJLJEPŠIH SREDNJOVJEKOVNIH TVRÐAVA U BI

OVO JE 10 NAJLJEPŠIH SREDNJOVJEKOVNIH TVRĐAVA U BIH U srednjovjekovnoj Bosni postojalo je više malih društvenih zajednica koje su često ratovale. U tom periodu u našoj zemlji nastao je veliki broj tvrđava. Deset najljepših za istraživanje preporučio je portal The Culture Trip. 10. Jajce Jajačka tvrđava je tvrđava u bosanskohercegovačkom gradu Jajcu. Tvrđava se nalazi u kompleksu Staroga grada. Pretpostavlja se da je sagrađena u 13. stoljeću. Na jugozapadu je ulaz s kraljevskim grbom. Tvrđava pokriva površinu od 11.200 m2, a dužina zidova iznosi 1300 metara. Tvrđavu je sagradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić koji je i osnivač Jajca. To je bilo sjedište kraljeva čiji su grbovi urezani na dvorcu. Zidovi su visoki i dvorac je sagrađen na brežuljku koji je u obliku jajeta, rijeke Pliva i Vrbas su ujedno i zaštita dvorca. Cijelo područje je zemljopisno i povijesno zanimljivo. 9. Tešanjska tvrđava Tešanjska tvrđava je srednjovjekovna i osmanska tvrđava na području općine Tešanj, Bosna i Hercegovina. Stari grad je sagrađen u središtu Tešnja, na jednom strmom i stjenovitom brijegu, uz rijeku Tešanjku. Tehnika zidanja koja je primijenjena pri gradnji tešanjske tvrđave zajednička je za sve srednjevjekovne bosanske gradove. Koristila se kamena oplata u koju se sipala kaša od lomljenog kamena i krečnog maltera. Zid je debeo 2.40 m, od toga prsobran je 1.50 m, a 0.90 m je korišteno za saobraćaj. Visina obimnih zidova je od 2 do 10 m. Bilo je nekoliko kula, građenih u različitim periodima.Ispred kula prokopan je jarak, koji je pred kapijom bio premošten drvenim mostom. Osmanlije su 1520. godine zatekle spaljen i porušen grad i takvog su ga držale sve do 17.vijeka. Tada je tvrđava renovisana i prilagođena za savremeniji način borbe, a novi, dograđeni dio, dao je gradu sasvim novu fizionomiju. Osmanlije su prvo izgradile iz temelja Krnju kulu na mjestu nekadašnje donžon kule, zatim cisternu za 70.000 l

View Blog:

Bakina griz torta sa kajsijama

Bakina griz torta sa kajsijama Potrebno:

View Blog:

Nepeceni kolac sa breskvama i kajsijama

Nepečeni kolač sa breskvama i kajsijama

View Blog:

Vanil šnite sa bananicama

Vanil šnite sa bananicama Kada vam ostane višak belanaca i ne znate gde da ih utrošite, setite se ovih šnitica 

View Blog:

Lovely desert

Lovely desert Nestao je brzinom svetlosti  Potrebno za podlogu:

View Blog:

Kolac Aleksandra

Kolač Aleksandra Ovaj kolač sam spremala za moje drage goste, a ime je dobio po mojoj gošći 

View Blog:

VUKOVI IZ CERNOBILJA UTERUJU STRAH U KOSTI! Pogled

View Blog:

Golubovi, dupe, kopice

                                    Golubovi, dupe, kopice       Pokretač teme   Golubovi (Columbidae) su porodica ptica iz reda golupčarki (Columbiformes). Rasprostranjeni su širom svijeta, a najveća raznolikost između vrsta postoji na području Indonezije i Australije. Zbijene su građe, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve. Jednostavan naziv "golub" se najčešće odnosi na goluba pećinara jer on vrlo učestalo naseljava urbane sredine. Golubovi gnijezda najčešće izrađuju od štapića pronađenih u prirodi. Na golubljim jajima za vrijeme inkubacije sjede i mužjak i ženka. Hrane se sjemenjem, voćem i biljkama. Za razliku od ostalih ptica, proizvode vlastito mlijeko. Golublje mlijeko ima vrlo visoke nutritivne vrijednosti, a roditelji njime hrane svoje mlade. Hrane se biljnom hranom - vrste umjerenih područja pretežno raznim sjemenjem, a tropske vrste i plodovima. Domaći golubovi potiču od goluba pećinara, divlje vrste koja još i danas živi po pećinama i jamama pod zemljom. Pećinari su rasprostranjeni pretežno na Sredozemlju, sjevernoj Africi i Indiji. U Evropi osim pećinara žive i druge vrste divljih golubova: golub dupljaš, golub grivnjaš, divlja grlica i gugutka.

View Blog:

Ne dirajte mladunce divljih životinja!

Ne dirajte mladunce divljih životinja! Četvrtak, 27 Jun 2013Animal News |Autor: www.sloboda-za-zivotinje.org Iako je, nažalost, sve ređe mogućnost da Srbija naći potomci divljih životinja, kao što su često na meti lovaca, poljoprivrednici i transport, iako se može desiti da nađeš smeđa, mali zec ili ptica pao iz gnijezda prije nego

View Blog:

Posetite najlepša etno sela Srbije

  Posetite najlepša etno sela Srbije Jedina turistička grana koja u Evropi beleži rast tokom finansijske krize jeste seoski turizam, pokazuje statistika. Etno sela u Srbiji su sve popularniji način odmora, ne samo za krizom pritisnute građane, nego i za mnoge strance koji su se poželeli odmora i tišine. Mnogi odmor na selu biraju zbog ukusne i izdašne domaće hrane, neki uživaju u lovu, pečenju rakije ili branju pečuraka, a pojedini se mašaju vila i grabula i prepuštaju seoskim poslovima. 1. DRVENGRAD - Stogodišnje brvnare   Drvengrad je dobio prestižnu nagradu stručnog žirija briselske Fondacije za arhitekturu Filip Rotije, koji ga je proglasio najboljim arhitektonskim ostvarenjem u protekle tri godine u Evropi. Nalazi se na Mokroj gori, između Zlatibora i Tare, a izgradio ga je reditelj Emir Kusturica. Seoski trg je popločan drvenim železničkim pragovima i opkoljen brvnarama koje su prenete iz sela zapadne Srbije i Bosne, a stare su i 100 godina. Drvengrad ima galeriju, biblioteku, bioskop "Andergraund", poslastičarnicu, restoran sa domaćom kuhinjom i prodavnicu narodne radinosti. Glavna ulica nosi naziv Ive Andrića, a postoje i ulice Če Gevare, Dijega Maradone, a jedna nosi ime Novaka Đokovića. Kusturica je jednom rekao: "Izmislio sam grad koji izgleda kao da se u njemu uvek živelo." 2. SIROGOJNO - Muzej pletilja   Sirogojno je 1980. postalo muzej i dobilo naziv "Staro selo". Na prostoru od pet hektara nalazi se 47 drvenih kuća, prenetih iz okolnih zlatiborskih sela i opremljenih autentičnim pokućstvom, oruđima i alatima. Selo je sagrađeno 1979. i svako domaćinstvo ima mlekar, ambar, koš-salaš za kukuruz, po jednu hlebnu peć, kačaru sa kazanom za pečenje rakije, pčelinjak i sušionicu za šljive. Pod krovovima i na travnjacima ovog etno sela izloženo je oko 2.000 eksponata koje godišnje vidi oko 100.000 ljudi. Svim posetiocima na raspolaganju je apartmanski smeštaj u brvnarama, kao i krčma. Selo ima i crkvu brvnaru, izgrađenu 1821. U selu se nalazi Muzej pletilja i prodavnica suvenira u kojoj se mogu kupiti čuveni ručno rađeni džemperi od ovčije vune. 3.TERZIĆA AVLIJA - Brezova soba

View Blog:

Kremasta torta sa plazmom i krem bananicama

    Kremasta torta sa plazmom i krem bananicama1

View Blog:

VRACAR

VRACAR Vračar je jedna od tri opštine koje čine samu središnju oblast Beograda, zajedno sa Savskim Vencem

View Blog:

Pula by user268589889

                               Pula History of Pula Although the amphitheatre in the town announces Pula’s Roman origins, its history in fact stretches far, far beyond this period. Archeological findings in the area suggest that Pula’s history stretches back to 40,000 or even 1 million years BC! It was however in the 11th century BC that Pula rose to prominence when it became a major settlement for the Illyrian tribe the Histri. After expansion by the Roman Empire into Istria in 177 BC, in 40 BC Pula became a Roman colony and grew rapidly during the years 27 BC to AD 14 under Emperor Caesar Augustus. During this time several important buildings were constructed (including the amphitheatre) and the town rose in strategic and economic significance for the Romans, with local trade becoming rather important. After the fall of the Roman Empire, Pula fell under the control of various groups, including the Eastern Goths for 45 years to 538 when it became part of the Byzantine Empire, until the Slavs began their colonisation in the early part of the 7th century. As with the rest of Istria, Pula fell under the control of the Venetians in 1331 and at the time the town had both strong Slavic and Roman influences. In was under Venetian control that Pula unfortunately suffered from numerous plagues and attacks from other groups (the Habsburgs, for one) and its population dwindled – by the 16th century, there were only 1,000 citizens (down from 5,000 in the previous century) and by 1631, only 300 people lived there. Pula finally recovered in part during the 19th century when, now in the Austro-Hungarian Empire, it was proclaimed the chief port of the Empire in 1853 and the population rose once more as industry grew and workers flocked to the town. Around this time, Pula had a large German and Italian population. After World War I, Pula (and Istria) became part of Italy and the majority of Croatians suffered oppression during this time as their rights were not respected. After World War II ended in 1945, Pula was administered by the United Nations and British and American units. It finally became part of Yugoslavia in 1947, and was then part of Croatia when it declared its independence in 1991.

View Blog:

Velicanstvena priroda srpskih nacionalnih parkova

Veličanstvena priroda srpskih nacionalnih parkova   04. 12. 2015. Zahvaljujući bogatom biodiverzitetu i čudesnim pogledima sa svake tačke, nacionalni parkovi Srbije s pravom spadaju u najlepše u Evropi. Prema podacima Turističke organizacije Srbije, u našoj zemlji postoji pet nacionalnih parkova, koji, kako se navodi na sajtu ove organizacije, „nadilaze granice Srbije i uključeni su u Evropsku federaciju nacionalnih parkova“. Pročitajte: Najatraktivnija turistička destinacija u Srbiji je... Najveći među njima, Nacionalni park „Đerdap“, prostire se na površini od 63 hiljade hektara, a osnovni

View Blog:

12 mesta u Srbiji koja morate posetiti by Verakok

  12 mesta u Srbiji koja morate posetiti  Arheološki lokalitet Belo brdo, Vinča oko 15km od Beograda u istoimenom selu na desnoj obali Dunava. o Lokalitet ima izgled niskog brežuljka a čini ga devet slojeva sa ostacima iz različitih perioda. Prvi ostaci naselja su nađeni sasvim slučajno početkom 20. veka. Do sada je istraženo oko 4% površine naselja ali dosadašnja iskopavanja otkrila su različite predmete među kojima su: oruđe i oružje od kamena, roga i kosti, posuđe, vaze, nakit, statue… Značaj lokaliteta jeste u tome što su ovde pronađeni ostaci neolitskog naselja iz perioda oko 5.500- 5.000 godina pre naše ere. Stanovnici su živeli u poluukopanim kolibama, šatorskog izgleda i proizvodili su grnčariju, kameno oruđe i oružje… U mlađem neolitu (4.500-3.500 p.n.e.) Vinča je postala veliki privredni, verski i kulturni centar koji je uticao na kulturu svih zemljoradničkih zajednica na tlu srednje i jugoistočne Evrope. Nakon pronalaska bakra Vinča je izgubila značaj. Ovo arheološko nalazište ugrožava problem klizišta i otpadnih voda, nema studiju izvodljivosti zaštite nalazišta, niti plan detaljne regulacije. Ipak, ovde možete videti ostatke neolitske civilizacije koja je imala kulturu stanovanja razvijenijiu od srednjevekovne. Nalaštete je ponovo otvoreno za posetioce. Pogledajte još i ponudu Akva-parkova u Srbiji 2. Antička palata Felix Romulijana U eri digitalizacije, nekadašnja rezidencija rimskog cara Gaja Valerija Maksimilijana Galerija ( 293- 311. n. e. ) još uvek budi znatiželju domaćih i inostranih turista. Veličanstvena palata rimskog imperatora Gaja Maksimilijana koji se istakao kao sposoban vojnik što nije promaklo rimskom caru Dioklecijanu (244.-313. n. e . ), koji ga je proglasio cezarom i oženio ćerkom Valerijom. Gaj je 306. postao poglavar Rimske Imperije sve do pokušaja da se povuče u mirnu starost, ali mu je smrt stala na put 311. u blizini Sofije u povratku ka domovini u priobalnu Dakiju. Nakon najezde Slovena krajem šestog veka rezidencija je napuštena. Dileme u vezi naziva i svrhe u koje je bila korišćena razrešene su otkrićem natpisa na kome je pisalo Felix Romuliana 23. juna 1984., a posle 150 godina traganja za pravom istinom. U blizini Romiliane na lokalitetu Magvra, sahranjeni su Galerije i njegova majka Romula, po kojoj je Romuliana i dobila ime. Na Magri se mogu videti dve grobine humke- tumuli sa lomačama na kojima je izvrseno spaljivanje imperatora i njegove majke. Tada se verovalo u zagrobni život, pa su mrtvi sahranjivani sa ličnom imovinom i spaljivani. Danas posetioci mogu videti ostatke nekadašnje palate sa mozaicima izvanredne lepote, statuu imperatora Galerija Maksimilijana, hram posvećen božanstvima Jupitera i Herkula, javna kupatila. 3. Rezervat prirode Uvac Foto: Specijalni Rezervat Prirode Uvac; zeleniaktivista.com Na jugozapadu Srbije prostire se na teritoriji opština Sjenica i Nova Varoš, a zaštićen je od 1971. godine. Pitate se zašto? Zbog neverovatne lepote i velikog prirodnog bogatstva. Jedna od prvih stvari na koju svi pomisle kada se priča o Uvcu su prelepi meandri istoimene reke koji se prostiru od hidroelektrane Kokin brod do sela Krstac na putu ka Sjenici. Meandri koji su mogu videti sa mnogobrojnih vidikovaca iz okolnih sela ulepšani su sa jedinim prirodnim staništem beloglavih supova u Srbiji (uz kanjon reke Trešnjica). Kaže se da je prvi susret sa neverovatnim pticama, čiji raspon krila može da dostigne i do tri metra, zaista jedinstvena ako imate sreće, kao

View Blog:

CUVENA SVETINJA

ČUVENA SVETINJA Manastir Studenica: Srpski dragulj u kojem je zaplakala ikona svetog 

View Blog:

TARA by user268589889 1

                                                 TARA Tara se nalazi u zapadnom delu Srbije i pripada unutrašnjem pojasu Dinarida. Prosečna nadmorska visina planine Tare je 1200 m. Najviši vrh je Kozji rid sa 1591 m. Pripada grupi podrinjskih planina i ima složenu geološku prošlost i raznoliku petrografsku građu. Položaj planine Tare predstavlja povoljan uslov za razvoj turizma, jer omogućava raznovrstan sadržaj turističkog boravka, odnosno posetu većem broju turističkih lokaliteta. Po bogatstvu i raznovrsnosti turističih vrednosti, ekološki očuvana prirodna sredina, planinski reljef sa umerenom nadmorskom visinom od 800-1500 m, pogodni tereni za zimske sportove, bogat i raznovrstan biljni i životinjski svet, blagotvorna klima, Drina sa veštačkim jezerima Zaovine i Perućac, daju ovoj planini veliku turističku vrednost što je čini konkurentnom u odnosu na Zlatibor i druge planine. Tara ima povoljan položaj prema komplementarnim turističkim vrednostima u neposrednoj okolini: Užicu, Mokroj Gori, Višegradu sa brojnim kulturno-istorijskim spomenicima, koji privlače izletnička kretanja turista stacioniranih na Tari u cilju zadovoljenja obrazovno-kulturnih potreba i bogatijeg sadržaja i boravka. Tara ima odličnu predispoziciju za održivi turizam, koji predstavlja svaki turizam koji donosi minimalni uticaj na životnu sredinu i kulturnu baštinu, ali u isto vreme dovodi do ekonomskog razvoja lokalne zajednice.

View Blog:

Cokoladna mus torta sa jagodama (video)

Čokoladna mus torta sa jagodama (video) Biskvit: 100 g maslaca 150 g šećera 2 jajeta

View Blog:

Domaci fondan uz video klip

    Domaći fondan uz video klip Ovo je moj stariji recept za fondan ali ovoga puta dopunjen sa video klipom postupka kako ga pravim. Ovo je specijalno za sve vas koji ste to tražili od mene 

View Blog:

Žito torta (video)

Žito torta (video) Potrebno za 4 patišpanja:

View Blog:

Tutorijal za cokoladnu dekoraciju (video)

Tutorijal za čokoladnu dekoraciju (video)   Pink ganache:

View Blog:

Kopaonik zimi

Kopaonik zimi Kopaonik zimi: Kopaonik je najpopularnija srpska planina sa razlogom jer posetiocima pruža brojne mogućnosti za uživanje i lepe doživljaje. Kopaonik ima preko 200 sunčanih dana godišnje zbog čega mu je drugi naziv „Sunčana planina“. Kopaonik se nalazi na prelazu primorske ka kontinentalnoj klimi. Srednja godišnja temperatura Ravnog Kopaonika je 3,7 °C. Snegovi sa izvesnim odstupanjima padaju krajem novembra i traju do meseca maja, prosečno 180 do 230 dana godišnje. Ski centar Kopaonik je organizovan tako što je na lokalitetu „Ravni Kopaonik“ izgrađeno hotelsko naselje, gradić u stilu stare srpske arhitekture. Međutim, Kopaonik je jedinstven i po tome što se naselje i objekti za smeštaj nalaze na vrhu planine a ne u podnožju, kako je uobičajeno u sličnim svetskim ski centrima. Privilegija koju ovde nazivaju “ pravo iz sobe na stazu”… Ovde ima mnogo različitih staza,za skijaše i snoubordere svih nivoa,najkvalitetnijih žičara od kojih su mnoge petosedi,veliki izbor kafića i ostalih raznovrsnih sadržaja.Sve ovo vam je na raspolaganju a Kopaonik svrstava u ski centar koji zadovoljva sve svetske standarde. Na krovu Srbije doživećete kompletno zadovoljstvo od raznovrsnih vidova zabave na snegu i noćnog skijanja do nezaboravnih provoda do kasno u noc u brojnim restoranima i kafićima kojih ovde ima na pretek. Vaš HopNaKop SKI Center Kopaonik Kopaonik, the highest mountain in Central Serbia, spreads its wide ridge with a length of 82 kilometers, in the direction of the hills above the Kosovska Mitrovica, north-west through a series of peaks higher than 1,600 meters, to the highest part of the massif called. Ravni (Flat) Kopaonik with peaks: Gobelja (1934 m), Karaman Vucak (1936 m), Dried Rudiste (1976 m) and Pancicev vrh (peak) (2017 m).    To Kopaonik you can reach from several directions. Over Josanicka banja (Spa), Brzece and Rudnica. All three directions are roads with good quality and are regularly cleaned during the winter period. Road over Brzece is commonly used by guests who are traveling the highway Belgrade - Nis and therein lies one of the most difficult sections of Jaram - Rendara. Road through Josanicka banja and Rudnica is used by guests who are coming using the road called Ibar and both approaches are a bit more approachable. Perhaps the least used approach is via Rudnica that is the shortest and tamed road because it is on the southern side

View Blog:

Porodica Sneška Belica

Porodica Sneška Belića Novogodišnju sezonu otvaram sa porodicom Sneška Belića, koji su toliko bili fotogenični da su završili i na naslovnoj strani :))   Umesto običnih belih kuglica, na zadovoljstvo dece, možete napraviti celu porodicu Sneška Belića. Koliko članova će ta porodica

View Blog:

Božicna cesnica (video)

Božićna česnica (video) Neko pravi slatku, neko bez kvasca, a ja pravim ovakvu i najčešće uz paricu dodam i dren. Česnicu uvek spremam na Božićno jutro, a moja su deca dugo mislila da uz svaku pogaču koju spremim treba da ide i parica i sve to zbog česnice  Kakvu česnicu vi spremate ?

View Blog:

Slani vencic od testa za sve (video)

Slani venčić od testa za sve (video) Ako mislite da niste dovoljno vešti sa testom ili nemate vremena za pripremu, isprobajte TESTO ZA SVE, možda baš za ovaj slani venčić 

View Blog:

Rozen kolac

Rozen kolač Među današnjim slavskim kolačima, naći će se i posna rozen. Srećna slava svima koji danas slavimo 

View Blog:

Torta sa želeom od višanja

Torta sa želeom od višanja

View Blog:

Paprike punjene sirom i šunkom (video)

    Paprike punjene sirom i šunkom (video)

View Blog:

Torta fantazija (video)

Torta fantazija (video) U proleće je nekako sve novo pa i torte koje spremam. Proleće nam takođe donosi i razne izazove, obično slatke !  Baš takve izazove donosi nam i Dr. Oetker sa svojom aktivacijom „Moja uskršnja poslastica“ –  ja sam odlučila da ovim potpuno novim receptom odgovorim na Puding izazov, a kako i na koje izazove i vi možete da odgovorite, pogledajte na kraju recepta !    Potrebno za 4 patišpanja: 12 belanaca 200 g šećera

View Blog:

(VIDEO) Staklena torta je najnoviji hit: kako se p

(VIDEO) Staklena torta je najnoviji hit: kako se pravi staklena glazura u svim bojama (DEKORACIJA KOLAČA)Ceo svet je poludeo za tortama koje izgledaju kao da su od stakla, a evo kako i vi možete da ih napravite! Foto: Insta

View Blog:

Milka torta

Milka torta Prvog dana oktobra moja mama je proslavila rođendan. Napravila sam joj moju verziju Milka torte sa dva fila. Pošto ona nije ljubitelj fondana, odlučila sam se za „golu“ tortu i samo sa gornje strane prefilovala šlagom, a onda dodala sveže cveće koje sam imala u mojoj „bašti“  Potrebno za 4 patišpanja:

View Blog:

Oranz  snite

Oranz  snite                                     6 kom bjelanjaka 6 kasika secera u prahu 2 kasike limunovog soka

View Blog:

Novogodišnja cestitka

Novogodišnja čestitka Želim vam samo ovo: kašiku snage, lončić radosti, kotlić uspeha, jezerce para, more sreće, okean zdravlja i ceo svemir ljubavi! Slatko i zdravo

View Blog:

Božicni obicaji: Badnjak, pecenica, cesnica

Božićni običaji: Badnjak, pečenica, česnica... Danas su božićni običaji prilagođeni gradskoj sredini, ali im se i mladi i stariji beskrajno raduju. Foto: Shutterstock Badnji dan

View Blog:

VIDEO BLOG by user268589889

                                      VIDEO BLOG

View Blog:

Tri uvjeta za pravilno uzimljenje pcela

  Tri uvjeta za pravilno uzimljenje pčela   Da pčele u našim sjevernim krajevima mogu dobro prezimiti, treba ispuniti uglavnom tri najvažnija uvjeta: jaka zajednica s dobrom maticom, dovoljne zalihe kvalitetne hrane i pravilna ventilacija. Da ispuni ove uvjete, pčelar mora o tome voditi računa već na početku kolovoza jer već tada počinje nova pčelarska proizvodna godina. O ispunjenju navedenih uvjeta zavisi ne samo dobro prezimljenje već i dobivanje najvećeg prinosa u narednoj godini. 1. Pod jakom zajednicom ne treba razumijevati neki ekstrem koji bi bio iznad normalne veličine obične zajednice, jer je takva zajednica po pravilnim pojmovima samo iznad srednje jake zajednice. Takva obična jaka zajednica u kolovozu zaprema jedno desetokvirno širokonisko plodište i medište, odnosno polumedište. To je po prilici 30.000 pčela. Zajednica koja zaprema samo 10 okvira u širokoniskom plodištu srednje je jačine, pa i nešto ispod srednje, dok je ona na 3—5

View Blog:

Ostali ste bez energije? Ovaj napitak ce vas PREPO

Ostali ste bez energije? Ovaj napitak će vas PREPORODITI 33543_17  Ako u toku dana osetite nagli pad energije dovoljno je da uzmete kašičicu meda. Med je prirodni šećer koji obezbeđuje kalorije bogate mineralima, naročito gvožđem i cinkom.

View Blog:

BOLJKE

BOLJKE KAKO RAZLIKOVATI PREHLADU OD GRIPA: Ovih 5 simptoma otkriva šta vas muči zimskih meseci Grip oslabljuje telo i čini ga podložnim za ulazak bakterija što kasnije izaziva niz komplikacija. Prehladu i gripu izazivaju virusi, a često je problem njihovo razlikovanje na počecima bolesti jer imaju neke zajedničke simptome. 1. Kada počinju prvi simptomi?   Prve naznake prehlade javljaju se dan do dva nakon kontakta s virusom, obično započinju svrabom i osećajem žarenja u grlu koji se polako pogoršavaju. Grip nastupa munjevito i naglo, od jutarnjeg zdravog i poletnog osećaja i za nakon par sati bola u celom telu.   Visoka temperatura, malaksalost, bol u zglobovim i mišićima, gubitak apetita - simptomi su gripa koji je obavezno odležati.   2. Koji su najsličniji simptomi?   Grlobolja i iscedak iz nosa prve su naznake bolesti koje se pojavljuju i kod gripa i kod prehlade. No, ipak s bitnom razlikom. Kod prehlade problemi s nosem i sinusima obično krenu nakon što grlo prestane da boli, nakon

View Blog:

Kamilica za lice – blagotvorna biljka za lijecenje

Kamilica za lice – blagotvorna biljka za liječenje raznih kožnih oboljenja   Kamilica je jedna od najpoznatijih biljaka za njegu kože. Posjeduje protuupalna, antifungalna i antiseptička svojstva te se smatrahipoalergenom jer pomaže neutralizirati kožne iritanse. Ova biljka također djeluje na razne kožne probleme poput dermatitisa i alergija, a posjeduje i velike količine antioksidansa. Blagotvorno djelovanje kamilice poznato je još od doba Egipta, a Rimljani i Grci su je koristili za liječenje raznih kožnih i drugih oboljenja. Smatra se izuzetno korisnom za ublažavanje mučnine, bolova te upala organizma.  Osim za njegu kože lica i tijela, kamilica se može koristiti za posvjetljivanje plave i svijetlo smeđe kose te kao regenerator. Kozmetički proizvodi s kamilicom namijenjeni su prije svega umirivanju upalnih stanja te za hidrataciju suhe kože. Osim toga, čaj od kamilice umirit će nadražen želudac te djelovati kao smirujuće sredstvo za um. Kamilica također blagotvorno djeluje na anksioznost, nadraženost i 

View Blog:

Neven - biljka za sto bolesti

Neven - biljka za sto bolesti U starom Rimu vjerovalo se da su cvjetovi nevena nikli na grobu jedne vestalke koja je umrla od tuge, nesrećno zaljubljena u jednog rimskog mladića. Nauka je međutim pokazala da ova divna legenda o zabranjenoj ljubavi nije tačna i da je ova biljka porijeklom iz Indije. Neven (Calendula officinalis) jedna je od najšire korišćenih biljaka u fitoterapiji , narodnim običajima i magiji naroda širom svijeta. Zahvaljujući svom složenom sastavu neven se koristi za liječenje širokog spektra bolesti. Neven sadrži značajnu količinu flavonoida zahvaljujući kojima djeluje protivupalno. U ovoj biljci pronađeni su i triterpenski saponozidi, tanin, glikozid kaledulozid, kartenoidi (zahvaljujući kojima neven ima divno narandžaste cvjetove), malo etarskog ulja neprijatnog mirisa  i nekoliko organskih kisjelina. Neven je osnovni sastojak mešavina čaja kako bi se eliminisali problemi u digestivnom traktu. Čisti rane na stomaku i kičmi dvostrukog creva, normalizuje funkciju jetre i leči jetru. Zahvaljujući antiinflamatornom dejstvu flavonoida, ova biljka pomiruje zapaljenje debelog creva. Prisustvo tanina i sluzi opravdava upotrebu tele da zaustavi blagu dijareju. Otkriveno je da ova biljka ima sposobnost da pročišćava krvne sudove relaksira ih i povećava lumen i snižava nivo holesterola u krvi, naročito u kombinaciji sa maslačkom , glogom ili resnikom. Novija istraživanja su pokazala da neven snižava krvni pritisak i djeluje blago sedativno jer relaksira krvne sudove i povećava lumen, pa se preporučuje i kod angine pektoris. Neven je dobar biljni antispazmatik (razbija grčeve). Ova osobina se višestruko odražava u organizmu: otklanja grčeve materice i istovremeno je jača, što dovodi do olakšanja kod bolnih menstruacija. Takodje, ublažava grčeve disajnog stabla pa je od pomoći kod astme. Zahvaljujući sadržaju provitamina A, nevena je korisna za oko (utikači i štapići) i poboljšava vid. Za tu svrhu, nevena se koristi i iznutra i iznutra. 

View Blog:

VIDEO BLOG by user268589889 1

                                   VIDEO BLOG

View Blog:

Video Blog by user268589889 2

                                 

View Blog:

10 najviših planina Bosne i Hercegovine

10 najviših planina Bosne i Hercegovine Kao što već znate Bosna i Hercegovina je većim dijelom planinska zemlja. Planine su bogate termalnim izvorima i rudnim nalazištima, a izolovanost pojedinih područja dovela je do razvoja i očuvanja endemskih vrsta flore i faune.   Nalazeći se u centralnom dijelu Balkanskog poluotoka, Bosna i Hercegovina i njene planine kroz historiju bile na putevima raznih civilizacija koje su ostavile svoja obilježja. Najupečatljiviji ostaci prošlosti su nekropole stećaka iz srednjeg vijeka koje se mogu naći i na visinama blizu 2000 m n/v.   Bh. planine sa svojim brojnim visokim vrhovima čine četiri petine države i predstavljaju dio Dinarskog lanca koji se pruža u pravcu sjeverozapad – jugoistok. Šezdeset planina u Bosni i Hercegovini ima vrhove iznad 1500 m n/v, a vrhove više od 2000 m n/v ima 11 planina. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je Maglić sa 2386 m n/v.   Udruženje za razvoj i podršku planinarstva i sportskog turizma VEDRO Zenica izdvojilo je 10 najviših planina u BiH, a to su…     10. Zelengora_Planina u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera, od kojih su najpoznatija Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare i dr. Najveći vrh Zelengore je Bregoč (2014m), a pored njega se nalazi još desetak vrhova oko 2000m. Zelengora obiluje bogastvom flore i faune, a u tome prednjači Perućica jedina prašuma Evrope.       9. Lelija_Planina u istočnoj Hercegovini, nalazi se u blizini Kalinovika i Foče. Najviša vrh Lelije je Velika Lelija na 2.032 metara nadmorske visine. Osim ovoga značajni vrhovi su i vrh Todor (1.949 m) te Saikov Vrh (1.562 m.). Sa jugoistočne strane nadovezuje se na planinu Zelengoru. Lelija dijelom pripada Nacionalnom parku Sutjeska.

View Blog:

Prelepi zimski pejzaži

Prelepi zimski pejzaži By magazinPosted onDec 19, 2012

View Blog:

KUVANO VINO NA ENGLESKI NACIN

            KUVANO VINO NA ENGLESKI NAČIN 05.01.2018 Pored čajeva, u prazničnom periodu rado se konzumira kuvano vino. Iako većina uživa u crnom kuvanom vinu, belo takođe može biti izvrstan napitak ukoliko se pripremi na pravi način. U Americi i Kanadi, omiljeni Božićni napitak je egnog – liker od jaja. Ovaj interesantni napitak vazdušastog ukusa može se pripremiti i bez alkohola. Nema većeg uživanja nego kada zimi, u toplini svoga doma, okupite svoje prijatelje i poslužite ih vrhunskim napitkom koji ste sami napravili. Donosimo vam recepte za egnong, crno i belo vino, koji će vas sigurno osvojiti prvim gutljajem! KUVANO BELO VINO S KRUŠKAMA Posle ovog recepta, kuvano belo vino će vam sigurno postati omiljeni zimski napitak. Za pripremu će vam biti potrebno: -Belo vino 0,75l

View Blog:

KAKO ZNATE DA VAS

  KAKO ZNATE DA VAS VAŠA MAČKA VOLI? Evo načina kako da saznate istinu! Naučnici tvrde da se mačke ne vezuju za svoje vlasnike, jer nisu u stanju da razviju osećaj da su im oni potrebni. Vlasnica jedne mace, Fej Šopen, inače poznata novinarka britanskog Gardijana, odlučila je da pobije tu tvrdnju i izložila je 25 dokaza da je mačkama i te kako stalo do svojih vlasnika Foto: imgur.com Mačka uvek čeka vlasnika – kada se vlasnik vraća sa posla, mačka već kada čuje zvuk motora automobila kako se približava kući, stane da ga sačeka Prati vas svuda naokolo – mačka se uvek trudi da svaki trenutak provede zajedno sa svojim vlasnikom. Ako to nije ljubav … Netremice vas gleda – možda deluje zastrašujuće, ali mačke stvaraju takav kontakt očima samo prema onima u koje imaju poverenje Trepće očima – to je kod mačaka ravno poljupcu

View Blog:

Ovo balkonsko cvece uspeva svima: Cveta od proleca

Ovo balkonsko cveće uspeva svima: Cveta od proleća do jeseni i ne smeta mu ništa! (FOTO) Neka vaš balkon procveta ovog proleća. Zadivite komšiluk sa ovim neuništivim cvećem Foto: Thinkstock

View Blog:

3 NACINA DA ISKORISTITE KORU OD POMORANDŽE

3 NAČINA DA ISKORISTITE KORU OD POMORANDŽE 09.02.2018 Tokom zimskog perioda, citrusi zauzimaju posebno mesto u našoj ishrani! Južno voće sadrži vitamin C koji nas čuva od virusa i prehlada, pogodno je za pravljenje sokova, limunada i drugih osvežavajućih napitaka. Pored uobičajenih načina na koje možemo iskoristiti pomorandže i njihov sok, manje je poznato da i kora od pomorandže može biti upotrebljena! U njenoj kori ima za 200 procenata više vlakana nego u samom plodu ove voćke, ali i dva puta više kalcijuma! Sledeći put kada budete uživali u ukusu sočnih pomorandži, nemojte bacati koru, sačuvajte je i upotrebite na način koji vam se najviše dopada.

View Blog:

13 stvari koje bi vam                             

                                                          13 stvari koje bi vam                                       MAČKA REKLA DA MOŽE Naši mezimci ne govore, ali nam govorom tela i mjaukanjem mogu reći mnogo toga. Takođe, moramo se i sami edukovati kako bi mačkama pružili sve što im je potrebno. Foto: Reuters 1. Ako predem, ne znači da sam srećna

View Blog:

MISTERIJE MAJKE PRIRODE: 23

View Blog:

Priroda Kefalonije - ostrvo sa divokozama zlatnih

Priroda Kefalonije - ostrvo sa divokozama zlatnih zuba Kefalonija je najveća grčka ostrva u Jonskom moru na zapadnoj strani Grčke. Kao Krita, Kefalonija je mnogo bogatija prirodnim lepotama i zelenija od ostalih grčkih ostrva u Egejskom moru. Zimzeleno drveće, šume čempresa i masline pružaju prekrasan kontrast sjajnim plavo-zelenom Jonskom moru. Bogatstvo prirode Kefalonije nije samo drveće i zelenilo već  samo zemlja na kojoj se nalazi predstavlja čudo prirode ,  pa dok ste na Kefaloniji za leto ove godine , možete očekivati ​​pravi prirodni raj! Ako lepota dolazi iznutra, onda su čudni geološki fenomeni koji se odvijaju ispod površine Kefalonije doprinijeli takvim prirodnim lepotama kao što su  Drogarati pećine i Melisani jezero . Takođe, ako vidite divokoze i ovce na klizama Agia Dinati u Pilarosu, možete  učiniti da imaju zlatne teške, i ne, Sunce nije udario u glavu!  Naravno, da nisu 24-karatni zubi, ali su definitivno zlatne boje, zbog sastojaka zemljišta i biljaka koji jedu. Još je Aristotel bio opčinjen ovom pojavom  tokom 5. veka i sa činjenicom da ovim životinjama ne treba voda od oktobra do maja sve jer im je dovoljna voda iz vlažnog vazduha tokom zime. 

View Blog:

15 najljepših obiteljskih plaža u                 

        15 najljepših obiteljskih plaža u                                Hrvatskoj Nikad nije rano za istraživivanje novih lokacija za godišnji odmor pa vam donosimo prijedlog 15 prekrasnih hrvatskih plaža idealnih za obitelji...  

View Blog:

Vlasinsko jezero

                          Vlasinsko jezero   Vlasinsko jezero je veštačko akumulaciono jezero koje se nalazi u Jugoistočnoj Srbiji na teritoriji opštine Surdulica. Vlasinska visoravan se nalazi na 1230 m, a samo jezero na 1210 m nadmorske visine. Do Vlasine i Vlasinskog jezera se može doći iz četiri pravca: od magistralnog puta (Beograd – Atina), preko Vladičinog Hana, Surdulice do Promaje na Vlasini (32 km), od magistralnog puta (Beograd – Atina)

View Blog:

Vrijeme je za Snješka Bijelica: Od simbola       

   Vrijeme je za Snješka Bijelića: Od simbola              protesta do dječije radosti Vrijeme je za Snješka Bijelića: Od simbola protesta do dječije radosti

View Blog:

maškare, karneval, poklade – obicajno kostimiranje

maškare, karneval, poklade – običajno kostimiranje Maškare, poklade, fašnik, poklad, mesopust, bušari, šafingari, pust, karneval – nazivi su za običaj kostimiranja u razdoblju nakon Nove godine i blagdana Bogojavljanja, do Čiste srijede ili tzv. blagdana Pepelnice. To je vrijeme kada svatko ima priliku postati netko drugi i drugačiji od onoga što je u svakodnevnoj stvarnosti. Majke u to vrijeme svoje male djevojčice oblače i šminkaju u prekrasne  – kraljice, princeze, vile, pčelice, mačke i slične likove, a dječaci postaju supermeni, ratnici, kauboji, itd. Podrijetlo karnevala seže do starorimskih svetkovina, u srednjem vijeku bilo je to označavanja početka nove godine i prema tradiciji birali su se jednodnevni kraljevi. U prvobitnom značenju karnevalska tradicija  je bila zaštitna – odnosno sa svrhom zastrašivanja demona, zlih sila, duhova i sl. kako bi ih se udaljilo od ljudi, stoke, kuća itd. Danas se ne naglašava toliko prvotno značenje karnevala i pokladnoga maskiranja, ali ono je i dalje u našoj blizini i prisutno.

View Blog:

Mesta na zemlji gde vecito caruje leto

               Mesta na zemlji gde večito caruje leto  

View Blog:

Kakva je razlika izmedju torte i torte

RKakva je razlka između torte i t orte?Kakva je razlika između torte i torte? Poslednji put ažurirano: 25. avgust 2016 by ProFlowers

View Blog:

Med jeste zdrav, ali samo ako ne pojedete više od

Med jeste zdrav, ali samo ako ne pojedete više od ove količine dnevno   Med je od davnina poznat kao prirodni eliksir zdravlja, prirodni antibiotik. Ima antioksidanto dejstvo, izuzetno je blagotvoran za organizam, ali nova istraživanja pokazuju da ni sa njim ne treba preterivati.

View Blog:

TORTA OD NARANCE I COKOLADE

                  TORTA OD NARANČE I ČOKOLADE     Polako odbrojavamo preostale dane i sate u  ovoj 2017. godini i pošto nam je preostalo još dva dana do Nove, odlučila sam sa ovim finim receptom zaključiti godinu. Razlog zbog kojeg sam pravila tortu sa narančom i čokoladom je rođendan moga sina koji sutra slavi 8. rođendan, tako da imam ideju razveseliti goste nečim novim.  Naravno da sam ja tortu već probala i dok nije gužva brzo vam kucam recept J Biskvit se topi u ustima, a krema je posebna, lagana, kremozna sa okusom naranče. S obzirom da su moderne torte čiji se slagani slojevi vide i to je dio dekoracije, ovoga puta odlučila sam se za tu varijantu. Zahvaljujući posebnim obručima koje možete pronaći na stranici Sve i svašta, uspjela sam sa lakoćom dobiti jednako izrezane biskvite, a da mi bočne stranice izgledaju lijepe i uredne. Ponekada ste mi se javljali da nemožete dobiti jednako izrezane biskvite i da vas krema ne sluša prilikom slaganja torte, tako da se nadam da će vam ovo riješenje koristiti. Evo za sada vas lijepo pozdravljam do nekog novog recepta i želim vam sve najbolje u Novoj 2018. godini. SASTOJCI: BISKVIT: 6 jaja 6 žlica

View Blog:

Medvjedici iz Gorskog kotara

                                        Medvjedići iz Gorskog kotara O MEDVJEDIMA Medvjedi koji žive u našim šumama, pa tako i u šumama Gorskog kotara, pripadaju vrsti smeđeg ili mrkog medvjeda (Ursus arctos L.). Najbrojnija populacija ove vrste medvjeda živi na sjeverozapadu Europe, u Skandinaviji, a u ovako velikom broju koliko ih obitava u šumama Hrvatske, oko 1000 jedinki, od čega čak 400 u Gorskom kotaru, jedna je od najvećih u Europi. Medvjed je najveća kopnena životinja koja živi u Hrvatskoj i u našim šumama on je kralj životinja. Živi u dijelovima šuma u kojima nema ljudske gospodarske aktivnosti kao što je sječa ili krčenje šuma, u šumama u kojima pronalazi dovoljno hrane da bi se pripremio za zimski san, na nadmorskim visinama od 500 do 1100 m. Iako je glavninom biljojed, jede i sve ostalo što pronalazi u šumi. Kad ih vidimo na slikama, tako velike i moćne, pomislili bismo da su tromi i spori. No, medvjedi tijekom jedne noći mogu prevaliti i do 30 km, a mogu trčati brzinom od 50 km/sat. No, što se tiče traženja hrane, u tome su vrlo lijeni i komotni te će hranu potražiti na način da se najmanje namuče. Od svih osjetila, kod medvjeda je najrazvijeniji njuh, potom sluh, dok se na svoj vid mogu manje osloniti. Muški medvjedi žive samačkim životom, a ženkama se približavaju samo u doba parenja. Medvjedica nosi mlado 28-32 tjedna, a donosi ih na svijet tijekom zime, dok boravi u brlogu, krajem prosinca i u siječnju. U leglu su jedan do četiri medvjedića, najčešće dva kao i u našoj priči. Oni će s majkom provesti prvu godinu života, a i prvu slijedeću zimu dijelit će i isti brlog. Potom, kada dođe novo proljeće oni se osamostaljuju. U mjestu Kuterevo u Ličko – senjskoj županiji, ljubitelji prirode i ovih veličanstvenih životinja osnovali su Velebitsko utočište za mlade medvjede gdje svoj dom pronalaze medvjedići koji su prerano odvojeni od svojih majki te bi u prirodi teško preživjeli. Posjetite Kuterevo i saznajte o životu medvjeda!

View Blog:

Planina Rtanj

  Planina Rtanj   Rtanjnajveća piramida na svetu... Čudesni Rtanj, možda najmisterioznije mesto u Srbiji za koje mnogi kažu da nije ni približno dovoljno istraženo.     Možda nije istraženo za javnost, ali sigurno je u tajnosti istaženo od mnogih domaćih 'posebnih ljudi' kao i stranaca koji kao 'obični turisti' dolaze na Rtanj. Čak je i Adolf Hitler u svoje vreme pokazivao veliko interesovanje za Rtanj, a to sigurno nije bilo zbog prirode oko njega. ČUDESNA PLANINA Ljudi se plaše vremena, vreme se plaši piramida. Ne postoji bolji moto za naše istraživače fenomena planine Rtanj od ove prastare egipatske poslovice. Odavno postoje različita predanja vezana za Rtanj i ona su uvek privlačila neobičnu pažnju ljudi koji su živeli u njegovom okruženju. Obronke vrha Šiljak krasi endemično bilje (Saturea montana i Saturea satyris) koje raste samo na ovom mestu. O njihovoj lekovitosti već postoje prave legende. Međutim, tokom poslednjih godina pažljivo oko istraživača, uz pomoć savremene tehnologije, uočilo je neke vrlo čudne geometrijske i druge zakonitosti koje ne deluju kao obična igra prirode već kao delo koje su pre mnogo hiljada godina napravile, ipak, ljudske ruke. Na vrhu rtanjske piramide dolazi do formiranja snažnih energetskih lopti. One označavaju moguće segmente energetske piramide koja se ovde ogleda. Nekadašnji oblik planine Rtanj, tenogenim ili nekim drugim planskim, ali NEPRIRODNIM uticajem oblikovan je u piramidalnu formu. Sadašnji ostaci planine, u stvari su dokazi drevne piramidalne građevine koja ima funkciju biojonizatora, orgonskog generatora i multidimenzionalnog frekventnog oscilatora.     Poznato je da svaka egipatska piramida ima značajne podzemne objekte. Tako, na primer, određene komore u Keopsovoj piramidi usmerene su ka sazvežđu Oriona odakle crpu energiju koju odvode ka prostorijama u unutrašnjosti. Piramide raspolažu i prikupljenom orgonskom energijom iz podzemnih i nadzemnih vodenih tokova. Slično je i sa Rtnjem. Utvrđeno je da unutar planine postoje ogromne podzemne prostorije, a speleolozi su već pronašli više od 17 važnih pećina i odaja ispod zemlje. Utvrđeno je da je na južnoj i severozapadnoj strani planine, ispod vrha Šiljak locirana oko 450 metara visoka šupljina romboidne osnove. Njene stranice dugačke su 250 i 500 metara. Ovaj ogromni podzemni prostor, zauzima istu onu poziciju na kojoj se, na već istraženim piramidama, najčešće nalaze rezonantne komore.          Veliki vertikalni tunel, koji su istraživači prozvali Dimnjak, vodi duboko u utrobu planine, odakle ka površini izlazi izuzetna količina orgonske energije. To je pozitivna energija po ljude i živi svet, i zato je Rtanj poznat kao mesto gde se mnogi isceljuju. Dimnjak je ovalnog oblika prečnika od oko šest metara i zarušen je od samog vrha u dužini od oko 110 metara. Odatle je prohodan u dubinu od čak 450 metara. Iz ugla energetike piramida ovo je ključni podatak kojim se dokazuje da su rađene intervencije kojima bi se orgonska energija iz nižih speleoloških objekata Rtnja sprovela preko pomenute komore

View Blog:

Neobicna mesta u Srbiji

Neobična mesta u istočnoj Srbiji  ČUDA KOJA JE PRIRODA STVORILA Često smo opsednuti egzotičnim i zanimljivim mestima koja postoje širom sveta a o onima  koja su nam najbliža najmanje znamo. U ovom tekstu predstavićemo samo nekoliko lokacija u Istočnoj Srbiji koje mogu da budu pravi antistres izazov i omoguće vam boravak u okruženju sa pravim biserima prirode   Rtanj Jedno do najmističnijih mesta ne samo u Istočnoj Srbiji već i u celom svetu je planina Rtanj pored Boljevca. Iako mnogi veruju da je ovo uzvišenje u stvari piramida u kojoj obitavaju vanzemaljci, a 2012. je zaključak Svetskog kongresa UFO-loga bio upravo to – da je planina centar vanzemaljskog života, teško da će se u skorije vreme utvrditi šta je istina. Ali bez obzira na to, ovo mesto je zanimljivo i zbog drugih karakteristika. Naime, vrh Rtnja se vidi sa svih planina u Šumadiji a kada je vedro vreme nazire se čak sa Avale. I sa Kopaonika je moguće, u vreme sunčanih dana, nazreti Šiljak – čuveni vrh na Rtnju. Druga posebnost ove planine je rtanjski čaj koji raste samo na ovom mestu i važi za izuzetno lekovitu biljku. Sve veći broj planinara više ne bira vreme kada se penje na planinu iako se zna da na njoj ima i vukova. Mnogi biciklisti a u poslednje vreme i paraglajderisti vrhove Rtnja vide kao pravi antisres izazov. Vratnjanske kapije Vratna je reka u istočnoj Srbiji, sa tri prirodna kamena mosta, čuda prirode, najviša u Evropi. U pitanju su kameni lukovi (kapije) iznad reke koji su u dalekoj prošlosti nastali urušavanjem pećina. Prva kapije se zove Mala, druga Velika a treća, koja je najmanje pristupačna ali i  najizazovnijija za istraživače i posetioce, Suva. U blizini treće kapije otkriveni su pravi dragulji prirode – tri do sada neistražene pećine. Detaljna istraživanja ovih pećina tek predstoje ali speleolozi kažu da se u jednoj od njih skriva malo jezero neobične lepote. Vodopad Prskalo Prskalo je jedna od najneobičnijih prirodnih pojava na južnom Kučaju, maštovita igra vode i krečnjaka. Vodopad Prskalo  nalazi se pored samog puta koji od Resavice vodi ka Čestobrodici (istočno od Paraćina). Visok je oko 15 metara, vrlo je siromašan vodom, čak i u proleće kada je u ovom predelu ima najviše, mada nikada ne presuši. Međutim, do njega vodi šumski put koji je u tom periodu neprohodan zbog faune koja je vrlo aktivna i neverovatno lepa. U toku leta, kada je vegetacija najbujnija, izgleda kao da voda niz bedem samo kaplje što je neverovatan doživljaj u ovom bajkovitom okruženju. Prskalo je poslednjih godina neznatno oštećen ali je i dalje potpuno jedinstven. Lazarev kanjon Kod mesta Zlot, 220 kilometara od Beograda, nalazi se jedna od nekoliko geomagnetnih anomalija u svetu. To znači da kada se nađete na prostoru Lazarevog kanjona, iglica na kompasu  totalno poludi. Kada stignete na ovo mesto, shvatite da ste ušli u jedan čudesan svet, sačuvani ekosistem više od 25 miliona godina! U Lazarev kanjon ide se tokom leta, kada u njemu nema vode. Naime, kanjon ne može da se prođe ako korito nije presušilo. Pešačka tura počinje od Zlotske pećine, nakon što se pređe viseći most. A onda izgleda kao da ste ušli u jedan potpuno drugačiji, vanvremenski svet koji će vas odvojiti od svih briga i problema koje ste doneli sa sobom. Lazareva (Zlotska) pećina Lаzаreva pećina, koja je od Bora udaljena 21 a od Zlota 3 kilometara, jedinstveni je prirodni fenomen i zаštićeno prirodno dobro. Bogata je pećinskim nakitom: stalagmitima, stalaktitima i pećinskim stubovima a sastoji se iz više dvorana. Veoma je atraktivna za turiste koji mogu da je obilaze od 15. аprilа do 15. novembrа uz orgаnizovаnu vodičku službu. Ulaz u pećinu je sa leve strane Lazareve reke, na izlasku iz njenog jedinstvenog kanjona. Po legendi koja kruži među stanovnicima Zlota, pećina je dobila  ime po knezu Lazaru, mada je njen naziv u nekom trenutku promenjen u Zlotska. Međutim, pod pojmom Zlotske pećine danas su obuhvaćene sve pećine ovog kraja: Lazareva pećina, Vernjikica, Mandina, Vodena, Hajdučica i mnoge druge. Najdanovi krugovi Iako pronalazač Najdan Rakić nije doživeo da se njegovo otkriće krugova koji zrače i zvanično prizna kao energetsko polje koje leči, ljudi i danas dolaze i stoje u krugovima jer kažu da se nakon toga osećaju bolje. Najdanovi krugovi se nalaze u Maloj krsni blizu Požarevca a otkrio ih je ovaj neobičan čovek  pomoću viska. On je tvrdio da krug prečnika sedam metara i sedam kilometara u visinu isijava pozitivno zračenje koje je navodno 13 puta jače od rendgena i 30 od struje i da može da leči i najteže bolesti.  Nažalost, nakon njegove smrti mnogi su poverenje ljudi koji su dolazili na ovo mesto zbog zdravlja koristili za različite prevare i nadrilekarstvo zbog čega je morala da se umeša i kriminalistička policija. Ali, ljudi i dalje dolaze i tvrde da im pomaže, da se bolje osećaju nakon stajanja u krugu.

View Blog:

Karamel plazma torta

  Karamel plazma torta

View Blog:

Vrelo Bune, Blagaj

Vrelo Bune, Blagaj Vrelo Bune nalazi se nedaleko od grada Blagaja (7 km od Mostara) u Hercegovini. Reč je o prirodnoj turističkoj atrakciji i lokalitetu koji, pored Međugorja, spada u najposećenije turističke lokalitete u Bosni i Hercegovini. Vrelo tj. izvor reke Bune je jedno od najvećih vrela u Evropi. U jednoj sekundi izvor daje 30 metara kubnih vode!

View Blog:

PLITVICE by Verakok

                                   PLITVICE   The Plitvice Lakes National Park, Croatia’s most popular tourist attraction, was granted UNESCO World Heritage status in 1979. Located roughly halfway between capital city Zagreb and Zadar on the coast, the lakes are a definite must-see in Croatia. (As confirmed by the many emails we’ve received!) The beauty of the National Park lies in its sixteen lakes, inter-connected by a series of waterfalls, and set in deep woodland populated by deer, bears, wolves, boars and rare bird species.  The National Park covers a total area of 300 square kilometres, whilst the lakes join together over a distance of eight kilometres. A collection of little waterfalls above one of the lakes There’s also quite an altitude difference – the highest point is at 1,280m, the lowest at 380m – although the total height difference between the lakes themselves is only 135m. (Veliki Slap, the largest waterfall, is 70m tall.) If you’re undecided about whether or not to visit Plitvice Lakes, take a look at any photo album of the Park and that will surely sway you! The official Plitvice Lakes website has a fantastic virtual tour that features some truly stunning scenes.

View Blog:

PLITVICE by user268589889

                                   PLITVICE   The Plitvice Lakes National Park, Croatia’s most popular tourist attraction, was granted UNESCO World Heritage status in 1979. Located roughly halfway between capital city Zagreb and Zadar on the coast, the lakes are a definite must-see in Croatia. (As confirmed by the many emails we’ve received!) The beauty of the National Park lies in its sixteen lakes, inter-connected by a series of waterfalls, and set in deep woodland populated by deer, bears, wolves, boars and rare bird species.  The National Park covers a total area of 300 square kilometres, whilst the lakes join together over a distance of eight kilometres. A collection of little waterfalls above one of the lakes There’s also quite an altitude difference – the highest point is at 1,280m, the lowest at 380m – although the total height difference between the lakes themselves is only 135m. (Veliki Slap, the largest waterfall, is 70m tall.) If you’re undecided about whether or not to visit Plitvice Lakes, take a look at any photo album of the Park and that will surely sway you! The official Plitvice Lakes website has a fantastic virtual tour that features some truly stunning scenes.

View Blog:

VRELO BOSNE by user268589889 1

                                    VRELO BOSNE       The Oasis of Vrelo BosneThe Oasis of Vrelo Bosne 37 On the outskirts of Sarajevo city and in the foothills of Igman Mountain you can find the spring of the beautiful River Bosna. In 2006, the area around the spring was declared a Nature Park of Vrelo Bosne. For many years now, it has been a highly-visited destination, and understandable why…   I often came to Vrelo Bosne as a child with my parents and sister to play and enjoy the nature. We would come by tram from the city center to Ilidža, and walk through the beautiful long tree avenue of Velika Aleja. We’d feed the ducks and swans, and run across the many small wooden bridges at Vrelo Bosne. This empire of nature is quite popular among Sarajevans as it is easily accessible to all.      Awakening of nature Photo by Sabina Sirćo   Since the ancient times, the area around Vrelo Bosne and the Ilidža settlement has been recognized as an oasis for health given its richness in springs of thermal water and beautiful nature. These thermal waters has been used for medical purposes since the Roman times, and at the beginning of Velika Aleja Avenue, you can see an archaeological site, which includes a bath complex. Interestingly enough, the present-day name Ilidža was derived from the Turkish word Iladž, which means medicine. All of the cultures that have passed through the region have recognized the healing powers and nourishing properties of the area’s water wealth.      Remains of Roman bath complex Photo by Sabina Sirćo   Vrelo Bosne experienced a boom in development during the Austro-Hungarian times. A modern spa and rehabilitation complex was built, which included luxurious hotels and the beautiful Banjski park. The tree-lined avenue of Velika Aleja was set up to connect this complex with the spring of the Bosne. Today, many athletes visit Vrelo Bosne to recover and treat themselves to the beauty of the natural landscape.  

View Blog:

UNA - JEDNA I JEDINA

                                            UNA - JEDNA I JEDINA   Rijeka Una, je dobila ime od starih rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli UNA što bi prevodu značilo "jedna" ili "jedina". Ukupna dužina toka rijeke Une iznosi oko 212.5 kilometara a rijeka izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac ispod padina planina Plješevice i Stražbenice u Republici Hrvatskoj u području Like a ulijeva se u rijeku Savu pored Jasenovca u koju godišnje donese gotovo 8 milijardi kubnih metara vode. Što zbog plodne zem lje a što zbog izravnog pristupa vodi, neposredno podrušje rijeke privuklo je velik broj stanovnika tako da u teritoriji oko rijeke koja iznosi preko 9368 km2 živi preko 700 000 ljudi. Izvor rijeke se nalazi  na nadmorskoj visini od oko 450 metara i neodoljivo

View Blog:

Nobles torta

Nobles torta           Sastojci 1350 gr noblica 300 gr putera 100 gr mleka u prahu 130 gr crne čokolade 100 gr mlevene plazme 200 ml slatke pavlake 200 gr šećera u prahu 7 kašika kristal šećera 5 kesica pudinga creme

View Blog:

Zašto je zdravo jesti ljubicasto voce i povrce?

     Zašto je zdravo jesti ljubičasto voće i povrće?

View Blog:

Kako pomoci mladuncima ptica ispalim iz gnezda

Kako pomoći mladuncima ptica ispalim iz gnezda   Retko se dešava da ptić prerano ispadne iz gnezda, ali se ipak dešava. Takođe se može desiti, ali retko, da u danu kada roditelji povedu ptiće iz gnezda, da je jedno, obično poslednje ptiče slabije od ostalih i treba mu još par dana dohrane i mirovanja da “sazri”. Takve ptiće ljudi najčešće nalaze na tlu i žele da pomognu i spasu ih. Najbolje je ptića odmah podići na višu granu i skloniti se, prepustiti ga brizi i pažnji roditelja, koji su uvek u blizini, budno motreći na vas kao opasnost i na svoje čedo koje će nastaviti da hrane čim se vi sklonite. Dok ste tu neće mu prići, jer instiktivno žele da sačuvaju tajnost mesta gde se mladunac nalazi, a oglašavanjem će ptića upozoriti da bude miran i tih. Prva i najvažnija preporuka i savet da ne uzimate mladunce divljih ptica i nosite kući! Ako ste ipak uzeli ptića i poneli ga kući na čuvanje morate znati da je vrlo teško othraniti ga i da mu mnogo vremena morate posvetiti, jer se mladunci ptica često hrane, sa po malo hrane, ukoliko naglo zahladni morate mu dogrevati prostor gde se nalazi (sijalica je dovoljna), morate mu obezbediti poštovanje njegovog prirodnog ciklusa aktivnosti, ishrane i odmora. Dnevne ptice se hrane i aktivne su samo danju, noću spavaju i potrebni su im mir i mrak, dok se noćne ptice (npr. sove) hrane i aktivne su samo noću. Mladunca dnevne ptice morate hraniti od rane zore, celog dana, na svakih pola sata do sat, pa sve do sumraka kada će sam mladunac pokazati da mu je vreme da spava. Sa sumrakom otprilike počinje hranjenje mladunaca noćnih ptica i traje do ujutru, kad nastupa vreme njihovog mirovanja i sna. Prostor gde borave treba da bude prijatno zamračen, jer i u prirodi biraju takva mesta za dnevni odmor. Može se reći da je san svih ptica vrlo lak, jednim okom spavaju, a drugim osmatraju, s toga je poželjno da u vreme dok ptić spava nema nikakvih aktivnosti oko njega i u prostoru gde boravi. Morate znati da je vrlo teško othraniti ga i da mu mnogo vremena morate posvetiti! Zato je prva i najvažnija preporuka i savet da ne uzimate mladunce divljih ptica i nosite kući, jer je teško uskladiti obaveze ljudi sa potrebama i aktivnošću ptičjih mladunaca i njihovih

View Blog:

Jedno testo-dva peciva (video)

Jedno testo-dva peciva (video) Zamesila sam malo više testa jer sam htela za ručak da isprobam  novi oblik pogačica, a od ostatka napravim kiflice za večeru. Dodala sam cveklu i dobila ovu interesantnu boju i tufnice u testu  Potrebno:

View Blog:

Cudo prirodne medicine!

                                    Čudo prirodne medicine!

View Blog:

BILJNI SVIJET

BILJNI SVIJET Životinje ne mogu bez biljaka, a život biljaka ovisi o životinjama. Kastavska šuma, pogled s vrha Stanića Šume Razlikujemo bjelogorične i crnogorične šume. Bjelogoricom nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen. Crnogoricom nazivamo šume s drvećem koje ne odbacuje lišće nego ga zadržava cijele godine. Iako je ovaj kraj kraško područke sa škrtim i siromašnim tlom, često šiban burom ili tramontanom, ljeti s malo padalina, prolazeći šumama i šumarcima uočava se raznolikost bilja i životinja. Bjelogorica Šuma u jesen Šume u zavičaju su miješane. Najviše ima lisopadnog/ bjelogoričnog drveća: hrast, lipa, grab, javor. Hrast raste na brežuljkastim područjima. Kora drveta je izborana, hrapava. Prepoznaje se po plodu – žiru. Hrast, lišće i plod (žir)   Lipe ima jako puno u našim šumama. Raste uspravno. Kora joj je glatka. Cvijet crne lipe koristi se za čaj. List ima srcolik. Lipa Grab je niže i tanje drvo od hrasta. Grab Javora ima malo dublje u našim šumama. Javor   Crnogorica Od vazdazelenih/ crnogoričnih drveća u zavičaju ima vrlo malo bora, smreke i jele i to najčešće ostataka pošumljavanja pred puno godina. Bor ima kišobranastu krošnju, a grane uspravne. Bijeli bor Jela ima zaobljen vrh krošnje. Na vodoravno položenim granama češeri

View Blog:

Jaffa kolac by Verakok

Jaffa kolač

View Blog:

Esterhazy torta

Esterhazy torta Potrebno za 5 patišpanja:   11 belanaca 12 kašika šećera 250 g mlevenih badema 80 g brašna

View Blog:

8 srpskih cuda prirode

8 srpskih čuda prirode

View Blog:

Srpski srednjovekovni manastiri – blago Srbije

Srpski srednjovekovni manastiri  Pri poseti Srbiji srednjovekovni manastiri i crkve su nesto sto bi svako trebao da vidi ili barem neki deo njih. Na teritoriji Srbije nalazi se 405 manastira Srpske Pravoslavne Crkve i jos oko 200 starih temelja. Na Kosovu i Metohiji se nalazi preko 2500 ostataka srpskih svetinja. Većina ih je nestala tokom burne istorije Kosova. Volimo da kažemo da su manastiri duša naše države i bez obzira kojoj nacionalnosti ili religiji pripadate uvek ćete osetiti nešto posebno kada ulazite u ova stara sveta mesta. Oslikani prelepim freskama i dekorisani originalnim mozaicima od strane raznih umetnika i monaha koji su živeli u ovim manastirima, oni predstavljaju unikatna umetnicka dela. Manastir Studenica osnovao je Stefan Nemanja 1196-e godine. Studenica je majka-crkva svih srpskih hramova. Nalazi se na jugozapadu Srbije, 40 kilometara od Kraljeva i jedan je od najvećih I najznačajnijih srpskih manastira. Manastir

View Blog:

PROLECNO CVECE

                     PROLEĆNO CVEĆE   Proleće je doba kada se sve budi i cveta i pravo vreme da unesete radost i šarenilo u vaš dom. Žene se svake godine utrkuju da upravo njihov balkon privuče najviše pažnje, a to postižu sađenjem novih, lepih i mirisnih biljaka.     Jedna od stvari u kojima žene najviše uživaju je zapravo cveće. Roze, bele, ljubičaste i žute latice raznih biljaka su zapravo glavni vesnici proleća i najavljuju početak jednog od najlepših godišnjih doba.   Ako imate problema da izaberete pravu biljku koja će ove godine krasiti vaš dom, donosimo vam spisak najlepšeg prolećnog cveća, a na vama je da izaberete prave kombinacije.   Verbena Za verbenu kažu da je jedna od najlepših cvetnica, a njen uzgoj nije težak, zbog čega se preporučuje početnicima.   U pitanju je jednogodišnja biljka, koja je prvenstveno balkonsko cveće. Boja cvetova može biti bela, crvena, plava ili pink, rastu i do metar u dužinu, a stablo može rasti i u vidu malih žbunova visine oko 30 cm.

View Blog:

Ove biljke cuvaju od štetnih zracenja i negativne

   Ove biljke čuvaju od štetnih zračenja i negativne energije 26.04.2017. 23:32

View Blog:

Visibaba

View Blog:

Visibaba – najlepši vesnik proleca

Visibaba – najlepši vesnik proleća

View Blog:

ODLICNA COKOLADNA TORTA (VIDEO)

  ODLIČNA ČOKOLADNA TORTA (VIDEO)   Ova čokoladna torta je svakako najpopularnija torta na blogu, koja ima preko 400 pozitivnih komentara.  Inače se na blogu nalazi već petu godinu, ali kako je bila prezentirana kao torta ukrašena tičinom, odlučila sam ju (s obzirom da je čokoladna) ukrasiti čokoladnim detaljima, a još sam snimila i video recept.

View Blog:

SIKAVICA – CUVAR VAŠE JETRE

SIKAVICA – ČUVAR VAŠE JETRE SIKAVICA – ČUVAR VAŠE JETRE Sikavica, Silybum marianum, je jedna od najboljih biljaka za zaštitu i detoksikaciju jetre. Sikavica se često poistovećuje s čičkom. To su vrlo slične, ali nisu iste biljke. Sikavica naraste i do dva metra u visinu i jako je bodljikava, ali je vredna truda skupljanja zbog njene ogromne  lekovitosti. Ova biljka je u upotrebi već preko 2000 godina, i uglavnom se koristila za čišćenje i regeneraciju jetre. Najstariji zapis o ovoj biljci dolazi od Dioskorida koji je spominje kao sredstvo za lečenje zmijskog ugriza. Njena upotreba kao zaštitnika jetre bila je jako popularna kod starih Grka. Indijanci su je koristili za lečenje čireva i kožnih bolesti. Homeopatski lekari koristili su semenke sikavice za 

View Blog:

Prolece u mom kraju

 Proleće u mom kraju Posle hladne i duge zime proleće se nečujno uvuklo u naš kraj. Na vedrom plavom nebu sunce je sada jedini gospodar. Njegovi topli zraci nežno miluju tek probuđenu prirodu. Šumarice su ozelenele. Drveće je olistalo i procvetalo i njegove gole grane su dobile novu odeću. Veverice veselo skakuću sa grane na granu, a ispod žbuna na listovima jagorčevine odmara se mali sivi jež. Vesnici proleća su svuda okolo. Iz zelene trave stidljivo vire male plave ljubičice. Bele rade i žuti maslašci raširili su svoje latice, a njihovi cvetovi su izvezli su na livadama prelepe šare. U cvetnjacima pored kuća svoju lepotu ponosno pokazuju žuti narcisi i plavi zumbuli. I ruže se spremaju za cvetanje. Njihovo drvo puno je sitnih pupoljaka. U vazduhu se oseća svežina. Svuda okolo se širi opojan miris jorgovana i tek procvetalog bagrema. Nema više one tužne zimske tišine. Sada se čuje veseli cvrkut ptica, svirka cvrčaka i zujanje pčela. Svuda je radost. Male vredne pčelice lete sa cveta na cvet, a društvo im prave šareni leptirići. Laste su se vratile sa juga i ispod streha prave svoja malena gnezda. Vrapci su se obradovali njihovom dolasku i pozdravljaju ih svojom veselom pesmom. Kada stigne proleće sivilo zime nestane u šarenilu proljećnih boja i u mom kraju tada sve postane lepše i vedrije. Lepi su zeleni travnjaci, mirisno cveće i visoko drveće. Lepe su balkoni, ulice i nasmejani ljudi koji njima šetaju. Proleće unosi radost u naš kraj i zato ga svi vole i s nestrpljenjem iščekuju. Boske   Bela grana Potrčite, poletite sa svih strana! Na trešnji se rascvetala bela grana, oživela bela rada, žuti neven, u cveće je svako sada preodeven. Latičice ružičaste, modro plave, žut maslačak doskakuta preko trave. - Proleće je! Kitite se cvećem belim, - kaže Sunce, - ja darove sada delim … Plavom bojom nacrtajte nebo ovo, i na njemu žuto krilo leptirovo, i zeleno … zeleni se lišće s granja, i u njemu puno dece i trešanja, pre da rode kada budu nacrtane ove trešnje, ovo cveće, ove grane! …  Leptirče mi uhvatite plavokrilo, od leta se na livadi umorilo … A kada se bude našlo na tvom dlanu, ti ga pusti da odleti na poljanu! I dotrči, svi dođite sa svih strana da vidite: procvetala bela grana! Vihor zastava, šumor grana, Prozori svi u cveću, Po našem gradu sa sviju strana

View Blog:

Šumadija

    Šumadija Jasno je, mada pomalo šturo obrazloženje da je Šumadija dobila ime po šumama. Danas je teško zamisliti kakve su te šume bile i koliko ih je bilo. Francuski pesnik i akademik Alfons de Lamartin (1790-1869), nakon svog proputovanja Balkanom, o Šumadiji je zabeležio: „Šume su ovde takve, da se danima može ići, a da se sunce ne vidi.” Bile su guste, neprohodne i toliko rasprostranjene, sve do XIX veka, da su se morale, kako kažu, godinama krčiti i paliti kako bi se zauzelo samo jedno parče zemlje. Danas u Šumadiji još uvek ima šuma, naročito na njenim lepim planinama, međutim obradive površine, i naročito vinogradi, svakako preovlađuju. Oblast Šumadija je smeštena između Save i Dunava na severu, Zapadne Morave na jugu, Velike Morave na istoku i Kolubare, Ljiga i Dičine na zapadu. Sedište okruga je u gradu Kragujevcu. Šumadinci su, prema rečima Jovan Cvijića, poznati po svojoj iskrenosti i sklonosti ka šalama i dobrodušnom ismevanju tuđih, pa i sopstvenih negativnih osobina. Takođe, ističu se i po svojoj društvenosti, veselom karakteru i dobrodušnosti. Planina Rudnik Rudnik je najviša šumadijska planina. Ima čak osam vrhova od preko 1000 metara nadmorske visine, od kojih je Cvijićev najviši. Ovaj vrh je takođe poznat i kao Veliki Šturac, po kome je strogi rezervat prirode, koji se prostire do drugog vrha, Javora, dobio ime. Inače, interesantno je da se na ovoj planini nalaze dva vrha koja nose ovo ime. Tu se takođe nalazi i malo mesto istog imena, koje je nekada bio znameniti rudarski, pa i kulturni centar. Kao što se da pretpostaviti, ova planina je dobila ime po mnogobrojnim rudarskim oknima i kopovima koji su ovde, u prošlosti postojali. Rimljani su, sudeći po brojnim materijalnim ostacima, svakako bili jedni od prvih rudara, mada je poznato da su ovu planinu pre njih naseljavali i Iliri i Kelti. Posle mnogobrojnih borbi koje su vodili srpski vladari i bogati feudalci oko ovog prirodnog blaga, krajem XIII veka, kralj Dragutin je bio taj koji ju je osvojio i time doveo slovenski živalj u sastav srpske države. Interesantno je napomenuti da je za vreme njegove vladavine na Rudniku oformljena druga kovnica srpskog novca u zemlji, a dinar koji se tu kovao bio je ispisan ćiriličnim pismom. Rudnik, međutim, nije bilo naselje koje se isključivo oslanjalo na rudarstvo. Ovde je cvetalo zanatstvo, trgovina i kulturni uticaj ovog naprednog grada mogao se osetiti po čitavoj tadašnjoj Srbiji. Na vrhu Ostrvice nalaze se ostaci srednjovekovnog grada Proklete Jerine, nepopularne supruge Vuka Brankovića, opevane u mnogim srpskim narodnim i drugim pesmama. Rudnik je osunčan tokom većeg dela godine, vazduh je na ovoj planini čist i blagotvoran, a ovde je moguć i lov, kako na sitnu, tako i na krupnu divljač. Na planini se nalazi i Misa, još uvek nedovoljno istražena muslimanska bogomolja, a u blizini mesta Rudnik moguće je posetititi i porodicu Bistrih potoka. Gledićke planine Gledićke planine su sledeće po veličini u Šumadiji. Njen najviši vrh je Samar (922m). Pored prirodnog bogatstva koje predstavljaju raskošni pašnjaci, doline reka Lepenice i Ždraljice, zatim Pčelička, Dulenska, i Grošnička reka, guste šume i šumski žitelji, među kojima su neki srne i divlje svinje, ove planine takođe obiluju rudom, i to između ostalog, gvožđem, baritom, bakrom i ugljem. U selima na ovoj planini postoje kuće koje su stare i preko sto, pa čak i do dvesta godina, a u nekima od njih je moguće i odsesti. U selu Čestin, još davne 1932. godine je izgrađen vodospomenik u čast vojnicima poginulim za vreme Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata.

View Blog:

USKRŠNJA POGACA

USKRŠNJA POGAČA Svake godine pravim Uskršnju pogaču za moje ukućane i naravno Uskršnji ručak ne može da se zamisli bez nje. Uvek i gledam da nikad ne bude ista. Ovo je jedna od varijanti. USKRŠNJA  POGAČA SASTOJCI: * 500 gr brašna * 250 ml mleka * 2 jaja * 25 gr kvasca * 125 gr margarina * 1/2 kašičice soli * na vrh noža šećera

View Blog:

Najskuplje pisanice na svijetu: Izradena su po nar

View Blog:

USKRŠNJA MEKANA TORTA

USKRŠNJA MEKANA TORTA   Kao što sam najavila na Facebook stranici pripremila sam još jednu tortu koja bi vam mogla dati ideju kako iznenaditi svoje ukućane za Uskrs. Dekoracija uskršnje torte jeste nešto oko čega biste se trebali potruditi, ali torta jednako tako mora biti ukusna da bi na dobar način upotpunili uskršnju gozbu. Moj prijedlog je ova mekana torta, koja je lagana i tako će svima odgovarati nakon obilnog ručka, a opet je sasvim dovoljno slatka da će staviti završni pečat na taj “festival hrane”. Korak po korak dekoraciju za ovu uskršnju tortu objaviću sutra, tako da ćete imati dovoljno vremena za pripreme.

View Blog:

Kako nas psi mogu poduciti životnim vrednostima

  Kako nas psi mogu podučiti životnim vrednostima

View Blog:

Plavetna sjenica

Plavetna sjenica Naziv ptice: PLAVETNA SJENICA Latinski naziv: Parus caeruleus Opis ptice: Mužjak i ženka su slični, trbuh je žut, a leđa, kapa na glavi, rub krila i rep su plavi, oko očiju je crni prsten. Veličine je oko 11 cm, teži do 12 grama, raspon krila je do 20 cm. Živi u bjelogoričnim šumama, parkovima, vrtovima, voćnjacima. Zimu preživljava u miješanim jatima s drugim sjenicama. Hrani se kukcima, paucima, sjemenkama i sl. Pretražuje grančice i stabla tipično penjućim načinom, rijetko se viđa na tlu. Zimi na hranilicama vrlo samouvjerena, često otjera krupnu veliku sjenicu. Može doživjeti do 5 godina. Gnijezdi se u dupljama drveća, pukotinama stijena, rado naseljava i umjetne škrinjice. Gnijezdo gradi od mahovine i dlake. Nese 6 do 12 jaja, a mlade hrane oba roditelja. Ima mnogo načina glasanja. Stanarica je, ali u jesen i zimi se skiće u potrazi za hranom.

View Blog:

Jednostavna uputstva za ukrašavanje jaja voskom

Jednostavna uputstva za ukrašavanje jaja voskom Jedan od najzabavnijih prazničnih rituala je ukrašavanje  jaja pre Uskrsa. Ne postoji uzrast deteta koji nije prikladan da se i najmlađi članovi porodice ne uključe u ovu zanimljivu aktivnost, a mališanima mogu biti namenjeni i oni najkrupniji zadaci – oni mogu osmisliti kako će jaja izgledati, prikupiti neophodne materijale, bojiti ih, crtati po njima, praviti korpice u kojima će jaja biti smeštena. Za dekorisanje uskršnjih jaja postoji bezbroj rešenja, a najvažniji i neophodan sastojak je mašta! Zato dozvolite sebi da podetinjite i sa svojim omiljenim kreativnim saradnicima – svojim mališanima – sedite za trpezarijski sto, pripremite srestva za dekoraciju, nasmešite se i maštajte... Jedna od tradicionalnih tehnika ukrašavanja jaja svakako jeste crtanje voskom. Na zahtjev čitateljki, pred vama su dva načina da usavršite ovu tehniku i napravite prava mala umjet

View Blog:

Cokoladna uskrsnja torta

Torta čokoladno gnijezdo-Uskršnja torta             Sastojci: Potrebna su jaja s ljuskom teška po 60 g (M) Tijesto: 130 g maslaca 100 g šećera u prahu srž ½ mahune vanilije 5 žumanjaka 2 jaja 160 g čokolade za kuhanje 160 g prženih mljevenih lješnjaka 50 g glatkog brašna 5 bjelanjaka prstohvat soli 2 žlice kandirane narančine korice 2 žlice marmelade od marelica 2 žlice limunova soka Nadjev: 200 ml slatkog vrhnja 200 g čokolade sa 70 % kakaa 3 žumanjka 70 g šećera u prahu 6 žlica mlijeka 2 listića želatine 2 žlice ruma 100 ml slatkog vrhnja 200 g miješanog voća iz kompota Glazura i ukras: 100 g čokolade za kuhanje 100 ml slatkog vrhnja 100 g čokoladnih mrvica čokoladne strugotine 5 bijelih čokoladnih jaja Priprema: Pećnicu ugrijte na 180°C. Kalupu za torte veličine 26 cm dno obložite papirom za pečenje. Sitno nasjeckajte kandiranu narančinu koricu. Usitnjenu čokoladu otopite na pari i održite mlakom. Brašno prosijte i pomiješajte s mljevenim lješnjacima. Posoljene bjelanjke stucite u čvrsti snijeg. Zapjenite maslac, umiješajte šećer u prahu, mlaku čokoladu, žumanjak po žumanjak, jaje po jaje i sastruganu srž vanilije, miješajte oko 1 min. Zatim naizmjenice primiješajte (ne mikserom!) smjesu od lješnjaka, snijeg od bjelanjaka i nasjeckanu narančinu koricu. Tijesto izlijte u kalup i pecite 40-45 min. Pečeno tijesto rashladite u kalupu, pa preokrenite na rešetku za hlađenje. Sutradan, prije no što prerežete listove tijesta, označite oštrim nožem na gornjoj strani tijesta krug pomoću tanjura promjera 20 cm. Maknite tanjur i oprezno pomoću noža izrežite i izvadite oko 1 cm debeo krug tijesta. Tek tada prerežite tijesto torte na tri lista s time da je donji list malo deblji u odnosu na dva gornja. Prvo skinite oprezno gornji list tijesta, pa srednji. Zakuhajte marmeladu i limunov sok, protisnite kroz žičano cjedilo i premažite sva tri lista tijesta. Voće ocijedite i ostavite u cjedilu da otkapa. Namočite želatinu u hladnu vodu. Zakuhajte slatko vrhnje i prelijte po usitnjenoj čokoladi. Zapjenite žumanjke, šećer i mlijeko, stavite na laganu vatru tukući žicom, da se krema udvostruči. Malo je rashladite, umiješajte liker, otopljenu čokoladu, ocijeđenu želatinu i tucite mikserom u rahlu kremu. Čim krema počne čvrsnuti, stucite dobro ohlađeno slatko vrhnje u čvrst šlag, primiješajte kremi, kao i ocijeđeno voće iz kompota. Donji list tijesta stavite na tanjur, premažite s pola kreme i lagano pritisnite drugim listom tijesta, premažite ostatkom kreme i oprezno položite treći izrezani list tijesta. Tortu odložite 3 sata u hladnjak da nadjev očvrsne. Otopite čokoladu na pari. Slatko vrhnje zakuhajte, prelijte po otopljenoj čokoladi, izmiješajte i prelijevajte uz rub torte da se glazura prelijeva malo prema sredini, a više po stranicama torte.Toplim nožem razmažite i ujednačite glazuru po cijeloj torti. Pričekajte da se glazura malo stvrdne pa cijelu tortu obilno pospite čokoladnim mrvicama. Izdubljenu sredinu torte ukrasite čokoladnim strugotinama, s 3 cijela i 2 razbijena čokoladna jaja, da dočarate gnijezdo. Tortu odložite u hladnjak, a režite je toplim nožem./Kruna. Napomena: U mojim receptima navodim težinu jaja – nije isto ako imate 5 malih jaja od 47 g s ljuskom ili 5 velikih jaja od 70 g, kod prvih ukupna težina će biti 235 g a drugih 350g, jer kod male težine jaja tijesto neće biti dovoljno rahlo, sočno a i krema neće biti takova kako sam zamislila. Ako se ne prati recept već se radi odoka tada kolač neda ono pravo i radi tih razloga nekome kolač uspije odlično a nekome tako-tako. U receptu se ne traži da je težina jajeta u gram već da je u razredu S, M, XL ili XXL (tako se u zadnje vrijeme označavaju razredi jaja u trgovini). Ako imate ova najmanja jaja tada ćete trebati umijesto 5 kom 8 kom. Kako sam pisala recepte i za osobe koje imaju svoje kokoši navedenom težinom jaja sam pojednostavila rad (da ne moraju tražiti koja su jaja M ili XL). Eto toliko i nadam se da će Vam kolač uspijeti a Vi biti zadovoljne. Još jedan savijet, kada radite kolače (ili kuhate) budite veseli, s puno ljubavi i svaki kolač (ili hrana) će vam biti kraljevsk                         Čokoladna uskrsnja torta  

View Blog:

Zastose za vaskrs farbaju jaja i sta to znaci?

Васкршња туцијада      Ваљево - У припланинском селу Оглађеновац код Ваљева одржаће се по 22. пут традиционална Васкршња Туцијада коју организује Српска Православна Фото: Глас западне Србије Црква у овом селу, месна заједница и Завичајно братсво познатије као Мали корак уз подршку Града Ваљева. Очекује се да ће туцијада, каже за Глас западне Србије, прота Гроздан Гајић и ове године окупити неколико стотина такмичара из Србије и околних земаља који ће се акмичити за најтврђе кокошије јаје. Изабраће се и најлепше нашарано јаје. Васкршња туцијада отвориће се тачно у подне, за победнике су обезбеђени пехари и медаље, Evo ZAŠTO se za Vaskrs farbaju jaja i šta to tačno ZNAČI! 0704 Zašto se farbaju jaja za Vaskrs? Farbanje jaja za Vaskrs je jedan od najstarijih hrišćanskih običaja.

View Blog:

Ðurdevak: Zvoncici opojnog mirisa

                      Đurđevak: Zvončići opojnog mirisa Ime potiče od latinske reči Canvallis - dolina, jer ova biljka masovno raste u dolinama, na brdskim livadama i u hrastovim šumama Đurđevak je izuzetno lepa perena sa belim ili ružičastim, visećim i mirisnim cvetovima koji podsećaju na zvončiće. U narodu je ovaj cvet poznat i kao đurđevo cveće, biserak, đurđica ili carevo cveće. Ime đurđevak potiče od latinske reči Canvallis, što

View Blog:

Šta sve lijeci ljubicica? by Verakok

  Šta sve liječi ljubičica? Šta sve liječi ljubičica?   Prema legendi ljubičica toliko osvaja svojim mirisom i ljepotom da je i ružni Hefest pridobio naklonost Afrodite pomoću njih. Takođe, Zevs je napunio livadu ljubičicama, kako bi utješio svoju ljubavnicu Io, koju je zbog Herine ljubomore morao pretvoriti u junicu. Sama legenda o nastanku ljubičice je priča o tragičnoj ljubavi. Prve ljubičice, prema toj legendi, su nastale iz krvi Atisa, kojeg je ubila moćna božica Kibela. Mirisna ljubičica je prekrasan glasnik proljeća i jedna od najmirisnijih biljki iz svoje porodice. Grci su je odabrali za simbol plodnosti, stari Rimljani su uživali u njenom slatkom vinu. Napoleon ju je posebno obožavao. Porodica obuhvata oko 500 jednogodišnjih ili višegodišnjih vrsta. Ovu mirisnu biljku, s prekrasnim ljubičastim laticama, u prošlosti su žene koristile za jutarnje umivanje. Ima jedna izreka koja kaže: "Ljubičica malen cvijet, al' je voli čitav svijet". U tlu ima žućkasto-smeđi kvrgavi podanak s korjenčićima sličnim dlakama, iz koga izbijaju izdanci i razvijaju nove biljke. Listovi su na vrlo dugačkim peteljkama, zaokruženi, blago nazubljeni, pri osnovi srcoliki. Za liječenje, listove treba sakupljati u proljeće, cvjetove kad se otvore, korijenje u jesen,  a cijelu biljku u doba cvjetanja. Suši se u hladu na prozračnom mjestu kako cvjetovi ne bi izgubili boju. Cvijeta od marta do maja. Ponekad ponovo procvjeta u jesen. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se na dugim stabljikama, vjenčić se sastoji od pet nepravilnih latica koje su ljubičaste, bijele, ružičaste ili svijetloljubičaste boje. Ne treba i ne smije se poistovjećivati s afričkom ljubičicom, jer to su, zaista, dvije posebne vrste. Ljubičica kao lijek Stanište  joj je u polusjeni. Razmnožava se diobom odraslih biljki. Tip zemlje koji joj odgovara je bez naročitih osobina, može i čvrsta ili krečnjačka zemlja, ali svježa. Redovno je treba zalijevati, dva do tri puta sedmično, tako da tlo ne ostane nikada potpuno suvo.  Klijanje iz sjemena je nepravilno, jer mnogi rani cvjetovi ne budu oprašeni. Zbog širenja među biljkama treba ostaviti razmak od 20 do 30 centimetara. Sorte s punim

View Blog:

Majcina dušica, lekovita biljka

  Majčina dušica, lekovita biljka Majčina dušica je jedna od najčešće korišćenih lekovitih biljaka: upotrebljava se za "skoro za sve" - od lečenja prehlade, do "ubijanja" raznih mikroba . Poštovanje u narodu i široku primenu u narodnoj medicini, majčina dušica je svojski zaslužila. Ova biljka nema nijedan štetan, toksični sastojak, pa može da se pije bez vremenskog ograničenja, i u neograničenim količinama. Poznata je i po nazivima: popovac, materka, tamjanika, divlji bosiljak, vreskovica, piše Yumama.com.   Majčina dušica raste na sunčanim brežuljcima i padinama, po rubovima šuma, a često i na malim livadskim mravinjacima. Samo dve kašičice majčine dušice zadovoljava čak 20 odsto dnevnih potreba organizma za gvožđem, a odličan je izvor i mangana - minerala koji poboljšava funkcionisanje mozga, održava zdravlje kostiju i kože, i potpomaže formiranje hrskavice.

View Blog:

Bosansko Hercegovacke Utvrde i Stari Gradovi

                                                  Bosansko Hercegovacke Utvrde i Stari Gradovi     Ovo su slike nekih od Bosansko Hercegovackih utvrda i starih gradova Banja Luka - Kastel U srcu grada Banja Luke ponosno stoji Kastel, kao svjedok proslosti, kostur sadasnjosti i predskazanje buducnosti. Sa bogatom istorijom, tvrdjava je smjestena u uzem centru Banjaluke. Stare zidine tvrdjave Kastel tu su da nam probude znatizelju o istoriji ovog grada, ispricaju pricu o bitkama, trgovini, uspjesima I padovima, ciji je vinovnik I svjedok bila sama tvrdjava. Ukupna površina kompleksa Kastel iznosi 48.000 kvadratnih metara, od toga unutar bedema 26 610 kvadratnih metara, a izvan bedema oko 21.390 kvadratnih metara. Bedeme čine devet bastiona i dvije kapi kule u sklopu bedema. Unutar bedema nalazi se više objekata, među kojima centralni logor sa dvije kule i malim arsenalom, centralni arsenal, tzv. kamena zgrada, te više različitih zidova koji su dijelili i formirali pojedine interne prostore. Brojni materijalni nalazi, pisani izvori i kartografska dokumentacija, danas nam omogućuju da u velikoj mjeri sagledamo sve faze nastanka i razvoja tvrđave.Prvi početci razvoja naselja na mjestu današnjeg Kastela potiču još iz paleolitskog doba na što upućuju nalazi kamenog oruđa i oružja. Položaj ovog naselja koje se dalje razvijalo kroz epohu neolita i bronzanog doba karakterističan je za naselja badenske kulture jer se nalazi na izdignutim dijelovima riječne terase Vrbasa.  Novo poglavlje u prošlosti Banjalučke tvrđave započinje, rimskim osvajanjima ilirskih teritorija. Obzirom da je područje današnje Banjaluke bilo nemirno pri rimskim osvajanjima, a rimska vlast nesigurna, javila se potreba stacioniranja, rimskih vojnih odreda u ovim krajevima. Za njihove potrebe podizani su vojni logori, (CASTRA-e), širom Ilirika (šire područje današnje Banjaluke), uz koje su se javljala i civilna naselja (municipium). Rimsko carstvo je svoju dominaciju i ekspanziju ka novoosvojenim teritorijama obezbjeđivalo izgradnjom puteva. Unutar tvrđave je pronađeno više primjeraka kasnoantičke bronze, keramike, i jedna kasnoantička bronzana fibula. Pored toga u centralnom prostoru tvrđave utvrđeni su ostaci kasnoantičkih objekata većih dimenzija, sa polukružnim apsidalnim istakom na južnoj strani. Da li je riječ o kasnoantičkom svetilištu, nekoj administrativnoj zgradi ili kompleksu različitih sadržaja odgonetnuće sistematska istraživanja koja predstoje. Još jednu potvrdu da je postojalo antičko naselje na mjestu današnjeg Kastela svjedoči i poznati žrtvenik posvećen bogu Jupiteru. Na tom lijepo klesanom kamenom spomeniku pronađenom 1895. prilikom popravljnja mosta na Crkveni, stoji natpis čijom je dopunom dešifrovan tekst:"Jupiteru najvećem geniju ovog mijesta Sicinije, Makrin, konzularni beneficijar provincije Gornje Panonije, ispunio je zavjet dobrovoljno i sa zahvalnošću." Iz natpisa se zaključuje da je žrtvenik bio postavljen najvjerovatnije u blizini Jupiterovog svetilišta. Ovaj žrtvenik je pouzdana indicija da se umjesto njenog nalaska locira grad vojnog karaktera sa lokalnom upravom. Naselje se u kasnoantičkom periodu razraslo i obogatilo i u vojnim, civilnim, sakralnim, privrednim i administrativnim sadržajima.Posebno su značajni nalazi u priobalnom pojasu tvrđave gdje su zidovi pravilno tesarski obrađeni i govore o zreloj arhitekturi jake fortifikacije značajnih razmjera. U povelji iz 1525. godine precizno se navodi da je Banja Luka zapravo ime tvrđave koja se zvala CASTELL NOSTRO BAGNA LUCA. Iz sadržaja navedene povelje, moglo bi se čak zaključiti da je tvrđava Banja Luka bila izgrađena na mjestu nekog starijeg i manjeg utvrđenja poslije 1463. godine, kao dio granice na Vrbasu u sistemu odbrane ugarskog kraljevstva protiv Turske (Jajce je bilo najjužnija tačka). Sam Kastel će biti 1587 dograđivan da bi za vlade sultana Mehmeda III, na prelazu iz XVI u XVII vijek bio pretvoren u grad. Obnova, proširenje i ojačavanje tvrđave svakako su bili podstaknuti učestalošću austro-turskih ratova krajem 17. i u prvim decenijama 18. vijeka. Inženjeri-graditelji tada su je proširili, po uzoru na ravničarske tvrđave (tkz. Vaubanov sistem) preko Save, te njena silueta dobila današnju formu izduženog trapeza omeđenog bedemima, bastionima sa kulama i podzemnim prolazima, dok je vodenim šancem okružena sa zapadne strane. O izgledu tvrđave i grada u prvoj polovini 18. vijeka dosta detaljno nas obavještavaju austrijske karte nastale u vrijeme austrijsko-turskog rata 1737. godine i velike bitke pod Banja Lukom koja se vodila 4. avgusta te iste godine. Iz osamdesetih godina 18.vijeka potiču nešto pouzdaniji opisi i nacrti tvrđave.Iz tih novijih opisa, postoje podaci o postojanju 30 ambara za žito kao i postojanje tzv. carevog ambara. Sve do 1826. u sklopu tvrđave nije ništa obnavljano, ali te godine je u tvrđavi izgrađeno jedno od banjalučkih javnih kupatila, hamama, takozvano Vojno kupatilo. Jedini objekat vojne namjene znatnijih dimenzija iz tog perioda podignut je uz jugozapadne bedeme tvrđave oko 1865.godine. Objekat, kasnije nazvan kasarna za artiljerce, podignut je na zapadnoj strani na samoj obali Vrbasa, na podignutoj terasi sa podzidom od sedre(odmah do današnjeg mosta Patre). Pravougaoni prozori u austrougarskom periodu su obradom od opeke dobili polukružni oblik. Prema ostacima drvenih greda na fasadama može se pretpostaviti da je zgrada imala neku vrstu drvenih verandi, ili šetnica, osmatračnica. Doboj Tvrđava i varoš imenom Doboj nalaze se u sjevernoj Bosni na

View Blog:

2 by Verakok

  Najskriveniji gradovi na planeti: Nalaze se na nestvarnim mestima, nemoguće je doći do njih, neki su nevidljivi čak i na mapi (VIDEO)     U OVE GRADOVE NIKO NE MOŽE DA UĐE: Mesta koja u Rusiji zvanično ne postoje! (FOTO) 16. Longjerbjen - nalazi se najudaljenijem ostrvu na severu Norveške koje se zove Svalbard. U ovom gradu četiri meseca godišnje uopšte nema sunca. U njemu živi oko 2.000 stanovnika, a grad ima čak i svoj aerodrom, školu, restorane i muzeje. Polarni medvedi ovde su česti gosti, pa ne treba čuditi ako se na ulici grada vide ljudi sa puškom.

View Blog:

cokoladna torta sa višnjama i dva fila

                  čokoladna torta sa višnjama i dva fila    Recept za savršen spoj slatke čokolade i kiselih višnji!

View Blog:

Puškin torta u dve varijante (RECEPT SA PIŠKOTAMA

 Puškin torta u dve varijante (RECEPT SA PIŠKOTAMA + RECEPT SA PEČENIM TESTOM)   Savršena Puškinova torta sa kremom i voćem odlična je za svečane prilike ili kao dezert posle porodičnog ručka!

View Blog:

DEKORATIVNA TORTA SA JAGODAMA

     DEKORATIVNA TORTA SA JAGODAMA     Prije nekoliko dana na facebook stranici sam vam najavila ovu tortu i kako ću vam proslijediti recept. Nadam se da razumijete iz kojeg razloga sam odgodila objavljivanje, zbog novo nastale situacije popraćene poplavama. Nisam se htjela nametati sa svojim manje zanimljivim receptima, dok su neke teme ovih dana bile važnije. Nakon što je prošlo ono najgore, nastavljamo dalje.

View Blog:

Covjek i pas

               Čovjek i pas decrease font size increase font size     "Joooj kak su slaaatkiiiiii - smijem ih pomaziti?" "Bolje bi ti bilo da rađaš djecu, a ne da vodaš te džukele!" Oba ova komentara "zaradila" sam tijekom iste šetnje, na istoj ulici, u razmaku od kojih 10 minuta/300 metara. Nisu to ni prvi niti zadnji komentari toga tipa na moj račun, naslušala sam se i glupljih i zločestijih i nepristojnijih kao i ljepših, simpatičnijih i toplijih. Neki ne komentiraju, ali im se u pogledu sve jasno vidi. U stvari, u ovih 35 godina otkada imam vlastite pse i redovito ih izvodim u šetnju, rijetko tko prođe pored mene bez ikakve reakcije. I ne mislim da to ima veze s činjenicom da imam više pasa, vjerujem da se ne radi o broju pasa, niti o činjenici što sam žensko - ok, možda se neke stvari ne bi usudili naglas komentirati da sam muški trokrilni ormar.... Ne, čini mi se da se radi o polarizaciji društva u odnosu na pse - i ne samo na pse, ali ovo je mjesto posvećeno psima pa je logično da nas zanima njihov položaj u društvu, od samih početaka do danas. Pa da sažmemo:  Domestikacija

View Blog:

3 kolaca za 30 minuta: Ništa slade niste probali!

             3 kolača za 30 minuta 120221_COKOLADNA-KREMPITA-STOCKPHOTOPIECEOFMERINGUECAKEWITHCHOCOLATE227825173 Vikend je. Možda vam stižu gosti. Znači, potrebni su vam kolači. A ove  sćete spremiti brzo i lako. FOTO: BRZI TIRAMISU Potrebno je

View Blog:

MISTERIJA „SIBINSKOG RUKOPISA“ STAROG 500 GODINA,

MISTERIJA „SIBINSKOG RUKOPISA“ STAROG 500 GODINA, U KOM SE PRECIZNO OPISUJU RAKETE NA TEČNO GORIVO, PA ČAK I LETELICE SA POSADOM? (VIDEO)   Sibinski rukopis, koji je otkriven 1961. godine, kolekcija je od oko 450 stranica u kojima, između ostalog, može da se vidi nacrt trostepene rakete i letove sa posadom. Danas volimo da mislimo kako smo procvat tehnološke civilizacije otpočeli sredinom 20. veka, ali pojedini dokazi ukazuju da to nije baš tako. Zapravo većina svetske populacije nije ni svesna činjenice da postoji nebrojeno drevnih rukopisa razbacanih širom planete, koji opisuju ono što na prvi pogled deluje toliko neverovatno da se gotovo nameće mišljenje da se radi o prevari.

View Blog:

ENIGMA STARA 600 GODINA Ruski matematicari otkljuc

  ENIGMA STARA 600 GODINA Ruski matematičari otključali misteriju ŠIFROVANOG DREVNOG RUKOISA    FOTO: WIKIPEDIA Naučnici iz Instituta primenjene matematike "M.V. Keldiš" Ruske akademije nauka su došli do zaključka da je čuveni Vojničev rukopis zapravo splet dva jezika sa propuštenim samoglasnicima i lažnim razmacima između reči.

View Blog:

OTKRICA PORED MRTVOG MORA

OTKRIĆA PORED MRTVOG MORA AUTENTIČNOST, BEDUINI, ESENI, MASORETI, PEĆINE, SVICI SA MRTVOG MORA Kada je Muhamed ed Dib, beduinski pastir, bacio kamen u otvor planinskog zida nasuprot Mrtvog mora, nije ni sanjao da će se odjek čuti širom sveta. Na kraju krajeva, on je samo tražio izgubljenu kozu…  Ono što je tada čuo bila je lomljava grnčarije. Umor­­ni mladić verao se uz krečnjačku liticu, još uvek doziva­jući životinju koja se izgubila. Kada se približio otvoru, bacio je drugi kamen. Opet isti zvuk; lomljenje grnčarije. NJegova radoznalost se povećala, pa se uzverao do otvora, a onda provirio u mrak male pećine. Bio je to samo kratak pogled. NJegovi prsti su izgubili oslonac i on je pao. Ali tokom tog kratkog pogleda u unutrašnjost pećine video je dovoljno da se raspali njegova odvažnost. Uzverao se drugi put. Pronašao je brojne cilindrične ćupove sa karakteristično uobličenim poklopcima. Sadrže li oni zlato, dragulje? Naokolo su bili komadi ćupova slomljenih kamenjem koje je bacio. NJegov nos je nanjušio nešto mnogo vrednije od bilo koje koze. S obzirom da je bio iz plemena Ta’amire koje je lutalo preko Judejske pustinje između Vitlejema i Mrtvog mora, odjurio je brzinom i okretnošću lokalnog kozoroga do senke okačenih životinjskih koža, razapetih i smrdljivih, koje je nazivao domom. Saopštio je šta je našao starešini svoje porodice. On je takođe bio zainteresovan i insistirao je da ga mladić odvede na to mesto. Sledeći dan ih je obojicu zatekao u pećini. Prebrojali su sedam ili osam ćupova. Neki od njih su bili prazni, a ostali su bili ispunjeni nečim što je izgledalo kao krpeni zamotuljak. Osetili su da bi moglo biti nečega u tome kada su nabasali na svitke od glatke smeđe kože. Vratili su se u logor sa onim šta su pronašli. Bez mnogo poštovanja odmotali su skoro 2000 godina star svitak. Razvili su ga od jednog kraja šatora do drugog. Gledali su u ono što je kasnije postalo poznato kao veći od dva svitka Knjige proroka Isaije.  Pomislili su da je to što su pronašli bilo sasvim beskorisno. Nisu mogli da pročitaju pismo. Koža je bila previše krhka da bi imala bilo kakvu upotrebnu vrednost. Tokom nekog vremena, kako su se beduini selili s mesta na mesto sa svojim kozama, nosili su svitke sa sobom i koristili ih za razmenu sa svojim susedima. Neke su sačuvali i odlučili da ponesu sa sobom u Vitlejem. Možda bi tamo mogli da dobiju bolju cenu. Pijačni dan u Vitlejemu zatekao ih je u trgovini sa jednim sirijskim hrišćaninom, koji je bio obućar. On je video malu vrednost u svicima, ali je mislio da mogu poslužiti kao materijali za njegov posao opravke obuće. Nekoliko dana su stajali razbacani po podu njegove obućarske radnje.

View Blog:

Tajne ”ostrva nepovrata”

Tajne ”ostrva nepovrata” Iako je prekriveno bujnim rastinjem, na ostrvu Envaitenet nema ni jedne jedine životinje, a misteriozni nestanci domorodaca, doseljenika  i članova naučnih ekspedicija do danas su ostali misterija  Na velikom slanom

View Blog:

Vanil šnite sa bananicama by Verakok

Vanil šnite sa bananicama Kada vam ostane višak belanaca i ne znate gde da ih utrošite, setite se ovih šnitica :))

View Blog:

Jagode u belom

Jagode u belom Potrebno za patišpanj:

View Blog:

Slatkiš na brzinu: Hrskava sladoled torta

               Slatkiš na brzinu: Hrskava sladoled torta Sa ovom tortom nećete pogrešiti jer sadrži sastojke koje svi vole - čokolada, pahuljice i, naravno, sladoled! Foto: Profimedia

View Blog:

Torta sa TOTO keksom

   Torta sa TOTO keksom

View Blog:

TORTA OD ANANASA

                    TORTA OD ANANASA   Tražite li ideju za finu i osvježavajuću slasticu, ova torta od ananasa odličan je izbor. Napravili smo je po provjerenom receptu s dva različita biskvita koja ovoj torti daju neobičan izgled, ali i božanstveni okus. Gornji biskvit sa rezanim bademima već bi sam za sebe mogao proći kao zaseban i vrlo ukusan desert.   U kombinaciji sa donjim, nešto klasičnijim biskvitom, kremom, šlagom i ananasom riječ je o egzotičnoj torti koja će zablistati na svakom stolu, a njezino bogatstvo okusa zadovoljit će i najzahtjevnije sladokusce. Sam ananas odlično je voće za ljetne vrućine i svakako ga preporučujemo u raznim kombinacijama, a u ovoj će torti itekako doći do izražaja. Iako je ova torta nešto zahtjevnija za izradu, ipak neće oduzeti previše vremena, a bit ćete nagrađeni izvrsnim ljetnim desertom u kojem ćete bez sumnje uživati. Ovu smo tortu napravili po provjerenom receptu sa dva različita biskvita koja joj daju neobičan izgled, ali i božanstveni okus. Autor: Recepttura Serves: 6 SASTOJCI PRVA KORA: • 2 jaja • 2 žlice vruće vode • 80 grama šećera • 1 vanilin šećer • 80 grama brašna • pola praška za pecivo FIL:

View Blog:

Huacachina – Peruanska pustinjska oaza

                                         Huacachina – Peruanska pustinjska oaza

View Blog:

7 najlepših jezera Srbije, toliko su lepa da oci m

  7 najlepših jezera Srbije, toliko su lepa da oči možete da ogledate u njima (FOTO) (VIDEO) Iako mnogima letovanje znači "more", naša zemlja može da ponudi odličnu zamenu za njega - jezera. Štaviše, neka od njih su odlična alternativa   1. Đerdapsko jezero Ovo je veštačko akumulaciono jezero koje se nalazi na granici Srbije i Rumunije.  foto: Wikipedia/Denis Barthel Jezero leži u Đerdapskoj klisuri. Na obali jezera se nalazi Nacionalni park Đerdap. foto: Wikipedia/Mina Karadžić Čak i kad je voda nemirna, prizor je i dalje bajkovit. 5 nestvarnih mesta u Srbiji u koja ćete se zaljubiti! 2. Palićko jezero Mesto Palić nadomak Subotice prava je turistička atrakcija upravo zbog istoimenog jezera. Ovo prelepo jezero nastalo je prirodnim putem.  foto: Wikipedia/Vukovic

View Blog:

Raj na zemlji: Najlepše plaže Jadrana

   Raj na zemlji: Najlepše plaže Jadrana Pojedina primorska mesta u našem regionu poseduju lepotu kakvu nećete videti u popularnoj letnjoj destinaciji - nezaobilaznoj Grčkoj. Podsećamo vas i upoznajemo sa najboljima. Iako poznatim odmaralištima širom Grčke i Španije ne možemo zameriti ništa što se tiče bistrog mora i uređenih plaža, pa i odličnih morskih restorana i sjajnog noćnog života, tu je jedan značajan detalj koji ipak nedostaje i kojim se može pohvaliti isključivo jadransko primorje. U pitanju je prirodno šumovito okruženje, koje doživljaj odmora na moru čini još prijatnijim, ali i blagotvornijim za čitav organizam. Naime, mesta na Jadranu najčešće se ističu bogatim borovim šuma, koje su karakteristične isključivo za ovaj deo Mediterana. Pored toga što pravi odličan prirodni hlad, borovina utiče povoljno i na disajne puteve, naročito u kombinaciju sa slanom vodom, a u većini ovih mesta tu su i brojne druge biljne vrste koje su pravi blagoslov za zdravlje. Naravno, pored toga što će biti dovoljno da bukvalno samo udišete ovaj vazduh po ceo dan, plivate i sunčate se, pa da se već osećate preporođeno, Jadran se diči i ušuškanim starim gradovima koji mu daju poseban šarm. Ipak, ukoliko ste od onih kojima je važno isključivo mesto na kome ćete provoditi većinu vremena, a to je svaa plaži, onda obratite pažnju ne neke od ovih lokacija, koja se mogu pohvaliti kristalno čistom vodom, a poneke i mekim, skoro belim peskom, kao i odlikovanjem u vidu prestižne plave zastavice. Plava zastava dodeljuje se na godišnjem nivou i predstavlja međunarodno priznanje za izuzetno očuvanje okoliša, garantujući čistu vodu, kao i samu plažu, ali i samo uređenje, pa i uslugu. Većina plaža na ovoj listi može se pohvaliti upravo ovim zavidnim priznanjem.  1. Plavi horizonti - Crna Gora Plavi horizonti se nalaze u dnu uvale Pržno koja se smatra jednom od

View Blog:

Sladoled tricolore (video)

    Sladoled tricolore (video)

View Blog:

Torta Pariz

           Torta Pariz Torta Pariz je kombinacija oraha i banane. Orasi u kori i banana u kremu od žumanaca.

View Blog:

Miroslavljevo jevandelje

Miroslavljevo jevanđelje Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije Miroslavljevo jevanđelje (12. vek) Miroslavljevo jevanđelje je najznačajniji ćirilični spomenik srpske i južnoslovenske odnosno srpskoslovenske pismenosti iz 12. veka. Nastao je po narudžbini zahumskog kneza Miroslava, brata raškog velikog župana Stefana Nemanje, najvjerovatnije u Kotoru, oko 1186. godine, a za potrebe crkve Sv. Petra na Limu u Bijelom Polju, zadužbine humskog kneza Miroslava. Najveći deo jevanđelistara delo je nepoznatog prepisivača (u nauci nazvanog Varsameleon), dok je Gligorije (Grigorije) Dijak, drugi pisar, napisao kraj rukopisa, nekoliko kratkih zapisa i ukrasio tekst ornamentima. Knjiga je napisana na pergamentu slovima tzv. ustavne ćirilice, a ukrašena je sa tri stotine stilizovanih minijatura i inicijala, u boji i zlatu. U osnovnom dijelu teksta zastupljene su dve redakcije staroslovenskog, zetsko-humska i raška, a u načinu kako je oblikovana ćirilica osjeća se prisutnost glagoljičke tradicije, dok je ornamentika spisa obilježena snažnim zapadnim, romanskim, uticajem. Rukopis se do 1896. nalazio u Hilandaru, kada je poklonjen kralju Aleksandru Obrenoviću prilikom njegove posete Atosu. Danas se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu. 2005. godine Miroslavljevo jevanđelje je stavljeno na listu UNESCO-a Pamćenje sveta kao priznanje za njegovu istorijsku važnost. MIROSLAVLjEVO JEVANĐELjE  

View Blog:

IZGUBLJENA KOLONIJA: MISTERIOZNI NESTANAK NASELJEN

  IZGUBLJENA KOLONIJA: MISTERIOZNI NESTANAK NASELJENIKA OSTRVA ROANOK Roanok kolonija, poznata i kao Izgubljena kolonija, uspostavljena je na ostrvu Roanok u Severnoj Karolini, u kasnom 16. veku. Kolonija, koju je osnovao Ser Volter Roli, bila je pokušaj kraljice Elizabete I da uspostavi trajno englesko naselje na prostoru američkog kontinenta. Ljudi koji su formirali ovu koloniju, nestali su bez traga za vreme trajanja Anglo-španskog rata i niko do danas ne zna šta im se tačno desilo. Iako se u Sjedinjenim Američkim Državama 1607. godina proslavlja kao godina osnivanja prve kolonije na teritoriji Severne Amerike, to se desilo mnogo ranije, istina, ne baš toliko uspešno. 

View Blog:

PET CINJENICA O TENOCTITLANU

  PET ČINJENICA O TENOČTITLANU Tenočtitlan je bio glavni grad Asteka, osnovan 1325. godine, nakon

View Blog:

Stari kineski spisi otkrivaju pet tipova ljudi na

 Stari kineski spisi otkrivaju pet tipova ljudi na    temelju pet osnovnih elemenata Oslanjajući se na Konfučija, koji je rekao „Pogledajte čoveku u zenice, ništa se ne može sakriti“, kineski čitači lica razvili su pet tipova ljudi na temelju pet osnovnih elemenata. Povezivanje crta lica sa karakternim osobinama praksa je koja ima dugu istorijuu istočnim i zapadnim civilizacijama. Prvi zapisi o fiziognomici na zapadu potiču iz 5. veka pre nove ere. Tek će Aristotel dati teorijsko objašnjenje tog fenomena. On je svoja saznanja temeljio na starim kineskim spisima jer u vezu dovodi duh i telo i njihovo zajedničko dejstvo. U Evropi se o fiziognomici puno raspravljalo i pisalo u vreme renesanse. Još je u srednjem veku bila interesantna intelektualnom delu populacije, pa se čak predavala u obrazovnim ustanovama, dok je u 16. veku nije zakonom zabranio engleski kralj Henri VIII.

View Blog:

Duh i Duša

Duh i Duša   Snage svesnosti su Božanske snage koje dolaze odozgo, iz viših dimenzija stvarnosti. Iznad krunske čakre nalazi se niz energetskih centara koji predstavljaju energetske prolaze ka ovim višim dimenzijama i u isto vreme omogućavaju da se snage svesnosti spuštaju prema dole, prema našem fizičkom univerzumu. Najviše dimenzije o kojima mi kao ljudi možemo govoriti su dimenzije čiste svesnosti. Ljudski duh je najniži aspekt Božanske Iskre. On nosi u sebi otiske uspomena i sećanja na uspešne inkarnacije iz sfere male ličnosti. Kada rasvestimo ovaj deo našeg mikrokosmosa, misli će nam postajati sve nesebičnije, a život

View Blog:

Lažna sjecanja

                              Lažna sjećanja      Da li vam se ikada desilo da se jasno sjećate stvari za koje znate da se nisu dogodile? Ako nije, onda je velika šansa da jednostavno niste ni svjesni da su neka od sjećanja koje imate potpuno lažna. Naravno, niste jedini koje vlastiti mozak ponekad laže i stvara lažna sjećanja, jer prema brojnim studijama, ovo se dešava svim ljudima. Poznati eksperiment koji je provela Elizabeth Loftus 1994. godine je pokazao koliko je lako prevariti ljudski mozak i u njemu stvoriti lažno sjećanje. Ona je uspjela uvjeriti čak četvrtinu sudionika da su se kao mali izgubili u trgovačkom centru, a iako im se to nikada nije dogodilo, oni su postali 100

View Blog:

Otisci Bogova

Otisci Bogova   Čovjek ispred svoga vremena Pokojni Charles Hapgood predavao je povijest znanosti na Keene Collegeu u New Hampshireu, SAD. On nije bio geolog ni stručnjak za staro doba. Međutim, budući će ga naraštaji pamtiti kao čovjeka koji je svojim djelom uzdrmao temelje povijesne znanosti, ali i geologije. Koliko je značajno bilo njegovo djelo, među prvima je shvatio Albert Einstein, koji je 1953. napisao predgovor Hapgoodovoj knjizi, objavljenoj nekoliko godina prije nego što je Hapgood započeo s istraživanjem vezanim za Reisov zemljovid: “Često mi se javljaju ljudi koji od mene traže mišljenje o svojim neo­ bjavljenim idejama [piše Einstein]. Veoma su rijetke ideje koje imaju znanstvenu vrijednost. Međutim, kada mi se gospodin Hapgood prvi put obratio, bio sam oduševljen. Njegova je koncepcija originalna, jednostavna i – ako se uspije dokazati – od golemog značenja za sve što se odnosi na povijest zemljine površine.” “Koncepcija” koja je iznesena u Hapgoodovoj knjizi iz 1953. globalna je geološka teorija, koja elegantno objašnjava kako su i zašto veliki dijelovi Antarktika ostali nezaleđeni sve do 4 000. god. pr. Kr., kao i mnoge druge zagonetke i protuslovlja o znanosti o Zemlji. Ukratko, radi se o sljedećem: 1. Antarktik nije uvijek bio pokriven ledom, a u određenom je razdoblju bio mnogo topliji nego danas. 2. Topliji je bio zato što se u tom razdoblju nije nalazio na južnom polu. Točnije, nalazio se oko 3 000 km sjevernije, što znači “izvan antarkti­ čkog kruga, u uvjetima umjerene ili umjereno hladne klime”. 3. Današnji položaj kontinenta, unutar antarktičkog kruga, posljedica je pojave poznate kao “pomicanje zemljine kore”. Ta pojava, koji se nikako ne smije zamijeniti s tektonskim poremećajima ili “kidanjem kopna”, djeluje tako da se litosfera, čitava vanjska zemljina kora, “s vremena na vrijeme pomiče, krećući se preko mekane unutrašnjosti, poput olabavljene narančine kore koja se okreće oko svoga mekog ploda.” 4. Kao posljedica takvog kretanja Antarktika prema jugu, uslijed pomica­ nja zemljine kore, kontinent je postupno postajao hladniji, pa se stvorio ledeni pokrivač, koji se nemilosrdno širio tisućama godina sve dok nije poprimio današnje dimenzije.” O Hapgoodovim se radikalnim postavkama šire raspravlja u VIII. dijelu ove knjige. Ortodoksni geolozi, međutim, i dalje tvrdoglavo odbijaju prihva­ titi njegovu teoriju (iako je nitko nije uspio opovrgnuti), koja nameće mnoga pitanja. Među njima je daleko najznačajnije sljedeće: kakav bi mehanizam bio u stanju učiniti dovoljno snažan pritisak na litosferu da izazove pojavu tolikih razmjera kao što je pomicanje zemljine kore? Hapgoodova je otkrića najbolje sažeo Einstein: “U polarnom području neprestano se stvara ledeni pokrivač koji nije ravnomjerno raspoređen. Na taj neravnomjerno raspoređen ledeni pokrivač utječe zemljina rotacija, proizvodeći centrifugalnu silu koja se prenosi na krutu zemljinu koru. Konstantno rastuća centrifugalna sila koja nastaje na taj način, u određenom će trenutku potaknuti kre­ tanje ostatka zemljine kore…” Zemljovid Pirija Reisa sadrži dokaze za teoriju o zaleđivanju dijelova Antar­ ktika, koje se zbilo u mlađem geološkom razdoblju, a bilo je posljedica izne­ nadnog pomicanja zemljine kore prema jugu. Budući da je ovaj zemljovid mogao nastati samo prije 4000. god. pr. Kr., on je neizmjerno značajan za razumijevanje povijesti ljudske civilizacije. Prema prihvaćenome mišljenju, prije 4 000. god. pr. Kr. civilizacije uopće nisu postojale. Jednostavno rečeno, akademska se zajednica slaže u sljedećem: • Prve su civilizacije nastale na području Plodnog polumjeseca, na Sre­ dnjem istoku. • Njihov razvitak možemo pratiti od 4 000. god. pr. Kr., a taj je razvitak vrhunac dosegnuo pojavom prvih pravih civilizacija (Sumera i Egipta) oko 3 000. god. pr. Kr., a ubrzo zatim i pojavu civilizacija u Kini i dolini Nila. • Otprilike 1500 godina poslije, spontano i neovisno razvijaju se civiliza­ cije na područjima Sjeverne i Južne Amerike. • Od 3 000. god. pr. Kr. civilizacija je u Starom svijetu (a oko 1500. god. pr. Kr. i u Novom svijetu) neprestano “evoluirala” u još savršenije, slo­ ženije i produktivnije oblike. • Kao posljedica takve logike, a osobito u usporedbi sa suvremenim svi­ jetom, sve drevne civilizacije (kao i sva njihova dostignuća) smatraju se primitivnima (sumeranski su astronomi promatrali nebo s neznanstve­ nim strahopoštovanjem, a egipatske su piramide proizvodi “tehnoloških primitivaca”). Zemljovid Pirija Reisa oštro se suprotstavlja takvim tvrdnjama. Piri Reis i njegovi izvori Piri Reis je svojedobno bio glasovita ličnost, a život mu je dobro doku­ mentiran. Kao admiral u mornarici Otomanskog Carstva sudjelovao je i često pobjeđivao u brojnim pomorskim bitkama sredinom šesnaestog sto­ ljeća. Osim toga, bio je poznat stručnjak za Sredozemlje, a napisao je i slavnu knjigu o pomorstvu, Kitabi Bahriye, u kojoj je iznio temeljite opise obala, luka, morskih struja, plićaka, pristaništa, zaljeva i tjesnaca Egejskog i Sredozemnog mora. Unatoč blistavoj karijeri, zamjerio se svojim gospoda­ rima koji su mu, 1554. ili 1555., odsjekli glavu. Zemljovidi kojima se Piri Reis služio pri izradi svoga zemljovida iz 1513. najvjerojatnije su se čuvali u Carskoj knjižnici u Konstantinopolu, u kojoj je, kako je poznato, admiral uživao povlašten pristup svim djelima. Ti zemljovidi (koji su vjerojatno bili preneseni ili preslikani iz starijih akadem­ skih središta) više ne postoje, ili nisu pronađeni. Međutim, zemljovid Pirija Reisa, naslikan na gazelinoj koži, otkriven je upravo na prašnjavoj polici knjižnice stare Carske palače u Konstantinopolu 1929. godine. Naslijeđe izgubljene civilizacije? Zemljovid Pirija Reisa, kako priznaje zbunjeni Ohlemyer u svom pismu Hapgoodu iz 1960. godine, prikazuje područje ispod leda, pravi profil Zemlje kraljice Maud na Antarktiku. Taj se profil nije mogao uočiti u razdo­ blju između 4 000. god. pr. Kr. (kada ga je prekrio ledeni pokrivač, koji se sve više širio) i 1949. godine (kada je ponovno otkriven tijekom ose­ bujne seizmološke ekspedicije, koju je poduzeo britansko-švedski znanstveno-istraživačka ekipa.) Da je Piri Reis bio jedini kartograf koji je imao pristup tom nadasve zbunjujućem podatku, tada se njegovu zemljovidu ne bi trebalo pridavati suviše veliko značenje. U tom bismo slučaju mogli reći: “Možda je znača­ jan, a možda je posrijedi samo slučajnost.” Međutim, turski admiral nikako nije bio jedini koji je raspolagao iznimnim i zapanjujućim geografskim zna­ njem. Uzaludno je nagađati o Hapgoodovoj teoriji podzemne struje, nepreki­ nutoj predaji putem koje se to znanje stoljećima prenosilo s jedne kulture na drugu. Bez obzira na mehanizme koji su omogućili čuvanje i prenošenje toga znanja, činjenica jest da su u iste tajne bili upućeni i mnogi drugi kartografi. Je li moguće da su svi oni, možda čak i nesvjesno, uzeli svoj dio od prebogatog znanstvenog naslijeđa iščezle civilizacije?   II. poglavlje Rijeke južnog kontinenta Tijekom božičnih blagdana 1959. – 1960. Charles Hapgood je u washingtonskoj Kongresnoj knjižnici tragao za Antarktikom. Proveo je ondje nekoliko tjedana, posve izgubljen u svome radu, doslovno zatrpan srednjo­ vjekovnim zemljovidima i pomorskim kartama. “Otkrio sam [izvijestio je] mnoge nevjerojatne pojave za koje nisam vjerovao da ću ih pronaći, te mnoštvo pomorskih karti koje prika­ zuju južni kontinent. Osim toga, otkrio sam nešto što me ostavilo bez daha. Proučavajući zemljovid južne zemljine polutke, koji je Orontej Finej nacrtao 1531., shvatio sam kako sam upravo otkrio autentičan zemljovid stvarnoga Antarktika. Kontinent je na prvi pogled svojim oblikom odgovarao onome koji prikazuju suvremeni zemljovidi. Točan je bio i položaj južnoga pola, koji se na zemljovidu nalazio gotovo u središtu kontinenta. Pla­ ninski lanac koji se prostire duž njegove obale, upućivao je na podru­ čja na Antarktiku koja su tek nedavno otkrivena. Bilo je očito da se zemljovid nije temeljio na pukim fantazijama njegova tvorca. Pla­ nine su jasno razdvojene, a neke od njih smještene su tik uz obalu. Većina prikazanih planinskih rijeka utječe u more, slijedeći veoma uvjerljivo prikazana prirodna korita, što, naravno, upućuje na to da u doba izrade zemljovida obale Antarktika nisu bile zaleđene. Među­ tim, leda je moglo biti duboko u unutrašnjosti, jer na tom području nije bilo ni rijeka ni planina.” Hapgood i dr. Richard Strachan s Tehnološkog instituta u Massachusettsu podvrgnuli su zemljovid Oronteja Fineja još podrobnijoj analizi, te su zaklju­ čili sljedeće: 1. Zemljovid je bio preslikan, a temeljio se na nekoliko starijih zemljovida, kao rezultata različitih projekcija. 2. Zemljovid zaista prikazuje obalna područja Antarktika u nezaleđenom obliku, poput, Zemlje kraljice Maud, Zemlje Enderby, Wilkesove zemlje, Viktorijine zemlje (istočna obala Rossova mora) te Zemlje Marie Byrd. 3. Kao i u slučaju Reisova zemljovida, profil terena, te njegove vanjske karakteristike, posve se podudaraju sa zemljovidima subglacijalnih područja Antarktika (područja pod ledom, op. prev.), kao rezultatima seizmoloških istraživanja. Zemljovid Oronteja Fineja, zaključuje Hapgood, upućuje na “zapanju­ juću činjenicu daje Antarktik bio otkriven, a možda čak i naseljen, u doba kada veći dio kontinenta nije bio pod ledenim pokrivačem, što, naravno, podrazumijeva daleku prošlost. Doista, zemljovid Oronteja Fineja smješta civilizaciju izvornih sastavljača zemljovida u razdoblje koje odgovara kraju posljednjeg ledenog doba na sjevernoj zemljinoj polutki.” Zemljovid Oronteja Fineja prikazuje Antarktik s nezaleđenim obalama, planinama i rijekama. Rossovo more Sljedeći dokaz za Hapgoodovo gledište pruža prikaz Rossova mora. Na područjima na kojima danas ledenjaci poput Beardmorea i Scotta uranjaju u more, na zemljovidu iz 1531. nalaze se ušća, široke uvale i riječna korita. Na temelju tih obilježja možemo zaključiti kako u doba izrade zemljovida kojima se služio Orontej Finej, Rossovo more i njegove obale nisu bili zale­ đeni: “Ondje se, također, morao nalaziti nezaleđeni priobalni pojas, koji je rijeke opskrbljivao vodom. Te obale i priobalna područja danas su skriveni pod ledenim pokrivačem debelim 1600 m, dok samim Rossovim morem pluta ledeni greben debeo više stotina metara.” Taj dokaz dodatno potkrepljuje teoriju da je zemljovid Antarktika naj­ vjerojatnije bio proizvod nepoznate civilizacije, razvijene u razdoblju bez leda, koje je završilo oko 4000. god. pr. Kr. Veoma su značajni i rezultati istraživanja provedeni 1949. u Zemlji Byrd na Antarktiku, tijekom kojih su pomoću posebnih cijevi izvađeni uzorci taloga s dna Rossova mora. Na talozima su uočeni brojni, jasno odvojeni slojevi koji su upućivali na različite klimatske uvjete u različitim epohama: “grubi sloj “/'srednji sloj”, “fini sloj” itd. Međutim, istraživače je najviše iznenadilo da su “slojevi uglavnom bili sastavljeni od finog, razgrađenog taloga, poput onoga koji u more dospijeva putem rijeka iz umjerenih (odnosno, nezaleđenih) područja.” Metodom ionskog datiranja, koju je razvio dr. W. D. Urry (i koja uklju­ čuje tri radioaktivna elementa otkrivena u morskoj vodi), istraživači Insti­ tuta Carnegie u Washingtonu uspjeli su nedvojbeno ustanoviti, da su velike rijeke, koje su sadržavale fine, razgrađene taloge, doista tekle Antarktikom prije otprilike 6000 godina, upravo kao što to prikazuje zemljovid Oronteja Fineja. Tek poslije toga razdoblja, oko 4000. god. pr. Kr., “ledeni se talog počeo skupljati na dnu Rossova mora. Jezgre upućuju na dugo razdoblje tople klime, koja je prije toga prevladavala.” Mercator i Buache Zemljovidi Pirija Reisa i Oronteja Fineja pružaju nam, dakle, pogled na Antarktik u kojemu nije mogao uživati ni jedan kartografu povijesti. Nara­ vno, sami za sebe ti dokazi nisu dostatni da nas uvjere kako možda proma­ tramo otiske izgubljene civilizacije. Mogu li se, međutim, tri, četiri ili šest takvih zemljovida odbaciti iz istoga razloga? Primjerice, je li razumno i dalje zanemarivati povijesne naznake u zemljovidima znamenitoga kartografa šesnaestog stoljeća, Gerarda Kremera, poznatijega pod imenom Mercator? Mercator je bio zagonetna ličnost (1563. iz neobjašnjivih je razloga posjetio Veliku piramidu u Egiptu), a njegovim se zemljovidom (Merkatorova projekcija) kartografi služe još danas. Slovio je za “neumorna tragača za drevnim znanjem”, koji je mnogo godina mar­ ljivo sastavljao golemu i eklektičnu zbirku drevnih zemljovida.” U svoj Atlas iz 1569. Mercator je uključio i zemljovid Oronteja Fineja, a Antarktik je ucrtao i na nekoliko vlastitih zemljovida koji su nastali iste godine. Na tim su zemljovidima prepoznatljivi dijelovi tada još neotkrive­ noga južnoga kontinenta, konkretno, rtovi Dart i Herlacher u Zemlji Marie Byrd, Amundsenovo more, otok Thurston u Zemlji Ellsworth, otočje Fletc­ her u Bellingshausenovu moru, otok Aleksandra I., Antarktički (Palmerov) poluotok, Weddellovo more, Rt Norvegia, područje Regula (kao otoci) u Zemlji kraljice Maud, planina Muhlig-Hoffman (kao otoci), Obala princa Haralda, ledenjak Shirase kao ušće na Obali princa Haralda, otok Padda u zaljevu Liitzow-Holm te Obala princa Olafa u Zemlji Enderby. “U nekim se slučajevima ta područja razabira jasnije nego na zemljovidu Oronteja Fineja”, primijetio je Hapgood, “te je očito da su se Mercatorovi izvori razli­ kovali od onih Oronteja Fineja.” Međutim, nije samo Mercator raspolagao drugačijim izvorima. Mercatorov zemljovid prikazuje antarktičke planine i

View Blog:

Dalaj Lama:Odbacite želju za pobjedom i likovanjem

Dalaj Lama:Odbacite želju za pobjedom i likovanjem nad drugima! Tradicija dalaj lame kao duhovnog vođe Tibeta i tibetanskog naroda potječe iz XVI. stoljeća kada dolazi do uspona budističke škole Gelug Pa1. Tenzin Gyatso još je kao dvogodišnji dječak prepoznat kao tulku, utjelovljenje Buddhe Samilosti, u pokrajini Amdo na sjeveroistoku Tibeta. U dobi od 15 godina, 17. studenog 1950. g., i službeno je proglašen Četrnaestim Dalaj Lamom. Izbjegavši u Indiju 1959. godine zbog kineske okupacije Tibeta, nastavio se nenasilno boriti za njegovu slobodu zbog čega je 1989. godine primio Nobelovu nagradu za mir. Iako za sebe skromno kaže da je tek običan budistički svećenik – ni više ni manje, velika duhovna snaga i bogato osobno životno iskustvo učinili su ga autentičnim učiteljem tibetanskog naroda, ali i mnogobrojnih poklonika diljem svijeta. Danas njegove pouke s podjednakim poštovanjem primaju ne samo predstavnici svih vjeroispovijesti nego i ateisti. Čest je gost svjetskih državnika i najistaknutijih znanstvenika. Neumorno putujući, povezuje kontinente i narode ukazujući na probleme našeg doba i mogućnosti njihovog rješavanja. SAVREMENO DRUŠTVO U svojim tekstovima i predavanjima Njegova Svetost Dalaj Lama ističe kako ga susreti s ljudima iz čitavog svijeta podsjećaju na temeljnu jednakost svih ljudi: bez obzira na rasnu i religijsku pripadnost, obrazovanje, materijalno i imovinsko stanje, svi želimo biti sretni i ne patiti. [lead]No, savremeni način života sve nas više udaljava od tog cilja. Dalaj Lama navodi dva osnovna razloga: pretjeranu težnju za materijalnim bogatstvima i međusobnu otuđenost. Mnogo je onih, kaže, koji sreću nastoje pronaći u stalnom materijalnom stjecanju. U svojoj zaokupljenosti, gube početni san o sreći i ostaju u začaranom krugu, rastrgani željom za daljnjim stjecanjem i sigurnom budućnosti. Ovakav način traganja za srećom i životnom sigurnosti često završava mentalnom i emotivnom patnjom pri čemu nezadovoljstvo, brige, nesigurnost, depresija i sebičnost postaju čovjekove prevladavajuće osobine.Suvremeni način života, naglašava Dalaj Lama, također vodi otuđenju jer se uslijed sve veće materijalne neovisnosti stvara osjećaj prividne neovisnosti članova obitelji,

View Blog:

foto: by Verakok

       

View Blog:

Torta od ribizla kao savršena ljetna poslastica

           Torta od ribizla kao savršena ljetna poslastica Torta od ribizla fenomenalna je slatica koja me oduševila iz više razloga. Prije svega, izgleda fantastično iz od samog pogleda na nju počneš mljackati. Pogledajte samo tu bogatu bijelu kremu išaranu crvenim bobicama – savršeni kremasti kolači! A ta krema čak i nije krema nego samo slatki snijeg od bjelanjaka u kojem su se sakrile ribizle 😉 I ono što najviše volim kod ove torte je to što je turbo jednostavna za napraviti i potrebni su samo osnovni sastojci. Iako ova torta od ribizla doista izgleda kao torta ako se ispeče u okruglom kalupu za torte, ona može biti i kolač sa ribizlom. Tada ćete ju napraviti u četvrtastom limu i poslužiti rezano na komade proizvoljne veličine. Okus će biti isti, bez brige. Jedina stvar koja je mene mučila sa ovom tortom za koju mi je recept još davnih dana dala jedna susjeda, je upravo taj šaum sa voćem koji se peče. Iako sve skupa djeluje jednostavno, i ustvari to i jeste, često mi se znalo dogoditi da mi ti bjelanjci prilikom termičke obrade opuste. Pogotovo ako je voće u njima. Dakle, nije isto sušiti beze kore za npr. Pavlovu ili Ledeni vjetar i peći ovu tortu. No, kao što i sami vidite na fotkama, šaum od bjelanjaka sa voćem se lijepo ‘stisnuo’, voće je taman dovoljno natopilo prhko tijesto u podlozi i sve skupa je ispalo

View Blog:

SIBIRSKI HASKI: Prekrasni i inteligentni psi koji

SIBIRSKI HASKI: Prekrasni i inteligentni psi koji nisu za svakog vlasnika Vjekovima je služio kao radni pas za vuču, a danas krade poglede svih prolaznika svojom predivnom dlakom i očima.   Prvo spominjanje sibirskog haskija potječe iz sibirskog naroda Čukči koji su željeli odabirom pasa stvoriti najboljeg, najizdržljivijeg, brzog i snažnog psa. Cilj im je bio pas s dobrom orijentacijom što je na kraj dovelo do nastanka pasmine sibirskog haskija kakvog znamo danas. Početkom 20. stoljeća haskiji su prevezeni na Aljasku gdje su bili korišteni za vuču saonica. Prva utrka saonica koje vuku haskiji održana je 1908. godine. Stazu duljine 408 kilometara, najbrži haskiji prošli su za 119 minuta.Nakon ovih godina počinju stecati sve veću popularnost i širiti se u Ameriju, Kanadu pa oko 50-ih godina 20.stoljeća dolaze i u Europu. Kao pasmina priznati su tek 1930. godine.  Snažan, brz i okretan Prosječna visina ovih pasa kreće se od 51 – 60 centimetara, a imaju do 27 kilograma. Ženke su u prosjeku manje i sitnije od mužjaka. Građeni su tako da su jako snažni, brzi i okretni. Rijetko se događa da se debljaju, tjelesna konstrukcija im zahtijeva mnogo kretanja tako da često ostaju tako snažni.

View Blog:

Šarplaninac

                    Šarplaninac

View Blog:

Kako da petunije sigurno opstanu

Kako da petunije sigurno opstanu   Sigurno medju najomiljenijim cvetnicama, petunije se lako uklapaju u najrazličitije aranžmane. Predlažemo vam jednu vedru letnju kombinaciju belih i ljubičastih petunija, prikladno ukomponovanih sa sitnijim cvećem. Sigurno medju najomiljenijim cvetnicama, petunije se lako uklapaju u najrazličitije aranžmane. Predlažemo vam jednu vedru letnju kombinaciju

View Blog:

MISTERIJA TAJNE VECERE: Raspored apostola ima veom

MISTERIJA TAJNE VEČERE: Raspored apostola ima veoma važno značenje! (FOTO) (VIDEO) Isus Hrist je centralna figura na slici, a apostoli su grupisani po trojica u četiri celine "Tajna večera" Leonarda da Vinčija je remek delo italijanske renesanse. Sigurno ste je videli bezbroj puta do sada, ali možda ove činjenice o njoj niste znali. NAJSVETIJA SOBA HRIŠĆANSTVA: Ovo je sala u kojoj je Isus Hrist sa 12 apostola održao Tajnu večeru (FOTO)

View Blog:

MISTERIJA TAJNE VECERE

                                                          MISTERIJA TAJNE VEČERE     MISTERIJA TAJNE VEČERE: Raspored apostola ima veoma važno značenje! (FOTO) (VIDEO) Isus Hrist je centralna figura na slici, a apostoli su grupisani po trojica u četiri celine "Tajna večera" Leonarda da Vinčija je remek delo italijanske renesanse. Sigurno ste je videli bezbroj puta do sada, ali možda ove činjenice o njoj niste znali.

View Blog:

Starac Pasije Svetogorac

trebe! U ovim teških godinama svako od nas treba da radi ono što može. A ono STARAC PAJSIJE SVETOGORAC Ravnodušnost prema Bogu donosi ravnodušnost prema svemu ostalom; donosi moralnu degeneraciju. Vera u Boga je velika stvar. Kad čovek veruje u Boga onda voli i svoje roditelje, svoje ognjište, svoje srodnike, svoj posao, svoje selo, opštinu, svoju državu i otadžbinu. A neko ko ne voli Boga i svoju porodicu – ne voli ništa, jer, i otadžbina je jedna velika porodica…   Hoću da kažem da sve otuda polazi. Ako čovek ne veruje u Boga neće imati obzira ni prema porodici, ni prema svom zavičaju, ni prema svojoj otadžbini. I to je ono što neki žele da unište, zato i stvaraju duh nemara…   Gledaj u uzrok. Možda ćemo morati da preživimo mnogo od onoga o čemu se govori u Apokalipsi. Nastupilo je otpadništvo (apostasija) i preostalo je još samo da dođe ”sin pogibli„ (2.Sol.2,3). Svet će se pretvoriti u ludnicu…   Videćemo kako se zbivaju najneverovatniji, najbezumniji događaji, ali je dobro samo to što će oni veoma brzo smenjivati jedan drugoga. Ekumenizam, zajedničko tržište, jedna velika država, jedna svetska vlada, jedna religija, skrojena prema njihovoj meri – takvi su planovi mračnih sila.   Mene uznemirava vladajući spokoj. Nešto se sprema. Mi još nismo shvatili kako treba, ni to u kakvom vremenu živimo, ni to da ćemo umreti. Šta će iz toga proizaći, ne znam, stanje je jako teško. Sudbina sveta zavisi od nekoliko ljudi, ali Bog još uvek drži kočnicu. Treba se mnogo i sa bolom moliti, da bi se Bog umešao u ono što se dešava…Vreme je jako teško.     Nakupilo se mnogo pepela, đubreta, ravnodušnosti – i za to da bi sve to odletelo, treba jako da dune… Strašno! Nastupila je vavilonska pometnja! Potrebno je da se Bog umeša… Postoji veliki nemir. Sve se pomešalo! Narodu je glava potpuno pomračena.   Pa ipak, bez obzira na to vrenje, ja osećam u sebi neku utehu, neku uverenost. Ipak ima hrišćana u kojima počiva Bog. Ima još Božijih ljudi, ljudi molitve i sveblagi Bog nas trpi i ponovo će sve dovesti u red.

View Blog:

Svjetska cuda: Izgubljeni grad Petra

Svjetska čuda: Izgubljeni grad Petra Sakriven usred dramatičnih stijena u Wadi Musau u Jordanu, nalazi se drevni grad Petra. Ova UNESCO-va svjetska kulturna baština 2007. godine je proglašena jednim od novih sedam svjetskih čuda. Piše: Elvedin Kantardžić   Najpoznatija građevina Petre, Khazne al-Firaun, koju su Beduini nazivali 'Faraonska riznica'Al Jazeera

View Blog:

Najstariji nedešifrovani jezik                   

      Najstariji nedešifrovani jezik                      misterioznog bliskoistočnog naroda Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu na pragu su dešifrovanja najstarijeg svetskog sistema pisma do sada nedekodiranog, koje je pet hiljada godina čuvalo svoju tajnu. Proto-elamitsko pismo korišćeno je između 3.200 i 2.900 godine pre n.e. u regionu kojio se danas nalazi na jugozapadu Irana

View Blog:

Nugat torta sa višnjama

  Nugat torta sa višnjama   Za 4 patišpanja: 16 belanaca 16 kašika šećera 16 kašika mlevenih lešnika 4 pune kašike brašna Za fil:

View Blog:

10 razloga da jedete masline!

             10 razloga da jedete masline!   Konzumiranje maslina pomaže u prevenciji srčanih bolesti, kod mršavljenja, štiti od raka, deluje i kao prirodni protivupalni lek, a doprinosi i zdravlju kože i kose Foto: Shutterstock Maslinovo ulje je na glasu, ali ni sam plod ove voćke ne treba ignorisati. Da, masline su voće, a evo i 10 dobrih razloga da ih jedete svaki dan.   John Summer je američki nutricionista, herbolog i homeopatski lekar koji savetuje sportiste, menadžere i mnoge roditelje o prednostima komplementarne terapije za zdravlje i prevenciju. O maslinama ističe ovih 10 činjenica:   1. Kardiovaskularne koristi Kad slobodni radikali oksiduju holesterol, krvni sudovi se oštećuju, a masnoća nakuplja u arterijama, što vremenom može dovesti do srčanog udara. Antioksidativne hranjive supstance u crnim maslinama sprečavaju oksidaciju holesterola i pomažu u prevenciji srčanih bolesti.Masline sadrže zdrave mononezasićene masti za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od ateroskleroze i povećavaju dobar holesterol. Nedavna istraživanja su pokazala i da mononezasićene masti koje se nalaze u maslinama (i maslinovom ulju) mogu pomoći usmanjenju povišenog krvnog pritiska.    

View Blog:

SAVRŠENA POGACA SA SIROM

                       SAVRŠENA POGAČA SA SIROM

View Blog:

Stavite ove TEGLE u dvorište i KOMARCI ce vas     

   Stavite ove TEGLE u dvorište i KOMARCI će vas                          zaobilaziti cijelog ljeta!   . Ništa ne može leti da nas iznervira kao komarci! Prvo što pomislimo kada govorimo o zaštiti jesu različiti preparati, u spreju ili u stiku. Međutim, mnogi od njih sadrže supstance koje nisu dobre za naše zdravlje i koje nam prave probleme kao što su iritacija kože, alergija, a neki čak utiču i na nervni sistem. Iz ovog razloga, treba da koristimo prirodne preparate, bezbjedne za naše zdravlje.

View Blog:

Jabukovo sirce

                                        Jabukovo sirce                Jabukovo sirće snižava povišeni krvni pritisak, pomaže kod bolesti grla, neurednog varenja, slabe cirkulacije i metabolizma, a čuva i vitku liniju. Da bi ispoljilo svoju ljekovitost, jabukovo sirće treba da se uzima svakodnevno. SALATE ne mogu da se zamisle bez sirćeta, a najbolje od svih je jabukovo, koje je istovremeno i izvanredan lijek. Stručnjaci smatraju da jabukovo sirće treba da postane dio svakodnevne ishrane. Da bi ispoljilo svoju ljekovitost treba da se uzima svakodnevno, i to kao rastvor od dvije kašike sirćeta u mlakoj, prethodno prokuvanoj vodi u koju se dodaju i dvije kašike meda. Ovako spremljen eliksir pomaže kod bolesti grla, neurednog varenja, slabe cirkulacije i metabolizma. Ali preporučuje se i kod bolesti srca, bubrega i krvnih sudova. Potvrđeno je da jabukovo sirće snižava povišeni krvni pritisak, a istovremeno čuva i vitku liniju. Prelaskom na zdravu ishranu i redovnim konzumiranjem sirćeta čisti se organizam, a ispiranje grla nerazblaženim jabukovim sirćetom veoma je efikasno kod prvih simptoma prehlade. Za svrab na koži preporučuje se trljanje razblaženim sirćetom, što, inače, prija i zdravoj koži. Ovakve kisele kupke daju koži mekoću, vlažnost i rumenilo. U vidu obloga jabukovo sirće primjenjuje se i kod proširenih vena. U ishrani sportista i onih kojima je za posao ili rad veoma važne koncentracija i usredsređenost jabukovo sirće i njegova kombinacija sa medom, trebalo bi da zauzmu posebno mesto.

View Blog:

Mousse cheesecake!

                                        Mousse cheesecake!  Savrsen cheesecake sa dva sloja cokolade i oreo keksima, okus je fenomenalan  Sastojci Oreo podloga: 4 paketa oreo keksa ( 14 je u mom paketu) * 120 gr putera otopljenog Cheesecake: 750 gr krem sira sobne temperature (vindijin,philadelfija..) 180 gr secera ** 3 ( L velicine) jaja sobne temperature 260 ml vrhnja za slag

View Blog:

LAGANA VJEZBA ZA ODMOR I OPUSTANJE

                                                     LAGANA VJEZBA ZA ODMOR I OPUSTANJE

View Blog:

CUVARKUCA by Verakok

                                                                 CUVARKUCA

View Blog:

Sedam razloga zašto mandarine treba jesti svaki da

Sedam razloga zašto mandarine treba jesti svaki dan    Bogate su vitaminom C, štite naš imunitet u sezoni prehlada, pomažu nam u održavanju vitke linije i pri tome su jako ukusne. Naravno, reč je o mandarinama, a evo i zašto ih svakodnevno treba konzumirati. Mandarina za vitku liniju

View Blog:

15 najvecih nerešenih misterija na svetu         

                 15 najvećih nerešenih misterija na svetu                                               (FOTO) (VIDEO)     Uprkos današnjoj tehnologiji ove misterije su i dalje ostale nerešene, a stručnjaci i nauka nemaju odgovore na mnoga pitanja   žilama! Uprkos današnjoj tehnologiji one su i dalje ostale nerešene, a stručnjaci i nauka nemaju odgovore na njih. Predstavićemo vam 15 misterija koje su do dan danas ostale nedokučene i koje i dalje izazivaju veliku pažnju kako običnog sveta, tako i naučnika. Vojničev rukopis Vilfred Vojnič, koji je bio poljsko-američkog porekla, a po zanimanju bibiliotekar, pronašao je misterioznu knjigu 1912. godine. Po njemu je i ova misteriozna knjiga i dobila ime "Vojničev rukopis" Onje oslikan biljkama i znacima zodijaka, napisan je nepoznatim pismom. Neke stranice nedostaju, a sadašnja verzija se sastoji od oko 240 listova pergamenta, od kojih je većina ilustrovana. Printskrin: YouTube/Danger Dolan Dugo je vladalo uverenje da je nastao između 1450. i 1520. godine. Međutim, uzorci pergamenta na kome je dokument napisan su početkom 2011. ispitani u laboratoriji Univerziteta Arizone uz pomoć metode radioaktivnog izotopa ugljenika. Utvrđeno je da su sve stranice nastale u relativno kratkom vremenskom periodu i da potiču s početka ili iz prve polovine XV veka, što je skoro čitav vek ranije nego što se prethodno verovalo. Pisac, pismo i jezik su i dalje nepoznati. Zelena deca U blizini sela Volpit, u engleskoj oblasti Safolk, radnici koji su radili u polju čuli su čuli glasan dečiji plač iz jednog jarka.

View Blog:

5 JEZIVIH MISTERIJA KOJE OSTAJU NERIJEŠENE

5 JEZIVIH MISTERIJA KOJE OSTAJU NERIJEŠENE Svi volimo jezive priče i misterije koje prkose logici – bilo da vjerujete u duhove i paranormalne pojave ili ne, ove priče će vam naježiti kožu. U nastavku možete pročitati pet misterija koje nikada nisu riješene…     5. Slučaj Taman Shud 1948. godine na Somerton plaži u Adelaideu u Australiji pronađeno je tijelo nepoznatog muškarca koji nikada nije identificiran. Policija je u blizini pronašla i kovčeg za koji su vjerovali da je bio njegov. U njemu je bila odjeća i još par sitnica, a sve oznake sa predmeta su bile uklonjene. Na komadiću papira koji se nalazio u džepu misterioznog čovjeka pisalo je “Taman Shud”, posljednji redak Rubaiyat of Omar Khayyam, knjige poema napisane na perzijskom jeziku. Liječnik koji je vidio bilješku na TV-u kontaktirao je policiju sa informacijom da se upravo ova knjiga pojavila na stražnjem sjedalu njegovog otključanog automobila. Iz primjerka knjige bio je istrgnut upravo taj komadić papira. Na poleđini knjige su se nalazile kodirane oznake koje još uvijek niko nije uspio dešifrovati: MRGOABABD MTBIMPANETP MLIABOAIAQC ITTMTSAMSTGAB Ime koje se nalazilo na prednjem dijelu knjige dovelo je policiju do žene koja je rekla da je dala knjigu čovjeku po imenu Boxall tokom

View Blog:

Misterija koja traje

Misterija koja traje U Srbiji postoje četiri misterije na koje još uvek niko nije dao odgovor. O njima kruže brojne legende a gde je istina još se ne zna. Srednjovekovni grad Žrnov Na vrhu Avale, gde se sada nalazi Spomenik neznanom junaku, ranije se nalazilo srednjevekovno utvrđenje i drevni grad Žrnov. Prema legendi, u gradu je stolovao Porča od Avale. Tamo su pronađeni ostaci Keltske kulture i njihovog naselja, Rimljani su na istom mestu imali svoje utvrđenje, uz pomoć kojeg su kontrolisali prilaz Singidunumu, ali i da bi zaštitili svoje rudnike na obroncima Avale. Naši preci su na tom mestu, u srednjem veku, podigli tvrđavu. Kasnije, 1442. su je osvojili Turci, a onda i dodatno proširili pošto se nalazila na mestu važnom za odbranu, ali je s padom Beograda 1521. Žrnov izgubio svoj strateški značaj. Kralj Aleksandar Karađorđević je 1934. odlučio da dinamitom poruši ovo utvrđenje i na njegovom mestu podigne Spomenik neznanom junaku, autora Ivana Meštrovića. Razlozi za rušenje nisu u potpunosti razjašnjeni, pa je ostalo nepoznato zašto je Žrnov srušen i šta se sve nalazilo ispod zidina ovog grada. Planina Rtanj Ukoliko planinu posmatrate iz daleka, primetićete da neodoljivo podseća na piramidu. Pisac naučne fantastike Artur Klark smatrao je da se u ovoj planini krije piramida – najstarija tvorevina vanzemaljske civilizacije. Neki drugi ljubitelji naučne fantastike su ubeđeni da se u planini krije svemirski brod koji će pred sam smak sveta poleteti, a svi koji se tada zateknu tu, moći će da krenu na svemir, na daleko i lepo mesto. Upravo zbog toga, krajem 2012, pred očekivanu apokalipsu, ljudi širom sveta plaćali su velike sume novca za smeštaj na toj planini.   Lokalno stanovništvo je

View Blog:

GRAD ŽRNOV POVRH AVALE

                 GRAD ŽRNOV POVRH AVALE   Na temelju stare rimske stražarnice, despot Stefan Lazarević podigao je solidnu tvrđavu da štiti put ka prestonom Beogradu. Turci su je zauzeli sredinom XV stoleća i znatno proširili. Po nalogu kralja Aleksandra, uz veliku kontroverzu, srušena je da bi se podigao Spomenik neznanom junaku kojeg su na tom mestu sahranili Nemci i na drvenom krstu napisali: "Ein unbekannter serbischer soldat"   Žrnov, srednjevekovni grad na Avali podignut od strane despota Stefana a proširen od strane Osmanlija, pre rušenja 1934. godine. Foto: Arhiva/Žrnov, srpski Avalon/Radovan Damjanović Iskopavanje ruda na Avali počelo je još u praistoriji, pa postoji naučna hipoteza po kojoj je upravo ovaj lokalitet odigrao ključnu ulogu u razvoju ondašnje Vinče (ne čitave kulture, već samo Vinče kao mesta po kojoj je kultura, inače rasprostrta na čitavom ovom podneblju, dobila ime). Da li je postojao kontinuitet tokom narednih milenijuma ili nije, teško je reći, ali je gotovo izvesno da su Kelti znali za nalazišta na Avali, i da su i sami tu vršili eksploataciju. Onda su došli Rimljani, kojima je srednje ime bilo eksploatacija, pa se tako s iskopavanjima na Avali nastavilo i za njihove vlade. Zbog toga ne čudi što prvo utvrđenje na ovoj planini datira upravo iz druge polovine prvog milenijuma pre nove ere: Rimljani su verovatno na temelju prethodne keltske stražarnice sagradili vlastitu, sa sve cisternom za vodu i pećnicom za hleb, čuvajući njome rudnike i kontrolišući put ka Singidunumu. Žrnov, srednjevekovni grad na Avali podignut od strane despota Stefana a proširen od strane Osmanlija, pre rušenja 1934. godine. Foto: Arhiva/Žrnov, srpski Avalon/Radovan Damjanović Međutim, u nekom trenutku dolazi do diskontinuiteta što se vojnog prisustva na Avali tiče. U kom je tačno trenutku vojska Rimske imperije napustila ovu ispostavu nije poznato, ali verovatno se radilo o III-IV veku, budući da nema ni fizičkih dokaza niti dokumenata koji bi ukazali na to da je Vizantija (Istočno rimsko carstvo), na ovom mestu imalo bilo kakvu funkcionalnu stražarnicu. Jednako tome, Avala tokom većeg dela srednjeg veka nije igrala važniju vojnu ulogu i nije poznato da je na tom mestu postojala bilo kakva veća utvrda, čak ni da je postojala ikakva funkcionalna tvrđava sa stalnom posadom, pa makar bila i mala. Sve se, međutim, promenilo ustoličenjem Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara Hrebeljanovića.Ovaj renesansni čovek, vitez evropskog kalibra, jedan od najobrazovanijih vladara svog doba, jedan od najvećih ratnika svog vremena, pesnik, tvorac najveće ondašnje biblioteke na našem poluostrvu, po prirodi je svojoj razmišljao daleko unapred. Despot Stefan Lazarević. Foto: Wikipedia Nakon što je od Ugara dobio Beograd i u njega preselio svoju prestonicu, nakon što ga je utvrdio i proširio i od njega napravio u svakom smislu središte svoje despotovine te jedan od najvećih evropskih gradova (Srbija je imala još jedan golemi grad u kontinentalnim okvirima, o kojem smo već ranije pisali: Novo Brdo), Stefan je odlučio da podigne potpuno novu utvrdu čija bi uloga bila da štiti put ka Beogradu, da štiti oblast oko Beograda, da mu služi kao rezervna ispostava "za ne daj Bože". MAJKA SRPSKIH GRADOVA: Kad je naše Novo Brdo bilo veće od Londona (FOTO) Zbog toga je sagradio "Žrnov Grad" na Avali koja se u ono doba nazivala Žrnovica, verovatno po žrvnju, odnosno cilindričnim kamenovima kojima se inače mlelo žito i pravilo brašno, ali takođe i sitnila ruda.

View Blog:

Svetske a naše - prirodne lepote Srbije

                                                                                                   PRIRODNE LEPOTE SRBIJE Od fascinantnih čuda prirode, prelepih jezera, preko uzbudljivih planina i vrednih srednjovekovnih manastira, do čudesnih parkova i jedinstvenih klisura… U Srbiji postoje mnoga mesta koja izgledaju “kao da su uzeta iz najlepših bajki”. Ovo su samo neka od njih!Konačno smo pronašli dokaz da bajke postoje! Ne verujete nam? Razlog više da pogledate fotografije bajkovitih mesta u Srbiji koje smo za vas pripremili. Uživajte! 1. Topčiderski park, pluća Beograda Topčiderski park, najstariji u Beogradu, smešten je na bujnom Topčiderskom brdu u čije se zelenilo utapa i Topčiderska reka. U ovom bajkovitom pejzažu je srpski knez Miloš Obrenović sagradio sebi konak (Milošev konak) koji je kasnije postao Dvor Kneževine Srbije, a danas deo 

View Blog:

Recept za domaci sladoled

             Recept za domaći sladoled     Topli dani su pred nama, a sladoled je poslastica koja svakako može najbrže da nas rashladi.

View Blog:

Jagodica Bobica

Jagodica Bobica   Što se tiče deserta, lako i brzo se priprema i ko voli ukus cheesecake-a sigurno će mu se svideti i ova Jagodica Bobica 

View Blog:

Sadite jagode i na terasi

        Sadite jagode i na terasi Jagode možete gajiti osim u bašti i u saksijama i većim žardinjerama na terasi, balkonu, a najbolje uspevaju na blago kiselom zemljištu, zaštićene od vetra i prejakog sunca. 16896_S  Jagode možete gajiti osim u bašti i u saksijama i većim žardinjerama na terasi, balkonu, a najbolje uspevaju na blago kiselom zemljištu,

View Blog:

Koje sorte višnje su najperspektivnije za gajenje

  Koje sorte višnje su najperspektivnije za gajenje u našoj zemlji? Prema poslednjim istraživanjima potvrđeno je da je višnja najkonkurentnija srpska voćka na evropskom tržištu, ali je nedovoljno iskorišćena. Postoji mnogo sorti višnje koje se gaje kod nas, međutim prema analizama svetskog tržišta utvrđeno je da su sledeće sorte ove voćke najrasprostranjenije i da imaju najbolja biološko-privredna svojstva. Usled velikog broja sorti višanja, potrebno je izvršiti izbor sadnica za gajenje. Pravilan izbor sorti višnje u odnosu na ekološke zahteve i biološka svojstva ima veliko praktično značenje. Selekcijskim radom doprinosi se optimizaciji sadnica i gajenju onih vrsta koje su najpogodnije za određeno geografsko područje. U svetu postoji veliki broj sorti višanja. Međutim, analizom svetskog tržišta je utvrđeno da su najrasprostranjenije i sa najboljim biološko privrednim svojstvima. U svojoj knjizi "Tehnologija proizvodnje višnje i marele" R. Blagojević navodi sledeće tipove višnje: Reksele Nemačka sorta višnje koja se gaji u Srbiji 

View Blog:

Dijabetes mellitus-šecerna bolest

Dijabetes mellitus-šećerna bolest 421/12/2015 Diabetes mellitus ili šećerna bolest je najčešća metabolička bolest savremenog doba. To je oboljenje u kome je nivo šećera (glukoze) u krvi iznad normalnih vrednosti, nastalog zbog smanjenog lučenja insulina ili zbog defekta u njegovom dejstvu. Insulin je hormon koji luči pankreas i koji kontroliše nivo glukoze (šećera) u krvi. Tipovi dijabetesa Tip 1 – insulin zavisni ili juvenilni – mladalački dijabetes. Više od 90% ćelija koje proizvode insulin su trajno uništene, tako da pankreas stvara jako malo ili nimalo insulina. Naučnici smatraju da je u osnovi nastanka ovog tipa dijabetesa autoimuna bolest, kada sopstveni telesni imuni sistem napada i uništava beta ćelije pankreasa koje proizvode insulin. Tip 2 – insulin nezavisni dijabetes – najčešći oblik dijabetesa, u kome pankreas proizvodi insulin, ponekad i u većoj količini nego kod zdrave osobe, ali iz nekog razloga, organizam ne može da ga koristi. Glavni faktor rizika ovog tipa dijabetesa je gojaznost. Gestacijski dijabetes – se razvija i otkriva za vreme trudnoće, a posle porođaja može izčeznuti ili preći u stalni oblik bolesti.

View Blog:

Ovo je devet tipova inteligencije

Ovo je devet tipova inteligencije Izvor: PixabaTeorija o multiplim inteligencijama koju je predstavio profesor s Harvarda Howard Gardner, tiče se postavke da je inteligencija skup različitih modaliteta, a ne samo jedna dominantna sposobnost. O višestrukim inteligencijama Gardner je 1983. godine napisao i knjigu "Okviri uma: Teorija o multiplim inteligencijama", u kojoj je naveo 8 tipova inteligencije. Toj je skupini ove godine dodao još jednu. Mi vam donosimo svih devet Gardnerovih tipova inteligencije. 1. Prirodna inteligencija Ova se inteligencija tiče sposobnosti življenja među drugim živim bićima - biljkama i životinjama, ali i osjetljivosti prema pojavama u svijetu

View Blog:

ROBOT VERA

                       ROBOT VERA     Ovo je ROBOT VERA i ona će odlučivati da li ćete vi DOBITI POSAO ILI NE (VIDEO)   FOTO: AI.ROBOTVERA.COM / PROMO Ne samo što automatizacija i napredak u razvoju veštačke inteligencije i robotike čine mnoga radna mesta suvišnim, već izgleda i da će o tome da li će ljudi doboiti neki posao ili ne, odlučivati - kompjutreski botovi. Neki takvi botovi su već stvoreni i u upotrebi su. Takav je na primer softver nazvan "Robot Vera", koju je izumela istoimena ruska startap

View Blog:

Mojito by Verakok

                           Mojito Mojito – koktel od bijelog kubanskog ruma, soka limete, svježe mente, šećera šećerne trske, soda vode i drobljenog leda. Mojito se pojavio na Kubi između 1910. i 1920. i smatra se da je lokal “La Bodeguita del Medio” u Havani mjesto

View Blog:

Banana by Verakok

                 Banana split                                         jednostavno     20 min /slika/2770/ Banana split – odraslima omiljen kup i dječja radost – slastica je koju će lako pripremiti i najmlađi. Potrebni su samo dobro poznati sastojci (sladoled i banana) i malo umješnosti.

View Blog:

Banana by user268589889

Banana split   jednostavno     20 min /slika/2770/ Banana split – odraslima omiljen kup i dječja radost – slastica je koju će lako pripremiti i najmlađi. Potrebni su samo dobro poznati sastojci (sladoled i banana) i malo umješnosti.

View Blog:

OSTAT CEMO ZAUVIJEK ZATOCENI U NAŠEM KUTKU SVEMIRA

OSTAT ĆEMO ZAUVIJEK ZATOČENI U NAŠEM KUTKU SVEMIRA: Znanstveno objašnjenje otkriva koliko smo mali i beznačajni…   Postoje li mjesta na koja nikada nećemo moći otići, bez obzira koliko jako pokušavali?Izgleda da postoje, objašnjava znanstveni YouTube kanal Kurzgesagt. Naime, čak i uz pomoć tehnologije iz znanstvenofantastičnih filmova zatočeni smo u našem džepu svemira.   Naše mjesto u svemiru Mi živimo u jednom kraku Mliječne staze, spiralne galaktike prosječne veličine, promjera oko 100.000 svjetlosnih godina, koja se sastoji od milijardi zvijezda, plinovitih oblaka, crnih rupa, tamne tvari, neutronskih zvijezda i planeta, sa supermasivnom crnom rupom u središtu galaktike. Promatrana iz daleka, naša galaktika djeluje gusto napučena, ali u stvari se sastoji od jako puno praznog prostora. S našom postojećom tehnologijom, slanje čovjeka na najbližu zvijezdu trajalo bi tisuće godina. Drugim riječima, naša je galaktika dosta velika. Ali Mliječni put nije sam. Uz susjednu galaktiku Andromedu, i više od 50 patuljastih galaktika, dio je ‘lokalne grupe’, područja svemira promjera oko 10 milijuna svjetlosnih godina. Riječ je o samo jednoj od više stotina galaktičkih grupa u superoblaku Laniakea, koji je i sam samo jedan od milijuna superklastera koji sačinjavaju dio poznatog svemira. Većinu svemira ispunjava prazni prostorFoto: Jason Reed/Thinkstock Pretpostavimo da imamo sjajnu budućnost, te čovječanstvo postane civilizacija tipa 3, ne unište ga vanzemaljci, i razvije međuzvjezdano putovanje koje se temelji na sadašnjem razumijevanju fizike. U tom idealnom scenariju, koliko

View Blog:

Ljekovita hrana bogova

Ljekovita hrana bogova Med se od davnina koristi u ljudskoj prehrani. Oduvijek je bio cijenjen, a i danas mu se pripisuju antibakterijska, antioksidacijska, antivirusna, antikancerogena i mnoga druga ljekovita svojstva Med se od davnina koristi u ljudskoj prehrani i oduvijek je bio vrlo cijenjen. Najstariji slikovni zapisi skupljanja meda potječu iz 7000. godine prije Krista, a spominje ga se i kao hranu bogova u antičkoj Grčkoj. Koristi se i u narodnoj medicini, a najčešće mu se pripisuju ljekovita svojstva biljaka od kojih je nastao. Kroz povijest je bio sveprisutan u ljudskoj prehrani, a pojavom umjetnih sladila njegova se upotreba smanjila. Moderna istraživanja potvrđuju stara narodna vjerovanja

View Blog:

Problematicno ponašanje: Kada je samo faza, a kada

Problematično ponašanje: Kada je samo faza, a kada treba potražiti pomoć? DIJETE je ponekad neizdrživo, pa se često pitate kada će prerasti tu fazu? Problematično ponašanje djeteta često ostaje neriješeni problem za mnoge roditelje. Iako često može biti tek kratkotrajna faza, ponekad je problematičnom ponašanju potrebno posvetiti posebnu pažnju.   Kako znati kada je problematično ponašanje samo kratkotrajna faza? Kada potražiti pomoć? Kako prepoznati da se događa nešto ozbiljno? Ova i još mnoga pitanja često se pitaju mnogi roditelji, ali i odgojitelji u vrtićima i profesori. 

View Blog:

5 najvecih misterija covjecanstva koji nas i dalje

  5 najvećih misterija čovječanstva koji nas i dalje muče     Atlantida je jedan od najstarijih i najvećih misterija na Zemlji, a vjeruje se da su u njoj živjeli najljepši ljudi na svijetu. Unatoč činjenici da su ljudi znanstveno obradili većinu aspekata naših života, ipak postoje neke činjenice koje još uvijek ne možemo razjasniti i pronaći odgovarajući odgovor na ta pitanja. Eto nekih od njih, znanstvenici su ih ubacili u top 5, a vi prosudite sami... Izgubljeni grad Atlantida je jedan od najstarijih i najvećih misterija na Zemlji. Još

View Blog:

MOTOVUN MAGICNI SREDNJOVJEKOVNI GRAD U ISTRI

MOTOVUN MAGIČNI SREDNJOVJEKOVNI GRAD U ISTRI  

View Blog:

Zašto zaboravljamo? I kako poboljšati pamcenje

Zašto zaboravljamo? I kako poboljšati pamćenje       Stručnjaci koji proučavaju pamćenje slažu se barem u jednoj stvari – što se više trudimo ostati umno aktivni, to nas pamćenje bolje služi. Osim toga, mozak se ne može prepuniti informacijama. Baš naprotiv, naša

View Blog:

Majcinstvo sa sobom donosi novu notu ženstvenosti

Majčinstvo sa sobom donosi novu notu ženstvenosti Svaka žena, i prije i poslije porođaja, ima veliku odgovornost brinuti sama za sebe, ne zanemarivati svoje potrebe i zbog toga ne treba osjećati grižnju savjesti ni misliti da je sebična. O njoj ovisi dobrobit malog djeteta, jer je ispunjena i zadovoljna majka preduvjet zadovoljnog i ispunjenog djeteta. Promjene na tijelu tijekom trudnoće, druženje s bebom te briga i o sebi, dat će ženi novu notu ženstvenosti Pokušajte osvijestiti svoje potrebe i ne dopustite da vam bilo tko nameće svoju volju. Neka vas ne brine to što možda druge majke na sasvim drugačiji način pristupaju majčinstvu i svojoj ulozi u obitelji, jer svatko je odgovaran za samoga sebe i ne postoji točan obrazac ponašanja koji je više ili manje vrijedan. Ako neka žena odluči posvetiti sve vrijeme i energiju samo djetetu i suprugu, i ako to čini

View Blog:

Kucni ljubimac i beba - upoznavanje

Kućni ljubimac i beba - upoznavanje Trudni ste ili ste nedavno dobili prinovu, a imate kućnog ljubimca. Ako razmišljate kako će beba i životinjica da se zbliže, upoznaju i zavole, evo male pomoći od nas. Foto: Shutterstock Bilo da je reč o psu, mački ili nekom drugom ljubimcu koji ne boravi u ograničenom

View Blog:

etovid

etovid, stadima i poljima je najvjerojatnije upravljao Volos, o zimi Stribog, Vesna o proljeću itd.  Svi ti bogovi su imali svoje hramove i svetišta, prinošene su im žrtve u nadi da će bogovi uslišati želje svojih podanika. Oni koji su najčešće prenosili želju božanstava narodu, su bili svećenici, najugledniji i najmoćnija žitelji slavenskih pl Slavenska mitska predaja Početna Mitologije Slavenska mitska predaja Praslavenstvo je tako tu, treba samo znati gledati. V. N. Toporov (1928. – 2005.) U knjizi Hrvatska narodna mitologija: Biserje priča čarobnog carstva drevnih vremena, izdanoj na dan Svetog Vida 1943. godine, dr. Nikola Sučić prenosi: U početku bijaše samo beskonačan univerzum, niti tamna niti svijetla, bezoblična tvar i maglen bezdan… Na samome dnu nalazila se sura, crna silatmine. To bijaše pramrak. Nad svime time vladao je svemoćni duh vječnosti. On je praotac svega. Dotrajaše mnogi vjekovi kad poput svjetlosne munje bljesne njegov znak, razluči svjetlo i tminu, maglu i tvar. Od tvari postane tlo, a iz magle i oblaka prospe se voda, potekoše rijeke i natopiše mrki bezdan utline. Nastaše jezera i mora. Zraci svjetla pomilovaše Zemlju i prosijaše u njoj zametak svakojakog života. Tako su nastala različita bića. Sve što je bilo izvan tog dohvata zaostade i nadalje u vlasti polusvjetla i tame, zime i leda. To je prapočetak borbe sila ­svjetla i tmine… Mit kaže da je u zlatnom Prajajetu počivao otac bogova, neba i zemlje. Pod utjecajem životnih sila, Prajaje se raspuklo i stvorilo svjetlost, bestjelesnog prastvoritelja neba pod čijim se svodom sve rađa i događa, praboga svemirske svjetlosti, Svaroga, vrhovnog božanstva Slavena. Svarog je iznad dobra i zla, a kod Južnih Slavena spomen na njega pronalazimo u ime­nu Svevišnjeg tvorca ili Višnjeg Boga. U istočnoslavenskim verzijama mita o postanku pojavljuje se na početku Rod kao apstraktno i nespoznatljivo božanstvo, nebeski izvor iz kojeg će sve postati. Rod od sebe samog prvo stvori ljubav – Ladu. Uz pomoć snage ljubavi probije ljusku zlatnog Prajajeta i stvori univerzum: nebrojeno mnoštvo zvjezdanih svjetova kao i naš ovozemaljski svijet. Iz usta ispusti Duh božji, majku Sva i oca Svaroga. Od sjene Svarogove nastalo je prvo potomstvo, Bjelobog i Crnobog. Od donje ljuske Jajeta koja se razbila na tisuće komada stvorio je divove i patuljke, sva magična bića, a od gornje, Stablo svijeta kojim odvoji nebo od zemlje. U njegovoj krošnji izgradio je Svarog stan bogova i svoj dvor na sedmom, najvišem nebu. Svarog je, kaže mit, od leptira stvorio vile, zemaljske posrednike između ljudi, heroja i bogova. Vile često jašu na konjima ili jelenima, odlaze u lov ili igraju u kolu. Zaljubljuju se u hrabre mladiće i junake kojima pomažu svojim savjetima i djelima, a katkad su njihove posestrime. U južnoslavenskoj mitologiji vile su zamišljane kao izuzetno lijepe djevojke zlatnih kosa, s krilima, odjevene u duge, prozračne haljine i naoružane strijelama. Planinkinje i zagorkinje žive daleko od ljudi u planinama, vodarkinje pokraj voda, a oblakinje u oblacima. Slično drugim narodima i kod Slavena su postojale tri Rođenice ili Suđenice. Priče o ovom čudesnom svijetu su sve do polovice prošlog stoljeća bile puno prisutnije u našem narodu, kasnije kao da se gube ostaci stare bliskosti s tajanstvenim svijetom prirode i njena bića prestaju biti vidljiva, osim pod iznimnim okolnostima. Bogovi koji uređuju svijet Bjeloboga i Crnoboga Slaveni su podjednako štovali jer su u prirodi uviđali trajno ispreplitanje njihovih međusobnih

View Blog:

Zvjezdana djeca ili o umijecu razgov... by Verakok

         Zvjezdana djeca ili o umijeću razgovaranja s djecom novih generacija   Današnje generacije djece jesu drugačije nego pre nekoliko desetljeća. Današnje generacije imaju drugačiju vrstu pažnje. Misle brže, kreativnija su, koncentracija im je kraća. Opiru se autoritetima moći, ali rado žele čuti autoritete iskustva i znanja. Traže objašnjenu, jasnu komunikaciju, pa tako ni odgovori, kao što su: «Zato što ja tako kažem», više nisu vrijedni njihove pažnje.

View Blog:

Kristalna djeca - ucitelji osnaživanja

Kristalna djeca - učitelji osnaživanja Prema proročanstvu indijanskog plemena Hopi, budućnost Zemlje ovisi o djeci ‘duge’, odnosno o djeci i odraslima različitih boja kože i boja aure, koji će ujedinjeni učiniti sljedeći pomak u evoluciji... Pokret ‘djece duge’ postoji od 1972. godine, a nakon ‘indigo’ djece, sada su među nama i ‘kristalna’ djeca Razlika između indigo i kristalne djece Među nama su još još od 1995. godine tzv. kristalna djeca, a u većem broju se rađaju nakon 2000. godine, uglavnom u obiteljima koje će ih znati voljeti i poštovati, a često kao svoje roditelje „biraju“ - indigo roditelje. Prema pojedinim autorima (Doreen Virtue, Indigo, Crystal and Rainbow Children) razlika između indigo i kristalne djece je, prije svega, u temperamentu. Naime, smatra se da je osnovni zadatak indigo djece rušenje zastarjelih i preraslih sustava vrijednosti zbog čega imaju ratnički duh, snažan temperament i veliku odlučnost. Nasuprot njima, kristalna djeca su blaga i smirena, a njihovi povremeni ispadi ljutnje kratkog su daha jer brzo i lako praštaju. Ona nastavljaju posao indigo djece i predstavljaju nosioce tzv. kristalnog vala, odnosno poziva na duhovno buđenje. Njihov zadatak i jest poticanje duhovnog razvoja odraslih osoba iz svog okruženja, čime zapravo pomažu buđenje i osvješćivanje cjelokupnog ljudskog roda. Zaista, uz prisutnost kristalnog djeteta, mnogi odrasli postaju kristalni odrasli. Starosno ograničenje ne postoji jer bez obzira na to koliko godina imate, možete sudjelovati u kristalnom valu i dalje napredovati u osobnom razvoju. Ipak, dopustiti djetetu da u pojedinim područjima ono bude naš vodič, dopustiti da odgoj bude obostran, a odrastanje zajedničko - nije lako. Nažalost, ako to ne naučimo, kristalni val budućnosti otići

View Blog:

Cuda prirode: Top 15 mesta gde magija postaje stva

Cuda prirode: Top 15 mesta gde magija postaje stvarnost Ovo nije fotošop, već pravi raj na zemlji. Zato se spremite za oduševljenje i nevericu zbog prizora koje ljudsko oko ne viđa svaki dan. Krenite sa nama u slikoviti obilazak najneverovatnijih svetskih destinacija. Svet, Destinacije, Putovanja, Ashikaga Japan Flower park - Ashikaga park cveća u Japanu   Cvetni tunel, dugačak 80 metara, jedna je od glavnih atrakcija ovog cvetnog kraljevstva. Ashikaga park, u istoimenom gradu, ima na stotine cvetova i drveća u različitim bojama i svake godine privlači milione posetilaca.         Pink lake, Western Australia - Roze jezero, Zapadna Australija   Drečavo roze voda u jezeru nastala je pod uticajem zelenih algi, Dunaliella

View Blog:

Tri vrste inteligencije koje vam trebaju za uspjeh

    Tri vrste inteligencije koje vam trebaju za uspjeh u životu   Kako znamo da je netko inteligentan? Je li to njihova matematička sposobnost? Ili sposobnost izražavanja i kontroliranja emocija? Psiholog Robert J. Sternberg smatra da inteligencija nije tako 'uska' već široka sposobnost interakcije između analitičkih, praktičnih i kreativnih aspekata uma. On to naziva "višestrukom teorijom inteligencije". Analitička inteligencija je ono što vjerojatno i mislite da jest -  čista moć mozga, kojom obrađujete informacije i pomaže u analizi ili rješavanju problema. Ta vrsta inteligencije mjeri se IQ testovima, što možda i nije najbolji način određivanja 'ukupne' inteligencije, budući da se usredotočuje samo na analitičku stranu. Kreativna inteligencija dolazi u igru kada ljudi trebaju kreativno razmišljati i učinkovito se prilagoditi novim situacijama. Ova vrsta inteligencije odgovorna je iza sintezu informacija i dobivanje uvida. Možemo reći da je to sposobnost korištenja znanja i vještina koje već imate, za upravljanje novim ili neobičnim situacijama. Praktična inteligencija je sposobnost rješavanja svakodnevnih zadataka u stvarnom svijetu. Možemo ju nazvati nazvati "ulična inteligencija" koju imaju snalažljivi ljudi koji prate i znaju što se događa oko njih. Usmjereni su prema ciljevima i nastoje prilagoditi ili promijeniti svijet oko sebe.  Kada se mjeri ova vrsta inteligencije, ne gleda se samo mentalna snaga, nego i čimbenici poput emocija i stavova, koji također utječu na to koliko dobro osoba donosi odluke. Vođa, koji ima snažnu sposobnost razumijevanja i motiviranja ljudi, kao i prenošenje odgovornosti pravim osobama, imao bi visoku ocjenu u praktičnoj inteligenciji.

View Blog:

Postoji li sudbina i srodna duša?

         Postoji li sudbina i srodna duša?     Skloni smo vjerovati u igru sudbine, pripisivati joj najgore i najljepše trenutke i događaje, a često je sudbina izgovor za naše pogreške, za situacije za koje nemamo rješenja ili ne znamo rješenje. Je li sudbina izlika? A prava ljubav? Postoji li ona jedna jedina prava, srodna duša? Sve ovo značilo bi samo jedno: mi smo samo poslušne sluge naše sudbine, a naša slobodna volja je… izmišljena! Ili? Autorica Laura Barnett u svom je prvom romanu Tri priče o nama, koju je izdao Mozaik knjiga, stvorila priču o tri različite inačice budućnosti jednog ljubavnog para. Njihova ljubavna priča poprima različite inkarnacije prateći razvoj njihova života od 1958. pa sve do današnjeg doba. TRI PRIČE O NAMA tematizira izbore koje donosimo i različite putove na koje nas život može odvesti. 'Eva i Jim su devetnaestogodišnjaci te studiraju u Cambridgeu kad im se 1958. godine putovi prvi put sastanu. Jim hoda stazom kad žena, koja mu je prilazila na biciklu, naglo skrene kako bi izbjegla psa. Ono što uslijedi odredit će ostatak njihova života. Pratimo njihove tri verzije budućnosti - one zajedničke i odvojene.'

View Blog:

VIDOVDAN

                                      VIDOVDAN Običaji i verovanja na dan koji predviđa budućnost. Vidovdan, Foto: printscreen Veza Vidovdana sa vidom manifestovala se i u narodnoj medicini. Uoči praznika ili pak na praznik izjutra brali su travu zvanu vidovčica, često je stavljali u vodu i njome se umivali. Praznik Vidovdan jedan je od najvećih među malobrojnim i po svetkovanju izuzetno očuvanim praznicima iz stare narodne vere.

View Blog:

O hrabrosti

O hrabrosti Početna Psihologija O hrabrosti Možda je moguće da izgubimo strah od smrti, ali je još važnije izgubiti strah od života. Jorge Angel Livraga Često se u životu nađemo u situacijama kada ne vidimo izlaz, kada nas obuzme strah i srce klone. U tim trenucima slabosti možda i nesvjesno odustajemo od borbe sa životnim okolnostima, biramo lakši put, dopuštamo da nas nosi rijeka života… Svima nam je tada potrebna hrabrost da nastavimo dalje. Tijekom ljudske povijesti gotovo da ne postoji vrlina o kojoj je napisano

View Blog:

Carobna dolina Trenta

  Čarobna dolina Trenta Čarobna dolina Trenta raj je za sve posjetitelje a njena ljepota blista u svako godišnje doba. Kako se nalazi u Nacionalnom parku Triglav, udaljena je od svakodnevne verve. Mir koji vlada njome obuhvatit će vaš um i napuniti vas energijom čiste netaknute prirode. Dolina Trenta lagana u sva godišnja doba Dolina se nalazi u Julijskim Alpama u sjevernom dijelu regije Goriška u Sloveniji, a pripada općini Bovec. Gorski prijelaz Vršić dolinu povezuje sa regijom Gorenjska na istoku. Rijeka Soča teče uglavnom jugozapadno kroz dolinu, a zatim dalje u Bovec. dolina-trenta-1 Na proljeće kad dani postaju sve duži, šumske čistine uz okolne pješačke staze pretvaraju se u bujne rajske vrtove uz pomoću njezinog vrijednog vrtlara – prirode i njezine neograničene mašte. Poslije kiše brojni se izvori spuštaju niz strme padine i hrane rijeku Soču sa svojim kristalno čistim vodama. Uskoro, proljeće mijenja živost ljeta koje mami planinare, ribare, lovce i druge istraživače doline. Svako od njih otkriva i doživljava je na svoj vlastiti način. Ugodna toplina jesenskih dana dolinu odijeva u karakteristične žute nijanse. Životinje se iz gorskih visina krenu spuštati u dolinu. Ovo je godišnje doba koje najviše cijene planinari koji u miru istražuju okolne vrhove i upoznaju se sa životom u dolini.

View Blog:

Med - univerzalni lijek by Verakok

Med - univerzalni lijek Njime sladimo čaj, kolače, pahuljice, jedemo za više energije, a čak mu se i kozmetička industrija okrenula,

View Blog:

Ljekovita hrana                  bogova

       Ljekovita hrana                  bogova Med se od davnina koristi u ljudskoj prehrani. Oduvijek je bio cijenjen, a i danas mu se pripisuju antibakterijska, antioksidacijska, antivirusna, antikancerogena i mnoga druga ljekovita svojstva Med se od davnina koristi u ljudskoj prehrani i oduvijek je bio vrlo cijenjen. Najstariji slikovni zapisi skupljanja meda potječu iz 7000. godine

View Blog:

Dokazano: Vjera iscjeljuje i mijenja genetski kod

  Dokazano: Vjera iscjeljuje i mijenja genetski kod organizma!   Naučno je dokazano da čovjekova vjera, može da ga izliječi od svih bolesti Kada se s vremena na vrijeme u medijima pojave publikacije o čudesnom isceljenju od smrtonosnih bolesti, na licima ljekara i naučnika, kao po pravilu, pojavi se skeptičan osmijeh. Čak i kada je u pitanju nesporna činjenica, potvrđena savremenim metodama istraživanja, zvanična medicina ih odbacuje, ili pokušava da objasni iznenadno izlečenje pacijenta greškom u postavljenoj dijagnozi. Međutim, američki genetičar Brus Lipton tvrdi da pomoću istinske vjere, isključivo snagom misli čovjek je zaista sposoban da se izliječi od  bilo koje bolesti. I nikakve misterije u tome nema.  Liptonova istraživanja su pokazala da usmjereno psihičko dejstvo ima sposobnost da mijenja genetski kod organizma!

View Blog:

Rijeka by Verakok

                                         Rijeka The Kvarner Riviera‘s largest city is Rijeka which, with a population of just over 200,000 people, is also Croatia’s third largest city and its busiest port. The word rijeka actually means river in Croatian, and likewise the Italian name for the city – Fiume – also means river. In all honesty, Rijeka is a transit post and with few beaches, it is not really a place to stay for a holiday. Many people take a boat or bus and leave for other places along the coast as soon as possible! The view of Rijeka from Trsat Castle That being said, there are a number of sights in the city as well as plenty of cafes, restaurants, bars and shops. It’s a bustling place and close to other towns, resorts and islands should you wish to hop over to enjoy some seaside time. Rijeka is therefore still and interesting place to visit and even stay in. Getting to Rijeka Rijeka Airport, on the island of Krk, is the city’s airport and there are flights to there from a handful of European cities, including London. See our Getting to the Kvarner Rivierapage for more details on various flight options. If you do fly to Rijeka Airport, there are buses that meet each flight arrival that take you to the main bus station in downtown Rijeka.

View Blog:

CUDNE GRADEVINE

 

View Blog:

Grabljivice

                                      Grabljivice   Grabljivice Njihova pojava kod ljudi gotovo uvijek izaziva neku vrstu poštovanja i divljenja, dok kod manjih i slabijih, prije svega svog plijena, već i sama blizina ptice grabljivice najčešće dovodi do paničnog bijega u najbliži zaklon.  To je red ptica koji je zasjeo na vrh hranidbenog lanca, dok pojedine vrste pokrivaju gotovo sve vrste staništa kojima su svojom građom idealno prilagođene. Uz prilagodbu staništu u kojem žive potreba za hranom također ih je savršeno dizajnirala lovu njihove glavne i najdostupnije hrane. U većini slučajeva, grabljivice sukladno imenu koje nose, grabe, t.j. hvataju živi plijen svojim oštrim kandžama. Po građi tijela, obliku krila i načinu leta grabljivice se već iz daljine može relativno lako razlučiti od ostalih ptica. Međusobno razlikovati ih je ponešto teže, no ne i grupirati ih u nekoliko osnovnih skupina. Tako si možemo olakšati determinaciju vrsta te relativno lako zaključiti štošta o njihovom načinu života, lova i prehrani.   SOKOL LASTAVIČAR (FALCO SUBBUTEO) SIVI SOKOL (FALCO PEREGRINUS)   Gotovo sve ptice iz roda sokolova karakteriziraju srednje duga, uska i zašiljena krila te čvrsto i zbijeno tijelo. Oči sokolova su u odnosu na glavu velike i postavljene lagano prema naprijed kako bi pokrivale što šire vidno polje te omogućile što bolji binokularni vid prijeko potreban za preciznost pri ekstremnim brzinama koje postižu prilikom lova na ptice i drugi, prije svega leteći, plijen. Sokolovi su općenito vrlo aktivni letači stvoreni za brzinu i presretanje. Samo rijetki članovi tog roda, kao npr. vjetruša specijalizirali su se za lov na tlu, te su zbog toga nepogrešivo prepoznatljive dok brzo mašući krilima lebde na mjestu i čekaju neoprezne glodavce da izvire iz svojih rupa u tlu.   U drugu skupinu aktivnih letača-tragača za hranom mogli bi svrstati lunje i eje. Te dugorepe i dugokrile grabljivice prepoznatljive su po svojem polaganom, mekanom i lelujavom letu, često tik nad tlom. Primijete li pri tome kakav plijen (glodavca, vodozemca...) karakteristično se strmoglavljuju na njega i hvataju čvrstim stiskom oštrih kandži na kraju relativno dugih nogu. Kao sokolovi i vjetruše, i ovo su ptice otvorenih terena pri čemu vješto iskorištavaju svaki povjetarac za polagano lebdenje prilikom potrage za hranom.

View Blog:

Macka - magicna životinja

                                              Mačka - magična životinja     Mačka je jedna od najmagičnijih životinja na Zemlji. Njena aura je toliko velika, da zahvata ne samo čovjeka - vlasnika, nego i njegovu porodicu, dom i teritoriju koju mačka smatra svojom. Stoga, treba da znate ako se mačka mazi oko vaših nogu, nije to samo maženje, da bi dobila željeno, to znači još i to da ona dijeli sa vama svoju magične, astralne sile.Onaj ko odgurne mačku u tom trenutku, govoreći joj "odlazi, ne volim te" u suštini se odriče pozitivne energije koju je željela da mu preda.     Sledeći put mačka neće dati takvom čovjeku svoju astralnu silu, a može čak, suprotno da mu je i oduzme. Mačka ne samo da štiti kuću od nečistih sila, ne dozvoljavajući im da stupe na za nju svetu teritoriju, već i oslobađa dom od tih sila, ako ih je bilo u njemu ranije. Ovo je posebno

View Blog:

Kako sprijateljiti psa i macku?

            Kako sprijateljiti psa i mačku? 10 savjeta kako sprijateljiti psa i mačku Rat između pasa i mačaka je vječna tema rasprave. Vlasnici kućnih ljubimaca imaju različite primjere, pas i mačka mogu biti prijatelji, mogu proganjati jedan drugoga ili se jednostavno samo ignoriraju s poštovanjem. Ne moraju se automatski boriti. Njihova sposobnost zbližavanja ovisi o tome kakva su imali prijašnja iskustva s drugom vrstom. Njihovi komunikacijski stilovi se previše razlikuju što može dovesti do zabune, npr. pas kada maše repom pokazuje sreću i žudnju za igrom, dok mačka maše repom kada je ljuta ili nezadovoljna. Možete im pomoći tako da udovoljavate interesima i mačke i pasa. Ovdje je 10 savjeta kako da uspijete u tome.   10. Promičite pasju ljubav i bliskost s malim mačićima Budući da štenci i mačići nisu imali prijašnja ‘loša’ iskustva jedni s drugima, oni će se lakše prilagoditi nego stariji kućni ljubimci. Tako da ima smisla, ako želite imati jedno od njih, uzmite ih kao mladunčad. Oni će formirat vezu ako odrastaju zajedno. Ipak, na jedno se mora paziti, štene može biti grubo u igri s mačićem, jer je štene veće. Uvijek ih nadzirite, pa čak i ako je to sve prijateljski, mačić može signalizirati da se više ne želi igrati, dok energično štene bi se još igralo, pa ga njegova aktivnost može zbuniti. Naučite štene dok se igra neka hvata igračku, a ne mačića, i to će mu u budućnosti pomoći da ne povrijedi manje životinje. 9. Napravite pravi odabir Idealan par su mačka koja je znatiželjna, ali nema strah od pasa, i pas koji ima barem površno poznanstvo s macama. Bez obzira što ste posvojili ljubimca, spasilačke organizacije i skloništa za životinje će vam rado pomoći kako bi odabrali najboljeg kandidata, na temelju povijesti i osobnosti životinje koje odabirete i one koja je kod kuće. Mačke koje su lutalice i koje trebaju biti socijalizirane mogu biti opasnost za psa, jer su navikle vidjeti psa kao neprijatelja. I neki psi kao što

View Blog:

5 cudesnih vještina koje psi imaju, a ljudi ne

  5 čudesnih vještina koje psi imaju, a ljudi ne   Psi mogu naći put kući i iz najudaljenijih područja oslanjajući se na svoja osjetila i i instinktPsi mogu naći put kući i iz najudaljenijih područja oslanjajući se na svoja osjet   Znate li da psi mogu... 1. ...nanjušiti i najmanju količinu hrane, izbliza i izdaleka  Osjetilo njuha kod pasa je 10.000 do 100.000 jače nego kod ljudi što znači da mogu nanjušiti stvari o kojima mi možemo samo sanjati. Iz perspektive vide, to bi značilo da ako vi možete jasno vidjeti u daljinu 500 metara, vaš pas bi jednako jasno mogao vidjeti u daljinu 5 kilometara.  'Svaki ljubitelj pasa složit će se da su najpopularniji kućni ljubimci predivna i fascinantna bića. Koliko su psi čudesna stvorenja dokazuje i idućih 5 vještina koje psi imaju, a ljudi ne' Zahvaljujući svom izvanrednom osjetilu njuha psi puno pomažu ljudima, primjerice u potrazi za nestalim osobama, ali obožavani dlakavci ovu svoju sposobnost koriste i za manje junačka djela. Sigurno vam je poznat scenarij kada se vratite kući s poslasticom

View Blog:

LABRADOR: Miroljubivi ljubimci koji su vrlo inteli

  LABRADOR: Miroljubivi ljubimci koji su vrlo inteligentni, ali postoji nešto što ih nećete nikada naučiti   Ova pasmina drži prvo mjesto u brojnosti u Americi. Poznat je po svojoj druželjubivosti i nasmijanom licu. Prema povijesnim saznanjima labrador pasmina potječe iz Newfoundlanda. Smatra se kako su labradori kroz godine nazivani različitim imenima. Neka od njih su: pas svetog Johna, niži pas svetog Johna, pas s Newfoundlanda, mali newfounler, vodeni pas, labradorski pas, engleski retriver i engleski labrador. Bogata povijest rasprostranjene pasmine Naziv labrador dolazi od portugalskog i španjolskog naziva za radnika. U području Španjolske nalaze se sliči psi koji služe za čuvanje stoke. Ne postoje pisani dokazi o tome koje su pasmine križane da bi se dobio odan, miroljubiv i radnički pas. Vjeruje se da se radi o mješavini raznih pasmina iz cijeloga svijeta s obzirom na to da je Newfoundland bio zemlja koju su posjećivali trgovci iz cijelog svijeta. Labradori od davnina mogu biti u tri boje – žuta, crna i čokoladna. Danas su najrjeđi čokoladni labradori jer su se oni, zajedno s žutima, smatrali pogrešnima. 

View Blog:

Intuicija je dar, ali i upozorenje iz podsvijesti

Intuicija je dar, ali i upozorenje iz podsvijesti - obratite pažnju! Ljudi vrlo često zanemaruju i potiskuju govor intuicije, no ona vam može pomoći da izbjegnete mnoge nepotrebne, neugodne ili opasne situacije. Kao moćni unutarnji vodič intuicija se javlja kroz predosjećaj, specifičan fizički simptom, spontanu asocijaciju, sjećanje na minuli događaj ili osobu te kroz nadahnuće, ističe dipl. andragoginja i defektologinja Jelena Takač.  - Intuicija vam može pomoći da se u pravo vrijeme nađete na pravome mjestu ili da izbjegnete neugodne ili čak pogibeljne susrete i mjesta, a da toga niste ni svjesni. Kako biste imali vodstvo intuicije, neophodno je bez predrasuda priznati njezino postojanje. Ne može vas voditi kroz život nešto u što ne vjerujete. Istraživanja kvantne fizike dokazala su da misli utječu na kretanja subatomskih čestica. Ono što čovjek promatra, oblikuje se u njegovu umu. Albert Einstein je dokazao da je sve što postoji u svemiru energija. Povezivanje s intuicijom je jedan od načina da se povežete s beskrajnim izvorom kozmičke energije. Obično se intuitivne poruke tumače kao prognoze budućih događaja, no one su i vodstvo ka usklađivanju sa životom koji je prožet duhom - tvrdi Jelena.  Muški i ženski mozak Američki neurobiolog Roger Sperry je 1981. dobio Nobelovu nagradu za svoju teoriju kojom je funkciju mozga podijelio na desnu i lijevu polutku. Lijeva polutka upravlja racionalno logičnim razmišljanjem koje se temelji na analizi i sintezi informacija dobivenih putem pet fizičkih osjetila. Veže se uz muški princip i znanstvenu misao. foto: 123RF Desna polutka mozga upravlja promišljanjem koje se oslanja i na informacije koje nisu uvijek racionalne ili logične. Veže se uz ženski princip, maštu, kreativnost i intuitivni uvid. Kako uistinu funkcionira intuicija, još je tajna. Razlog tomu je i taj što intuicija ili “šesto čulo” pripada području koje je teško objasniti racionalnim i logičnim putem. Intuicija je urođena sposobnost, ali i sveti dar. Mnogi

View Blog:

1 by Verakok

1. Šta je šesto čulo? Šesto čulo, ili sposobnost suptilnog opažanja, je sposobnost da opažamo suptilnu dimenziju ili nevidljivi svet anđela, duhova, raja i sl. Takođe uključuje našu sposobnost da razumemo suptilne odnose uzroka i posledica mnogih događaja, koji su izvan razumevanja intelekta. Nadčulno opažanje (ESP), vidovitost, predosećaj, intuicija su sinonimi za šesto čulo ili sposobnost suptilnog opažanja. Kroz ovaj sajt koristimo naizmenično izraze šesto čulo, nadčulno opažanje (ESP) i suptilno opažanje. 2. Kako opažamo i razumemo nevidljivi svet? Vidljivi svet opažamo pomoću pet fizičkih čula (mirisa, ukusa, vida, dodira i zvuka), kroz  um (svoje osećaje) i  intelekt (sposobnost donošenja odluka). Nevidljivi ili suptilni svet opažamo pomoću pet suptilnih čula, suptilni um i suptilni intelekt – poznatijih kao šesto čulo. Kada je šesto čulo razvijeno ili aktivirano, pomaže nam da doživimo suptilni svet ili suptilnu dimenziju. Takvo iskustvo zovemo “duhovno iskustvo”. Na prethodnoj slici vidimo ženu koja je pomirisala buket ruža. To spada u iskustvo, jer postoji određen izvor mirisa tj. buket ruža. Na drugoj slici vidimo ženu koja pije svoju jutarnju kafu, razmišljajući o početku svog radnog dana. Iznenada, bez vidljivog uzroka, oseti jak miris sandalovine. U početku ga zanemaruje, jer ne može da vidi odakle dolazi i nastavlja da pije kafu. Međutim, miris je prati na posao i oseća ga celo jutro. Pita druge ljude da li i oni osećaju taj miris, ali ga niko ne oseća. To iskustvo predstavlja duhovno iskustvo. U ovom slučaju, žena je osetila miris koji je došao iz suptilne dimenzije kroz svoj suptilni čulni organ mirisa. Sposobnost opažanja ili doživljavanja suptilne dimenzije kroz pet suptilnih čula i suptilni intelekt poznato je kao šesto čulo. 3. Opažanje šestim čulom kroz pet suptilnih čulnih organa Svet se sastoji od pet apsolutnih kosmičkih elemenata (pančamahabuta). Ti kosmički elementi su nevidljivi, ali je od njih sve stvoreno. Kada nam je aktivirano šesto čulo, počinjemo progresivno da opažamo te apsolutne elemente, od najgrubljih prema najfinijima. Tako možemo da opažamo elemente Apsolutne Zemlje, Vode, Vatre, Vazduha i Etra kroz suptilna čula mirisa, ukusa, vida, dodira i zvuka. Sledeća tabela daje primere pozitivnih i negativnih duhovnih iskustava koje možemo da opazimo kroz šesto čulo, tj. posredstvom pet suptilnih čula. Kada osoba nešto oseti kroz suptilni čulni organ, kao na primer miris, izvor može da bude od pozitivne energije kao što je Božanstvo ili negativne energije kao što je duh. 4. Kako razvijamo šesto čulo? Suptilni svet je svuda oko nas, ali ne možemo da ga opazimo. Iako ga ne opažamo, on utiče na naš život. Da bismo se uključili u taj svet potrebna nam je “duhovna antena” tj. probuđeno šesto čulo. Šesto čulo nam se razvija kada radimo duhovnu praksu. Kroz redovnu duhovnu praksu prema šest osnovnih principa Duhovnosti, povećava se naš duhovni nivo i sve više možemo da opažamo i doživljavamo suptilni svet. To je slično televizoru koji emituje crno-belu zamućenu sliku kada nije priključen na antenu. Iako TV stanica šalje signale, televizor ne može  da ih uhvati dok se ne priključi na antenu. Na isti način, suptilni svet i Božja prisutnost su stalno oko nas, ali ne možemo da ih opazimo dok ne počnemo duhovno da radimo na sebi, što daje podsticaj našem šestom čulu. Моlimo Vas dа pročitate naš članak o duhovnoj praksi zа rаzvijanje šestog čula ili suptilne sposobnosti percepcije.  Ponekad primećujemo ljude koji imaju sposobnost opažanja suptilnog sveta od ranog uzrasta, premda nisu radili duhovnu praksu. To je zato što su stekli potreban duhovni nivo putem duhovne prakse u prošlim životima. Drugi mogući razlog je taj, da su od detinjstva zaposednuti duhom (Mantrik). U tom slučaju u pitanju je šesto čulo tog duha. 5. Šesto čulo i duhovni nivo Kako se naš duhovni nivo povećava, možemo progresivno da opažamo sve više suptilnog sveta putem svoje suptilne sposobnosti tj.šestog čula. Sledeća tabela pokazuje kako se šesto čulo razvija sa povećavanjem duhovnog nivoa.

View Blog:

INTELEKT I INTELIGENCIJA

                            INTELEKT I INTELIGENCIJA   INTELEKT I INTELIGENCIJA    "Savremeni um" je protivrječan termin. Um nikada nije savremen, on je uvijek star. Um je prošlost, prošlost, samo prošlost i ništa drugo. Um znači sjećanje, zato ne može postojati savremeni um. Biti savremen znači biti bez uma. Ako ste sada i ovdje, onda ste savremeni. Ali tada, zar ne primjećujete da vaš um nestaje! Misli se ne kreću, želje se ne javljaju; vi bivate odvojeni od prošlosti, bivate odvojeni i od budućnosti. Um nikada nije izvoran, ne može ni biti. Ne-um je izvoran, svjež, mlad; um je uvijek star, truo, ustajao. Ali te riječi se koriste - one su korišćene u sasvim drugačijem duhu. U tom duhu, te riječi imaju značaja. Um devetnaestog vijeka je sasvim drugačiji um; pitanja koja su oni postavljali, vi ne postavljate. Pitanja koja su bila veoma važna u osamnaestom vijeku, sada su veoma glupa: "Koliko anđela može da pleše na vrhu igle?" - bilo je jedno od najvećih teoloških pitanja srednjeg vijeka. Gdje danas da nađete tako glupu osobu koja misli da je to važno pitanje? To je bilo diskutovano od strane najvećih teologa tog vremena; ne od strane malih ljudi, veliki profesori su pisali rasprave na tu temu. Organizovane su konferencije. "Koliko anđela...? Koga je sada briga za to? To je jednostavno nebitno.   Um je prošlost - prošlost, samo prošlost i ništa drugo. Um znači sjećanje, ne može postojati savremeni um. Biti savremen znači biti bez uma.   U Budino vrijeme je bilo veliko pitanje: "Ko je stvorio svijet?" To je odolijevalo vjekovima, ali sada tek poneko brine o tome ko je stvorio svijet. Da, postoje neki staromodni ljudi, ali samo rijetki su meni postavljali takva pitanja. Ali Buda se susretao sa tim svakog dana; ni jedan dan ne bi prošao da neko ne bi postavio pitanje: "Ko je stvorio svijet?" Buda je morao uvijek iznova da im govori da je svijet oduvijek postojao, da ga niko nije stvorio; ali ljudi nijesu bili zadovoljni time. Sada više to nikoga ne brine. Veoma rijetki mi postavljaju pitanje: "Ko je stvorio svijet?" U tom smislu, um se mijenjao kao što se vrijeme mijenjalo. U tom smislu, savremeni um je realnost.   Suprug supruzi: "Ja sam rekao da večeras nećemo nigdje izlaziti, i to je skoro konačno." Sada je ovo savremeni um. U prošlosti nijedan muž ne bi to rekao. To je uvijek bilo konačno: uvijek je zadnja riječ bila njegova.   Dvije engleske dame visoke klase su se slučajno srele u Londonu dok su bile u trgovini. Jedna je primijetila da je ova druga trudna i upitala je: "Zašto, draga? Kakvo iznenađenje! Očigledno da si se udala od kada se nijesmo vidjeli zadnji put!" Druga odgovori: "Da. On je divan, on je oficir kod Gurka strijelaca." Prva je bila ušasnuta: "Gurke! Draga, zar oni nijesu crni?" "O, ne", odgovori druga, "samo vojnici." Prva uzviknu: "Draga, kako si savremena!"   U tom smislu postoji savremeni um. Inače, savremeni um ne postoji. Moda dolazi i prolazi; ako razmišljate o modi, onda postoje promjene. Ali, u osnovi, svi umovi su stari. Um, kao takav, je star i ne postoje moderni umovi; najmoderniji um je i dalje u prošlosti. Zaista živa osoba je osoba koja živi ovdje i sada. Ona ne živi u prošlosti, ona ne živi u budućnosti; ona živi u trenutku, za trenutak. Ovaj trenutak je sve. Ona je spontana; ta spontanost je miris ne-uma. Um je ponavljač, um se uvijek kreće u krugu. Um je mehanizam: vi ga hranite znanjem, on ponavlja isto znanje. On uvijek ponovo nastavlja da žvaće isto znanje. Ne-um je jasnoća, čistota, bezazlenost. Ne-um je pravi način življenja, pravi način spoznaje, pravi način bitisanja.   Intelekt je nešto lažno, izvještačeno, to je zamjena za inteligenciju. Inteligencija je sasvim drugačiji fenomen - prava stvar. Inteligencija traži ogromnu hrabrost, inteligencija treba avanturistički život. Inteligencija traži da uvijek idete u nepoznato, da plovite morem bez mape. Inteligencija raste, ona se izoštrava. Ona raste samo ako se svakog trenutka suočava sa nepoznatim. Ljudi se plaše nepoznatog,

View Blog:

Stres nas razbolijeva na ovih 10 nacina, a nismo n

  Stres nas razbolijeva na ovih 10 načina, a nismo ni svjesni Za stres kažu da je tihi ubojica i da se protiv njega teško boriti. Ali, ako ljudi znaju posljedice stresa, kao što je opadanje kose ili smanjeni seksualni apetit, učinkovitije će se protiv njega boriti. 1. Osip Ako vam se događa da se odjednom negdje na tijelu pojavi osip, a inače nemate alergije, vrlo vjerojatno je to posljedica nagomilanog stresa. foto: Thinkstock Kad ste pod dugotrajnim stresom, imunitet slabi i s vremenom počinje reagirati na promjene u tijelu koje nisu napad na imunitet i ubrzano otpuštati histamin. Ako se u međuvremenu ne smanji količina stresa, na tijelu se počinju pojavljivati crvene točkice, slične osipu koje jako svrbe. Rješenje: Na dio tijela na kojem se pojavio osip treba se staviti vlažni ručnik. Ako se ubrzo svrab i crvenilo ne smanji potrebno je uzeti antihistamin. 2. Oscilacije u težini - Stres uzrokuje otpuštanje kortizola koji ometa sposobnost tijela da obrađuje šećer u krvi i mijenja način na koji se u tijelu metaboliziraju masti, proteini i ugljikohidrati, što može dovesti do povećanja ili gubitka težine - objašnjava doktorica Shanna Levine. Stres

View Blog:

RUŽINA VODICA JE PRIRODNI TONIK: 3 savršena recept

  RUŽINA VODICA JE PRIRODNI TONIK: 3 savršena recepta s kojima ćete besprijekorno očistiti lice   Ružina vodica je prirodan tonik koji se koristi za njegu kože radi brojnih blagotvornih utjecaja koje ima. Ovo sredstvo lako se radi kod kuće, ali mu je kratak rok trajanja. Ovaj preparat najčešće se koristi za njegu kože lica, ali i uljepšavanje. Radi svojih ljekovitih svojstava ono brine za zdravlje stanica kože i kose. Ljekovitost ružine vodice   Ružina vodica poznata je od davnina kao sredstvo za istinsku ljepotu, pa je tako poznato da ju je koristila Kleopatra, Cezar se kupao u njoj, a u Indiji se i danas smatra osnovnim kozmetičkim preparatom. Iako se najčešće koristi kao kozmetički preparat za uljepšavanje, ružina vodica je zapravo vrlo ljekovito sredstvo koje brine za zdravlje stanica:

View Blog:

Morska voda lijeci um i tijelo!

                     Morska voda liječi um i tijelo!   PROSJEČNO VRIJEME ČITANJA: 2 MIN BROJ RIJEČI: 502

View Blog:

15 moci morske soli koje mogu zamijeniti šaku tabl

  15 moći morske soli koje mogu zamijeniti šaku tableta piše S.L. Morska sol blagotvorno djeluje na zdravlje, kožu i kosu(Foto: Getty Images) Prirodna je morska sol zdrava te ima terapijska svojstva, no prije nego što vam otkrijemo njezine prednosti, morate znati da nastaje prirodnim procesima isparavanja slane vode, pri čemu svi njezini sastojci ostaju sačuvani. Zahvaljujući više od 80 elemenata u sastavu, morska sol čudotvorno djeluje na zdravlje, kožu i kosu. Najveća je razlika između morske i kuhinjske soli što potonja sušenjem na više od 650 stupnjeva Celzijevih mijenja svoju kemijsku strukturu, pa ne sadrži potrebne elemente i minerale kao prirodna sol.  U morskoj soli, uz natrijev klorid, nalazimo osamdesetak različitih elemenata u tragovima poput kalija, magnezija i mangana, stoga će učiniti čuda za vaše zdravlje, kožu i kosu. 1. Morska sol ima alkalizacijski učinak koji pomaže u balansiranju razine kiseline u tijelu te tako eliminira potencijalne rizike fatalnih bolesti. 

View Blog:

Ispeglajte bore, sacuvajte srce: Od sada maslinovo

Ispeglajte bore, sačuvajte srce: Od sada maslinovo ulje koristite samo ovako! (RECEPTI) Mnogo pre nego što je svet zaludela manija superhrane, s namirnicama blagotvornog delovanja iz nama egzotičnih krajeva sveta, postojalo je (i još uvijek postoji) maslinovo ulje – ta ultimativna i bezvremenska superhrana, koju kosa, koža i celi naš organizam jednostavno obožavaju Tajnu dugovečnosti na Mediteranu mnogi će danas vrlo rado povezati upravo s maslinovim uljem, koje predstavlja samu bazu ishrane za stanovnike ovih prostora.   Na prvu šarmira svojom bojom, mirisom i ukusom, a na drugu maslinovo ulje donosi čitavu lepezu beneficija koje se konstantno dovode u vezu sa zdravljem.   Ovo leto koristite prirodna ulja za tamnjenje: Za zdravu i lepu kožu (FOTO)     Foto: Profimedia     Maslinovo ulje još nazivaju i kraljem među uljima, jer je bogato nezasićenim masnim kiselinama i antioksidansima, pri čemu vrijedi spomenuti i vitamine E i K u njegovom sastavu. Ono se uspešno bori s upalnim procesima u organizmu, a osim toga štiti telo od kardiovaskularnih bolesti. I to je samo deo činjenica vezanih za maslinovo ulje koje potvrđuju i naučna istraživanja, a najcenjenije među maslinovim uljima svakako je ono ekstra devičansko – 100% prirodno i  krcato antioksidansima.   Osim kroz ishranu, verujemo kako u maslinovom ulju uživate i s kozmetičke strane. A ako još niste, probajte ga u nezi kose i kože. Ovo bogato i negujuće ulje moglo bi vas oduševiti!   MASLINOVO ULJE I NEGA KOSE   U letnjim mesecima, kada imamo više vremena za

View Blog:

MASLINOVO ULJE I LIMUN

                                MASLINOVO ULJE I LIMUN Fotografija: Thinkstock Stari Grci i Rimljani, koji su dobro poznavali vrijednost ove izuzetne mješavine, s pravom su je nazivali tekućim zlatom. Budite li se umorni i iscrpljeni? Osjećate li da ujutro nemate snage ni za što? Tada će vam od velike pomoći biti mješavina maslinovog ulja i limunovog soka, piše Alternativa za vas. Ovo sredstvo poznato je još od davnina, kao i njegove zdravstvene dobrobiti među kojima su revitalizacija organizma i detox. Maslinovo ulje opskrbljuje tijelo esencijalnim masnim kiselinama koje pomažu i u borbi protiv lošeg kolesterola. Stari Grci i Rimljani, koji su dobro poznavali vrijednost ove izuzetne mješavine, s pravom su

View Blog:

Psihogena amnezija

Psihogena amnezija Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje u kojem su memorija i učenje zahvaćeni mimo drugih kognitivnih funkcija kod inače budnog i kontaktibilnog pacijenta... Psihogena amnezija Amnezija koja nema organsku podlogu (psihogena amnezija) može se smatrati situacijski specifičnom. Amnezija se definira kao abnormalno mentalno stanje

View Blog:

Misteriozno porijeklo plavih ociju

    Misteriozno porijeklo plavih očiju   Istraživanja znanstvenika s Instituta za forenzičku genetiku na Kopenhagenškom sveučilištu su pokazala kako svi plavooki ljudi imaju istog zajedničkog pretka, nekoga tko je živio prije 6 do 10 tisuća godina blizu područja Crnog mora. Istraživači su analizirali i usporedili jedinstvene genetske kromosome u šarenici među 155 plavookih ljudi iz različitih područja poput Danske, Turske i Jordana. Sve osobe koje su sudjelovale u istraživanju su imale istu genetsku mutaciju u specifičnim kromosomima oka s vrlo malenom razlikom u genima, ukazujući kako se mutacija odgovorna za plave oči pojavila i raširila relativno nedavno. (Izvor: http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00439-007-0460-x) Znanstvenici su zaključili kako se plavooka obitelj proširila s područja sjeverno od Crnog mora nakon posljednjeg ledenog doba. “Ti ljudi su bili dio proto-indo europljanskih arijaca koji su zatim raširili agrikulturu u zapadnu Europu a kasnije i jahali na konjima do Irana i Indije”, objašnjava profesor Hans Eiberg iz Zavoda za staničnu i molekularnu medicinu pri Kopenhagenškom sveučilištu. Plave oči imaju recesivnu osobinu i taj gen mora biti naslijeđen od oba roditelja. Zelene oči uključuju sličan, ali različiti gen koji se povlači pred smeđim, ali dominira nad plavim očima. Nakon posljednjeg ledenog doba, mnogi europljani su nasljedili ovaj rijetki gen koji se javlja u plavookih ljudi i koji ih je razlikovao od ostatka ljudske rase. Izgleda kako su elita i plemstvo koji su organizirali najranije poznate agrikulturne civilizacije svi dijelili ovu osobinu, naizgled iz iste krvne linije.

View Blog:

Svarog

Svarog Svarog je vrhovni bog u slavenskoj mitologiji. Nastao je od Roda i nastavio je kreirati cijeli svijet i bogove. Samim time je i vladar svih bogova. Vladar je i svijeta duhova koji

View Blog:

Ništa nije slucajno, zato treba izvuci pouke

           Zakoni roda: kada dolaze nesreće (1 i II - dio)   Zakoni roda: kada dolaze nesreće (I - dio) s   ​Svako od nas se pojavio na svijet od majke i oca, za naše stvaranje bile su potrebne dvije energije, u suprotnom nas jednostavno ne bi bilo. ​Iza nas stoje roditelji, iza njih su njihovi preci, i tako dalje. Svi ovi ljudi, nevažno da li su živi ili mrtvi, formiraju jedinstven sistem, gdje mi pripadamo ili naš rod. Sa našim Rodom smo povezani preko roditelja, odatle možemo crpiti veliku snagu, ako naš odnos nije narušen, ako ne narušavamo zakone sistema roda kome pripadamo. Pored krvnih srodnika u

View Blog:

Lepote Srbije kao sa druge planete

  Lepote Srbije kao sa druge planete

View Blog:

Prekrasna oaza u pustinji Gobi

Prekrasna oaza u pustinji Gobi Što je? Pomislili ste da je fatamorgana! Ni govora, ta je ljepota tu već 2,000 godina a zove se Yueyaquan. Ovdje, u Kini se život održao dva tisućljeća a da ga pustinja nije progutala… Zaista, prelijepo!

View Blog:

Da li ste znali?

Da li ste znali?

View Blog:

Home by Verakok

    Home Ekonomija Novi Srednji vijek i teorije zavjera – Stvarne opasnosti i nebulozne izmišljotine 18/04/2018  N. BABIĆ 121 COMMENTS Teorije zavjera i mogućnosti prosječnog čovjeka da razluči nebulozne ideje i lažno uzbunjivanje, od stvarnih prijetnji i zavjera smišljenih i provedenih protiv javnog interesa ili protiv nesretnih pojedinačnih stradalnika su ozbiljan fenomen koji može imati katastrofalne posljedice. Informiranost pojedinca o realnosti pojedinih prijetnji je izuzetno važna, jer o mišljenju pojedinca ovisi i demokratski politički proces u društvu, potreban da se prijetnje suzbiju. Neinformiranost, vjerovanje mitovima, zavjerama i “čudesima” neodoljivo podsjeća na praznovjerje i zarobljenost strahom u europskom Srednjem vijeku. Na početku, možemo se prisjetiti sarkastične tvrdnje obavještajaca koja otprilike kaže da je svaku, najopasniju i najpodliju zavjeru koje se možete sjetiti, netko već pokušao ostvariti. Možda to i jest točno, ali nije tema ovog članka. Nas za početak zanima kako utvrditi što jest moguće ostvariti i što doista jest ostvareno ili se trenutno pokušava ostvariti, pa predstavlja realnu opasnost. Druga grupa pitanja odnosi se na izvore neistinitih teorija zavjere, odakle motivi za takve pokušaje prevare javnosti i tko ima interes da takve teorije prenosi. Na kraju, potrebno je utvrditi neki “prauzrok” nastanka cijele zbrke, s ciljem da se u budućnosti dio problema s točnim obavještavanjem i kvalitetnom podukom javnosti obavlja bez sadašnjih distorzija. Praksa, teorija ili zamišljena ideja bez osnove? Za početak, prođimo kroz tri grupe stvarnih ili izmišljenih zavjera. U prvu grupu spadaju potpune nebuloze oko kojih ne bi smjelo biti ozbiljne rasprave jesu li točne. U drugu grupu ulaze pretpostavke oko kojih u kratkoj svakodnevnoj diskusiji nije lako postići suglasnost, naročito ako sugovornici dolaze iz različitih vjerskih, svjetonazorskih ili političkih krugova, odnosno, različitog su stupnja ili vrste obrazovanja. U treću grupu spadaju činjenice potvrđene u praksi i iz relevantnih izvora informiranja. 1. Nebuloze Ljudska populacija se sustavno truje izbacivanjem otrova iz aviona, što dokazuju tzv. chemtrails, tragovi kemikalija iza aviona, vidljivi na nebu. Zemlja je ravna ploča, a let na Mjesec, baš kao i kruženje satelita oko Zemlje, su izmišljotine Hollywooda. Zle, ljubomorne susjede mogu vračanjem “nabaciti” na nekoga urok, a “nabačaj” se skida pozivanjem čarobnjaka na telefon u sitne noćne sate, za izvjestan iznos novca, jer čarobnjak preko telefona prima “energiju” koja mu giba visak. Po gibanju viska čarobnjak “vidi” kakve je vrste urok, i može ga “skinuti”, oslobađajući svog klijenta. Vanzemaljci gušteri, maskirani u ljudsko obličje, koriste ljudsku rasu kao radnu stoku za ekstrakciju zemaljskih bogatstava. 2. Dvojbene teorije Mnoga teroristička djela su tzv. “false flag” operacije, pripremljene i izvedene od strane vlada država čiji narod trpi takva djela, da bi same države redukcijom ljudskih prava na svom teritoriju, postigle neke političke promjene potrebne “eliti”, uskom krugu eksploatatora. Farmaceutska industrija (u potpunosti, u većoj ili manjoj mjeri, ili kod pojedinih proizvoda) izmišlja bolesti i lijekove zbog profita, a povremeno svojim lijekovima i truje ljude, za račun nečijih interesa, primjerice s ciljem emocionalnog otupljivanja i lakše eksploatacije građana ili s ciljem smanjenja populacije. Vlade nekih država, pa i velikih državnih asocijacija, pod kontrolom su skrivenih interesa krupnih kapitalista i konglomerata multinacionalnih korporacija, a politički se procesi

View Blog:

Paranormalne

Paranormalne  TAJNE MAGIJE I RAZOTKRIVANJE MAGIJSKIH NAPADA Ljudi nisu svesni koliko se magija danas mnogo koristi i koliko je pustila svoje pipke u svetu. Mnogi misle da se magija koristi samo u primitivnim plemenima, u Vudu kultovima Haitija, na Jamajci…    Međutim, greše. Baš zbog toga je bitno da ljudi znaju da se brane od ovog zla. Magijski operatori mogu da deluju na nekoga sa daljine, da mu mentalno sugerišu, da šalju motorne impulse, da utiču na vitalne organe – da sa njima uspostave telepatsku vezu, da ga ucenjuju u svoju ili nečiju korist, a da on toga nije svestan. Pokušavaju i da iz njega izvuku ima li neku mrlju iz prošlosti pa da ga njome ucenjuju… Naravno, sve ovo, a još više od toga dolazi u obzir ako su uspeli da uspostave telepatsku vezu sa svojom žrtvom. Ukoliko neko ne pristane i odbije saradnju, oni će ga putem napada motornim impulsima i napadima na određene organe u organizmu dovesti do ludila. Usput će ga upozoravati da to još nije izdržao pa neće ni on, da je bolje da im se pokori – a kada to učini, tada nema kraja, postaje njihov rob. Sve ovo radi se iz više razloga, bilo iz ličnih motiva ili po narudžbini: iz izopačenog položaja, iz osvete, iz ljubomore što neko bolje živi ili što ima boljeg i lepšeg partnera, radi ostvarivanja profita, ali i iz političkih razloga. Danas magiju najviše koriste baš oni koji pokušavaju da zavladaju svetom. Magijski operator deluje i na taj način što izaziva ili stvara elemental (astralna polubića), utiče preko raznih predmeta, stalno šalje nevidljive eterične zloćudne sile-tela, upućuje nekome konstantne energetske poruke koje se ispoljavaju u patnji, bolu, depresiji, a žrtva ima češće sukobe sa ljudima. Tako magijski obrađivan čovek biva vređan i ponižavan nasvakom mestu gde god se nađe, što dovodi do toga da postepeno gubi sigurnost i izbegava ljude, i njegova samouverenost se potpuno gubi. Ovakav čovek je opasan učesnik u saobraćaju, bilo kao pešak ili vozač, neugodan komšija, neprijatan član porodice ili kolega – jednostavno, postaje težak bolesnik. Magijski operator se ‘okaći’ na određenu osobu i iz nje stalno crpi energetski potencijal napajajući tako sebe. Nagli odliv energije kroz bilo koji kanal organizma može izazvati nesvesticu, moždani ili srčani udar. Čovek može biti zdrav i fizički i psihički, ali ako je izgubio energetski potencijal, ili ako stalno gubi energetski potencijal samo na jednom organu a da taj organ još nije oboleo, on može biti plen psihičkog napada. Na ove načine magijski operatori dovode čoveka u stanje koje žele. Ono što je najvažnije, takve osobe – žrtve sve su manje i manje sposobne za privređivanje, premda u prvo vreme traže spas upravo u radu. SIMPTOMI NAPADA Lako je uočiti ko je napadnut ili predvideti ko može biti ugrožen. To su, na primer, osobe koje odlaze kod lekara i uvek dobijaju istu ili približno istu terapiju – lekove, a zdravstvenog poboljšanja nema. Te se osobe osećaju stalno bolesnim, a lekar im ne veruje jer su im laboratorisjki nalazi (EKG snimci islično) u redu. U ovom slučaju lekar im stvarno ne može pomoći, a napadi stalno dolaze, danju, noću – bude ih ili im ne daju da spavaju. Kad sednu, kada legnu, čak ne mogu ni da se naslone a da ne osete napad. Neki, pak, i ne legnu da spavaju, jer im je lakše kad sede. Oni su stalno umorni i zaboravni. Gledaju televiziju ili slušaju radio a ne znaju šta su gledali ili slušali, odluče nešto da rade i odjednom

View Blog:

Sveštenik Aleksandar Jermolin iz Rusije napisao je

Sveštenik Aleksandar Jermolin iz Rusije napisao je tekst u kojem se pozabavio temom koja se često čuje u Srbiji - a to su vidovnjaci, čini i uroci.    Oglasi za raznorazne proroke i ljude koji se diče moćima kao što su "skidanje urorka" i "otklanjanje magije" vidimo svakodnevno, a koliko u tome ima istine i kakav odnos crkva ima prema tome otkrio je Jermolin u svom teksu koji prenosimo u celosti:   -"Skidam čini“, „bacam čini“ – ovi i slični oglasi su 90-ih godina punili reklamne stranice novina skoro svake vrste. I reklama je donela svoje „rezultate“. „Oče, bacili su na mene zle čini“, – ili: „Oče, preporučite mi dobru ikonu protiv uroka“, – posle dve decenije ove fraze često čuješ od raznih ljudi, koji dolaze u crkvu. I ne samo od onih što prosto „zađu“ u crkvu – dešava se i da baka, koja više godina ide u crkvu, uzdahne na ispovesti: „Eto, bacili su čini na mene, teško mi je da hodam“.   Pojmovi kao što su „urok“ i „čini“ su se čvrsto ustalili ne samo kao reči koje se često koriste, već su postali sastavni deo pogleda na svet mnogih naših sugrađana i zauzeli svoje mesto negde pored pojmova „dobre i zle energije“ i mnogih drugih ezoteričnih termina. Ovde treba pridodati i celu grupu „vidovnjaka“, koji u svojim procedurama „skidanja i bacanja čini“ koriste pravoslavnu simboliku: sveće, ikone i još mnogo toga. Posle svega toga običnom čoveku može da se učini da zaista i postoje te čini. I tu je neophodno razjasniti kako se Pravoslavna Crkva odnosi prema takvim pojmovima.   Ono što ne postoji

View Blog:

. Buducnost Srbije by Verakok

ПРАВОСЛАВНА ПОУКА: Каква је будућност Србије, предвиђања и пророчанства   Нисам видовит. Али видим и успешно проричем будућност Србије. Нисам ни астролог. Ипак, загледан у звезде са сигурношћу предвидјам будућност Србије. Нисам ни политичар. Мада разумем шта причају и јасно ми је каква је будућност Србије. Једно јесам. Један од нас, чија је будућност у тудјим или сопственим рукама. Зато гледам уназад, у историју, јер сам се уморио од гледања унапред. Читам шта је записала историја, каква нам је некада била будућност која нам је обећана. Лако обећана, олако прихваћена. Тако, да ако хоћете да сазнате какве је будућност Србије, шта кажу предвидјања и пророчанства видовњака и пророка новога доба, почев од залудних астролога до још узалуднијих политичара, окрените се у прошлост. У прошлости Србије лежи њена будућност. Историја је велика учитељица живота и мудрац, бољи пророк од било ког видовњака који „видео“ будућност Србије. Добар опис будућности Србије је дао Арчибалд Рајс и његова књига Чујте Срби. Како тада, пре 100 година, тако и сада. Ниједан пасус из његове књиге не бих могао да изоставим при опису садашњости. Ко није читао, нека прочита, да му нешто „додје“ до памети.

View Blog:

Princeza torta

                     Princeza torta     Sastojci:   1. deo  15 jaja  350 gr šećera (od toga 50 gr. u prahu)  250 gr. badema  4,5 kašike brašna + za podmazivanje kalupa  1,5 štangla crne čokolade, ekstrat maline ili crvena boja za kolače, rum  100 gr. mleka u prahu  250 gr. putera

View Blog:

OLANTAJTAMBO – MISTERIOZNO KAMENJE

                         OLANTAJTAMBO – MISTERIOZNO KAMENJE

View Blog:

Misteriozna stena svakih 30 godina ''proizvede'' k

Misteriozna stena svakih 30 godina ''proizvede'' kamena jaja!

View Blog:

pixabay

pixabay.com ŠARM I PORUKA OPUŠTENOSTI       Poljsko cvijeće - jednostavno cvijeće posebnog šarma Tražite li cvijeće za dekoraciju stola ili buket? Ponekad je najjednostavnije rješenje za najefektniji izgled. Stoga razmislite o poljskom cvijeću Poljsko cvijeće u svojoj jednostavnosti i rustikalnosti nosi šarm i poruku opuštenosti koju nose proljeće i ljeto. Neke vrste poljskog cvijeća su makovi, suncokreti, ljubičice, maslačci i tratinčice. Mak je jedna od vrsti  poljskog cvijeća koje u izobilju raste u obrađenim poljoprivrednim poljima. Krase ga latice izrazito crvene boje, a nakon Prvog svjetskog rata postao je simbol mrtvih vojnika. Izrazito popularan poljski cvijet za dekoraciju i bukete je suncokret. Vedre žute latice simboliziraju sreću i vedrinu, a prema legendi suncokret je stvorio grčki bog sunca Apolon, pretvorivši zaljubljenu djevojku u suncokret kako bi svakog dana mogla slijediti sunce u njegovu prolasku nebeskog svoda. Ljubičice su ne samo poljsko cvijeće već i siguran vjesnik proljeća koje svojom ljubičastom bojom i mirisom mame. Izvrstan su odabir za buket dragim osobama jer ljubičice simboliziraju vjernost i odanost. Maslačak je poljski cvijet koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, a osim kao cvijet u aranžmanima i narodni lijek, ovo poljsko cvijeće se koristi i u kulinarstvu, pri čemu se maslačak najčešće priprema kao salata.

View Blog:

Nije bilo velike seobe, Slaveni su na ovim podrucj

  Nije bilo velike seobe, Slaveni su na ovim područjima i prije 7.stoljeća, smatra Goran Šarić, katolički povijesničar i teolog ORSAT JURAJ SPAJIĆ logicno.com Uto, 17 Tra 2018 00:00 UTC Goran Šarić, katolički povjesničar i teolog, u fokus javnosti dospio je nakon što je u medijima iznio teze da su Slaveni Indijanci Europe, da se na Balkanu razvila prva europska civilizacija i da se veza između te civilizacije, preko vremena Ilira može pratiti do današnjih stanovnika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Na ključna pitanja naše povijesti odgovara na temelju dugogodišnjih istraživanja arhiva od Vatikana, preko Beča i Dubrovnika. Našu prošlost rekonstruira pomoću nekoliko stotina različitih izvora i koristeći preko 20 znanstvenih disciplina.  © Wikipedia Porijeklo i migracija Slavena u Europi između 5. i 10. stoljeća Zbog čega sve pada teorija o dolasku Hrvata u 7. stoljeću na ove prostore?  Goran Šarić: Zbog toga što su istraživanja iz dvadesetak znanstvenih disciplina neovisno jedna o drugoj jasno dokazala da u 7. stoljeću nije bilo seobe. I bez da znamo za najnovije znanstvena otkrića, dovoljno je samo malo zdrave logike da se ospori doseljavanje Slavena. Postoje dvije mogućnosti. Da su dolazili u malim grupama ili da je došla velika masa. Ako su dolazili u malim grupama od nekoliko tisuća ljudi koje bi osvojile neki grad, recimo Sisak, onda bi se svi okolni gradovi oko Siska digli, rođaci i sunarodnjaci pokorenih stanovnika Siska bi protjerali i pobili te navodne slavenske osvajače. Ako su dolazili u velikim skupinama, po nekoliko stotina tisuća ljudi, gdje su arheološki tragovi doseljavanja, gdje su zapisi o velikim bitkama, a prije svega gdje su motivi? Što bi moglo natjerati nekoliko stotina tisuća Slavena da napuste plodnu zemlju Ukrajine i dođu na šrktu dalmatinsku zemlju? Možda glad ili napad nekog drugog naroda, ali da bi se takav put od nekoliko mjeseci i tisuća kilometara prešao, potrebne su ogromne zalihe hrane, tegleće stoke, konja i kola, a narod koji ima toliko hrane i stoke, nije gladan i ima dovoljno sredstava da formira vojsku ili je unajmi. Da je neka vojna sila natjerala Slavena na seobu, to bi značilo da su Slaveni vojno inferiorni, a onda najednom ti vojno inferiorni Slaveni osvajaju pola svijeta, od istočne Njemačke do Sibira, od Finske do Jadrana i Grčke?! I koliko je Slavena živjelo iza Karpata, kad su navodno u tako kratkom vremenu naselili tolika nepragledna prostranstva?!  Još je krajem osamdesetih godina 20. stoljeća, jedan od vodećih jugoslavenskih arheologa dr. Đuro Basler na temelju dugogodišnjih arheoloških istraživanja odbacivao ideju velike seobe Slavena. Najveći arheolog sa ovih prostora, pokojni profesor dr. Đorđe Janković ostao je bez profesorskog zvanja na fakultetu jer je javnost upoznao sa rezultatima svog cijeloživotnog rada. On je otrkio da su Slaveni živjeli na Balkanu i u vrijeme Rima. Da su Slaveni na ovim prostorima i prije 7. stoljeća, tvrdi i vodeći svjetski ekspert za srednjovjekovnu povijest Slavena, dr. Florin Curta, profesor na Sveučilištu u Floridi. Današnja arheologija priznaje da je narod poznat kao Limiganti koji je od 1. stoljeća živio na području Vojvodine slavenskog porijekla. Također, prošle godine je kod Murske Sobote u Sloveniji nađene slavenska keramika, identična onoj u Ukrajini i Češkoj, dvijesto godina starija od navodne seobe Slavena, koja dokazuje da su Slaveni u Sloveniji živjeli daleko prije 7. stoljeća.  Osim arheoloških, ne postoje ni historiografski dokazi za seobu. Ne postoji niti jedno djelo nekog suvremenika navodnih seoba koji bi ih opisao. Da su se zaista dogodile takve tektonske promjene i seobe nezapamćenih razmjera, o njima bi tadašnji autori pisali. Ali nema ni jedne jedine riječi. Upravo suprotno, centralni izvor za rekonstrukciju povijesti ranog srednjeg vijeka, "Anali franačkog kraljevstva" (Annales regni Francorum) spominje Srbe u Dalmaciji u 8. stoljeću, bez ikakve ideje da su oni tu stigli pedesetak godina ranije. U djelu "Čuda svetog Dimitrija" piše o prodoru Slavena u Soluna u 6. stoljeću, ali ne slavenskih došljaka, nego "naših slavenskih susjeda". Ako su u 6. stoljeću Slaveni susjedi Soluncima, to znači da su i tada živjeli u Makedoniji i na Balkanu, kao i danas. Jordan, povjesničar i biskup iz Donje Mezije (današnja sjeverna Bugarska) 551. godine piše da Slaveni žive sve do Osijeka, opet, ne dajući nam nikakve naznake da su se tek doselili. Zbog toga su i vodeći povjesničari srednjovjekovne povijesti iz Hrvatske poput Nevena Budaka ili Srbije, pokojnog Tibora Živkovića odbacili ideju o nekoj masovnoj seobi Slavena.  Dr. Olga Oštrić, najveća hrvatska etnologijnja zaključila je da ne postoji ni jedan trag nekog velikog doseljavanja u fizičkoj i duhovoj baštini na ovim prostorima. Da su se Slaveni doselili na Balkan u 7. stoljeću, to bi ostalo i u usmenom predanju. Ali nikakve predaje ni kod Slavena, ni kod okolnih naroda o seobi Slavena nema, ali zato do danas postoje predaje u našem narodu o rimskim carevima, Trajanu sa kozjim ušima, Galeriju, caru govedaru, o mladićima koji idu u rimske legije. Posebno je zanimljiva predaja o Atili. I danas je u Istri Atila najomraženija ličnost sa kojom bake plaše svoje unuke. Atila je Istru poharao 441. godine, dvijesto godina prije navodnog dolaska Slavena. Odakle Istrijanima sjećanje na Atilu, ako nisu bili tamo? Na otoku Svecu, a i drugdje po Dalmaciji postoje predaje o Teuti, ilirskoj kraljici. Kako narod na Svecu zna za Teutu, ako su došli gotovo tisuću godina nakon njezine smrti? Čak i da zna, zašto bi im bila važna neka kraljica koja je poražena od Rima? Na otoku Mljetu i danas postoji predaja o apostolu Pavlu, a on sam u 15. glavi poslanice Rimljanima piše da je propovjedao u Iliriku.  Hipotezu o doseljavanju Slavena osporila su i saznanja iz antropologije, što mi je osobno potvrdio najveći antropolog sa ovih prostora, akademik Srboljub Živanović, četrnaesti čovjek koji je doktorirao u SFRJ i ugledni britanski profesor, direktor "European Institute of Early Slavonic Studies" iz Londona. On je vršio forenzičke analize kostura od kamenog doba, pa sve do vremena Ilira i Rima, i nedvosmileno je utvrdio da se radi o ljudima koji su naši preci. Još od kamenog doba na lubanjama sa ovih prostora uočavamo proces brahikranizacije, odnosno kratoglavosti, lubanja se u kontinuitetu smanjuje. Taj proces bi svakako bio poremećen da se u 7. stoljeću ovdje doselilo nekoliko stotina tisuća došljaka.  Koja je to zajednička povijest Slavena i Balkana i od kada ona seže?  Goran Šarić: Zajednička povijest Slavena seže bar desetak tisuća godina u nazad, još od prve Europske, a možda i svjetske civilizacije, koje sa razvila na Dunavu. Tu su se prema svemu sudeći susrele dvije populacije ili dva plemena, mirnih panonskih ratara i ratobornih dinarskih stočara. Od kada su se stopile u jedan etnos, možemo govoriti o praslavenima i protoslavenskom jeziku. Najveći svjetski paleolingvist, prof. dr. Mario Alinei piše da su tehnološke inovacije u Podunavlju omogućile nagli demografski rast stanovništva i razvoj jezika i kulture. Alinei je ustvrdio da su Južni Slaveni bili originalni pokretači nove zemljoradničke revolucije, zanata, umjetnosti, religije, jezika i prvih urbanih kultura Europe, ovdje

View Blog:

FERRERO KIDS

  FERRERO KIDS

View Blog:

Cokoladna torta sa šipkom

                                              Čokoladna torta sa šipkom  / torta sa tortom od čokolade Recept za ovaj odličan čokoladni biskvit možete naći kod čokoladne  torte . Čokoladni mousse:   5 zumanjaka 50 g secera 80 ml mlijeka 240 g cokolade

View Blog:

Naucna verifikacija vedskog znanja

         Словенско-Аријевске Веде

View Blog:

JESEN by Verakok

                                               JESEN Jesen je najtužnije godišnje doba. Lišće opada, kiše su duge i dosadne, vlaga se uvlači u kosti, a nebo je prekriveno beskrajnim sivim oblacima.

View Blog:

Narodna nošnja, nekada svakodnevna odeca, glavna j

Narodna nošnja, nekada svakodnevna odeća, glavna je oznaka etničke pripadnosti kojom su se Srbi razlikovali od stranaca i moćnih osvajača Srpska narodna nošnja zauzima istaknuto mesto u kulturi i tradiciji srpskog naroda. Njena uloga kroz istoriju je veoma bitna kao simbol etničkog identiteta, a ističe se i po likovnim i estetskim vrednostima. Do danas su uglavnom sačuvane odevne celine iz 19. i prve decenije 20. veka, sa raznolikim oblicima i ukrasima kako u ženskim, tako i u muškim nošnjama. Svaku oblast koju su nastanjivali Srbi kroz istoriju, karakterisala je posebna narodna nošnja. Po načinu odevanja prepoznavalo se ne samo odakle je ko nego, naročito u mešovitim etničkim sredinama, i kojoj etničkoj, odnosno nacionalnoj zajednici pripada. U svom istorijskom razvoju, narodna nošnja je imala višestruka značenja u životu naroda, ali su raznovrsne nošnje bile izložene i mnogobrojnim uticajima između različitih etnosa. Tako su, osim obeležja vremena u kome su rukotvorene i nošene, u njima sadržani i drugi elementi iz proteklih vremena. Na formiranje odevnih osobina, pored kulturno-istorijskih činilaca, znatno su uticali priroda tla i klimatski uslovi koji su pružali određene pogodnosti za razvoj jednog ili više načina privređivanja, čiji su proizvodi činili osnov života i svih pratećih elemenata. Prema ustaljenoj podeli rada, osim pojedinih odevnih oblika i nakita koji su bili proizvod zanatlija, odeću su gotovo u potpunosti rukotvorile žene za svoje ukućane. Njihov posao obuhvatao je radove oko gajenja i obrade tekstilnih sirovina, bojenje, tkanje platnenih i vunenih tkanina, pletenje, krojenje, šivenje, ukrašavanje vezom, čipkom i drugim apliciranim ukrasima. Iskustvo i umeće prenosilo se sa starijih na mlađe, s kolena na koleno, a narodnja nošnja je vremenom postajala zaštitni znak srpske tradicije. Delovi odeće koji se nosili u 19. veku u Srbiji, a danas su uglavnom deo folklornih igara i nastupa su: šajkača, anterija, zubun, tkanica (vrsta pojasa), čakšire, dolama, džemadan, jelek, libada, fistan, šalvare, čarape i opanci. Opanak, koji je vremenom postao jedan od simbola Srbije i čest suvenir koji turisti sa sobom ponesu odavde, predstavlja tradicionalnu obuću korišćenu u srednjovekovnoj Srbiji. Izrađuje se od kože, bez mnogo vezica ili pertli, dugo traje, šiljatog je oblika, koji se završava na prstima. Oblik šiljatog završetka opanka označava deo Srbije iz koga potiče, a naziv datira od rumunske reči “apinci”. Po ulozi u svakodnevnom životu i značenju etničkog identiteta, kao i po likovnim i estetskim vrednostima, narodna nošnja i sve njene varijante poznate su uglavnom na osnovu sačuvanih odevnih celina iz 19. i početka 20. veka. Odeća je pokazivala i razliku između gradskog i seoskog stanovništva, pa se tako građanska odeća razvijala pod tursko-orijentalnim, ali i pod evropskim uticajima, dok su seoske nošnje bile pretežno proizvod domaće, kućne i seoske radinosti. ШУМАДИЈСКА НАРОДНА НОШЊА Шумадијаска Мушка народна ношња Свечана ношња је била у употреби у Шумадији (Западна Србија) од осамдесетих година 19. до средине 20 века. Мушку Шумадијску народну ношњу чине: Јелек (фермен) је прслук израђен од вуне или одбаршуна , облачи се преко антерије. Богато је украшен везом од свиленог гајтана, са биљлим и геометријским мотивима. Мушки јелек               Антерија (врста кратког капута), облачи се преко кошуље и сеже до испод струка. Предњи делови се преклапају један преко другог. Антерија је израђена од тамно плаве боје и спреда укарашена везом од свиленог гајтана.

View Blog:

Slana voda ubija magiju

Slana voda ubija magiju Energija prostora Aloja upija štetna zračenja Piše Vesna Mitić-Pupavac Kako da očistite kuću od štetnih zračenja, ispunite dom svetlošću i oslobodite se starih stvari Kamfor protiv stanovnika donjeg nivoa astralnog sveta Vekovima je poznato da mesto stanovanja ima jak uticaj na čovekovo biopolje. Prilikom odabira prostora za stanovanje, bilo da je u pitanju stan ili kuća, treba imati u vidu da pored štetnih zračenja - kosmičke energije, podzemnih voda ili tehničkih zračenja - na život može uticati i energija prethodnih stanara. Zato je neophodno nakon useljenja očistiti i osvetiti kuću u kojoj stanujete. Eliminišite energiju prošlosti Vrata koja se ne otvaraju u potpunosti, ograničavaju vaš životni energetski tok. Sklonite sve što smeta vratima da se otvore. Ovo se odnosi i na odeću koja visi na njima. Hodnici

View Blog:

Macke vam prilaze s razlogom

  Zašto trebate imati mačku?   Mačka će osjetiti da ste u stresu pa će leći na vaša koljena, trbuh ili ruku kako bi svojom energijom smirila vašu nervozu; umiriti će bebu koja plače; ispružena na televizoru navijestiti će hladno vrijeme; sjest će na krilo vašem gostu samo ako vam je dobar prijatelj... Ovdje pročitajte kako treba tumačiti ponašanje vaše mačke.

View Blog:

Zašto psi jedu travu?

Zašto psi jedu travu? Većina vlasnika pasa barem jednom je videlo svog ljubimca kako jede travu. Postoji nekoliko teorija koje objašnjavaju ovo, naizgled, čudno ponašanje, ali nijedan odgovor nije konačan. Najčešće objašnjenje za jedenje trave jeste da to pomaže psu da pročisti svoj sistem. Poput ljudi, i psi mogu patiti od gastrointestinalnih

View Blog:

TAJNI SVET U ZEMLJINOJ UTROBI- ILI ZAŠTO SE KRIJE

  TAJNI SVET U ZEMLJINOJ UTROBI- ILI ZAŠTO SE KRIJE DA JE ZEMLJA ŠUPLJA?!   Nećemo se više pitati da li je Zemlja šuplja, jer snimci NASA satelita načinjeni 1968. pokazuju da je ona otvorena na Južnom i Severnom polu i da su ti otvori široki oko 2.250 kilometara, već ćemo postaviti pitanje: zašto su ti snimci tako dugo skrivani od ljudi? Zašto se krije da je Zemlja šuplja? ZEMLJA JE ŠUPLJA Da li u unutrašnjosti Zemlje živi civilizacija mnogo naprednija od naše? Šta su videli dvojica moreplovaca, a šta pokazuju tajni satelitski snimci? Grčki filozof Platon je još u četvrtom veku pre Hrista pričao o bajkovitoj zemlji po imenu Hiperboreja, koja je, po njemu, bila stvarna domovina boga Apolona. Takođe je govorio da je Leta, Apolonova majka, rođena na jednom ostrvu u Arktičkom okeanu ‘sa one strane severnog vetra’. Reč hyperboreas znači severni vetar. A u raznim leksikonima o mitovima stare Grčke stoji da je Hiperboreja ime vrlo srećnog i bogatog naroda na severu Zemaljske kugle – iza severnog vetra – u čijoj službi stoji i Apolon. Tako su 1829. godine dvojica Skandinavaca, Jan i Olaf Jansen, otac i sin, pošli u ribarenje malim jedrenjakom i odjedrili su put Severnog mora iza 83. stepena severne širine. Prošavši kroz neke uske prolaze između ledenih santi, zaplovili su po otvorenom moru predivne tople klime, bujne vegetacije i jarko crvenog sunca. Posle dužeg putovanja, stigli su do jednog velikog fjorda, široke reke Hidekel, i zaplovili su njome ne znajući kuda ih vodi taj put. Usput ih je sustigao mamutski brod pun ljudi i žene visokog rasta, čak preko tri metra. Obojica su bili podignuti na nepoznati brod i sa njim su stigli u unutrašnjost Zemlje. Došli su do grada Jehu, gde su proveli godinu dana učeći jezik domorodaca, koji je bio sličan sanskritu. Posle godinu dana njihov učitelj Galdea poveo ih je u prestonicu ovog podzemnog carstva da bi ih primio najviši sveštenik. Taj glavni grad se zove Eden. Leži na visokom platou unutarnjeg kontinenta, nekoliko hiljada metara iznad mora. Opkoljen je velikim vrtom punim voćaka, drveća i bilja. Tu izviru četiri reke: Eufrat, Pizon, Gihon i Hedekel. Zvali su ga ‘pupkom sveta’, ili ‘kolevkom čovečanstva’. Po dolasku u Eden bili su odmah primljeni na razgovor kod najvišeg sveštenika i vladara ovog podzemnog carstva. Na njegov poziv odlučili su da ostanu još godinu dana da bi razgledali i ostale krajeve podzemlja, pa da se tek onda vrate u Štokholm. Saznali su da tu ljudi žive 800-900 godina, da u školu polaze sa 20 godina i da se žene posle navršene stote godine. Tu se uči muzika, jer je narod vrlo muzikalan,

View Blog:

Narod koji živi do 120 godina, a rada i u 65

Narod koji živi do 120 godina, a rađa i u 65.   FOTO: YOUTUBE   Jedan od najzdravijih naroda na svetu je mali narod koji se nalazi u planinskom području na severu Pakistana, blizu granice s Avganistanom, Kašmirom i Kinom. Narod Hunze za sebe tvrdi da su potomci Aleksandra Velikog. Sličniji su Evropljanima nego drugim azijskim narodima.   FOTO: YOUTUBE   U posljednjim decenijama imaju dosta posetilaca iz svih delova sveta. Oni nisu mit, ali žive na "krovu sveta" Jedan od razloga za to je njihova specifična mladolikost, otpornost na razne bolesti među kojima je i rak, a tome u prilog govori kako im je prosečni životni vek oko 100 godina, iako mnogi među njima žive od 110 do 120 godina. Danas postoji oko 30 hiljada pripadnika Hunza naroda, a iako za to ne postoje pisani dokazi, kažu kako je među njima bilo i pojedinaca koji su doživeli i do 160 godina. Ova mala, srećna i neobična zajednica živi na nadmorskoj visini od oko 3.000 metara, a tvrdi se da je Hunzama nemoguće pogoditi starost, jer sa 40 godina obično izgledaju duplo mlađe.   FOTO: YOUTUBE

View Blog:

Tajne najzdravijih ljudi na planeti

                    Tajne najzdravijih ljudi na planeti   Najdugovečniji ljudi žive u nekim oblastima Italije, Japana, Grčke, Kalifornije, Kostarike, pa treba primeniti što više iz njihovih obrazaca ponašanja koja vode ka zdravlju Šta možemo da naučimo od najsrećnijih, najvitkijih i najdugovečnijih ljudi na svetu? Mnogo toga - šta da jedemo, pijemo, kakvu životnu filozofiju da usvojimo... Demograf Den Butner obišao je mnoge najzabačenije krajeve sveta, zabeležio gde žive najstariji ljudi i sve to opisao u knjizi "Plave zone: Lekcije o dužem životu od najdugovečnijih ljudi". To su oblasti u Italiji, Japanu, Grčkoj, Kaliforniji, Kostariki, gde su ljudi tradicionalno zdraviji i aktivniji do stote godine pa i duže. Osim kod njih, u još nekim kulturama moguće je naći obrasce ponašanja koje vodi ka zdravlju, dužem životu i vitkoj liniji. * Skandinavci - lokalno i sveže Tradicionalna filozofija ishrane severnih Evropljana je da jedu ono što su sami, ili neko iz njihovog komšiluka, odgajili i ubrali. Ključne reči su - lokalno i sveže. Domaće biljke uključuju kupus, brokoli i karfiol, cela zrna žitarica i bobičasto voće. Nordijci jedu ribu bogatu omega 3-mastima, kao i meso losa i pernate divljači, koje je bolje za vitkost od domaće stoke. Nordijska ishrana i način života garancija su za mali procenat gojaznih. Uprkos nedostatku sunca, Islanđani i Skandinavci manje od Amerikanaca pate od depresije, što je verovatno posledica konzumiranja omega-3 masti. * Francuskinje ostaju vitke uz manje porcije Paradoks da Francuskinje konzumiraju puter a ne goje se, mogao bi da se objasni u dve reči - kontrolisana porcija. One uživaju u maloj količini sveže, kvalitetne hrane i vinima bogatim antioksidantima.

View Blog:

Foto: Shutterstock

Foto: Shutterstock Seoska narodna verovanja: Životinje koje slute i donose nesreću! U našem narodu dobro je poznata ona čuvena izreka: "Koliko sela, toliko običaja". Mnogi od njih datiraju godinama unazad, ali su se i danas održali.   Naročito ih se pridržavaju stariji meštani, te ih na mlađe naraštaje prenose s kolena na koleno. Stara seoska verovanja mogu se razvrstati u više kategorija, u zavisnosti od toga na šta se odnose - prirodne pojave, mitska bića, svakodnevne radnje... Neka od zanimljivijih i rasprostranjenijih tiču se pojma i značenja životinja.   Da li je i vas od malih nogu baka učila da ne ubijate pauka jer on donosi sreću?   U nastavku slede samo neka od interesantnih verovanja koja su se ustalila u većem broju naših sela.   Stara narodna verovanja:

View Blog:

Ljudi koji cesto vole biti sami imaju 6 izuzetnih

Ljudi koji često vole biti sami imaju 6 izuzetnih i poželjnih osobina Mnogi ljudi se užasavaju trenutaka kad su sami sa sobom, no postoje pojedinci koji u tome uživaju. Upravo oni posjeduju neke karakteristike koji su vrlo pozitivne i poželjne…  Ako u obzir uzmemo osobnost i način na koji prilaze drugima, ljude možemo svrstati u dvije osnovne kategorije – introverte i ekstroverte. Prvi više uživaju kada su sami dok se drugi pozitivnom energijom pune u situacijama kada su okruženi mnoštvom ljudi.  Ljudi koji obožavaju

View Blog:

Jedinstvena pecina na Balkanu: U njoj su 70

Jedinstvena pećina na Balkanu: U njoj su 70.000 godina živeli ljudi, a danas je tu 35.000 šišmiša (FOTO) (VIDEO)   Pećinu krase brojni stalaktiti i stalagmiti, a danas u njoj živi 35 hiljada šišmiša, više od 80 vrsta ptica, brojni zaštićeni vodozemci i sisavci   l Pećina Devetaška u  Bugarskoj u svojim zidovima kr

View Blog:

OVAKO JE IZGLEDAO GRAD NAŠIH PREDAKA, STARIH SLOVE

              OVAKO JE IZGLEDAO GRAD NAŠIH PREDAKA, STARIH SLOVENA Gordovi su bili utvrđena slovenska naselja, slična onima koja su gradili Kelti i Germani, a koji su se nalazili na strateški istaknutim i bitnim, lako branjivim mestima kao što su brda, brežuljci, obale reka, jezerska ostrva i poluostrva Model staroslovenskog gorda, utvrđenog naselja iz 10-12. veka. Foto: Wikimedia Commons/Wistula Model staroslovenskog gorda, utvrđenog naselja iz 10-12. veka. Foto: Wikimedia Commons/Wistula     Stari Sloveni nisu bili hrpa varvara i necivilizovanih divljaka koja je živela samo po zemunicama. To smo mogli da zaključimo već na osnovu vikinškog naziva za Rusiju - "Gardariki" odnosno "Zemlja gradova" - koju svakako ne bi dali teritoriji na kojoj nema gradova (!), a to dokazuje i savremena nemačka i poljska arheologija. Danas ćemo zato kratko pričati o "gordovima", uz pregršt fotografija kojima ćemo vam ilustrovati kako je izgledao život naših drevnih predaka. Model staroslovenskog gorda u otvorenom arheološkom muzeju "Gros Raden" u nemačkoj pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija. Foto: Wikimedia Commons/Wolfgang Sauber Model staroslovenskog gorda u otvorenom arheološkom muzeju "Gros Raden" u nemačkoj pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija. Foto: Wikimedia Commons/Wolfgang Sauber Gordovi su bili utvrđena slovenska naselja, slična onima koja su gradili Kelti i Germani, a iz njihovog naziva se su razvile moderne slovenske reči "grad, gorod". Originalno, "gord" je na protoslovenskom jeziku značilo "ograđeni prostor". Kako su živeli naši preci pre 1.500 godina i čemu mogu da nas nauče? (FOTO) (VIDEO) Model staroslovenskog gorda iz 10. veka u arheološkom muzeju u pokrajini Brandenburg. Foto: Wikimedia Commons Model staroslovenskog gorda iz 10. veka u arheološkom muzeju u pokrajini Brandenburg. Foto: Wikimedia Commons Ta reč je u etimološkoj

View Blog:

VRSTE I NIVOI INTELIGENCIJE

                                                VRSTE I NIVOI INTELIGENCIJE   Da li ste se zapitali kako je moguće da cenjeni fizičar, veliki stručnjak u svojoj oblasti ne može da se snađe u socijalnoj interakciji i teško se izražava, ili zašto je za čuvenog govornika jednostavan matematički zadatak, već komplikovan problem. Odgovor je jasan, mada ga često zanemarujemo u organizaciji obrazovnog procesa. Ne postoji samo jedna vrsta inteligencije, ne opažamo svi stvarnost na isti način, ne učimo svi sa istom uspešnošću različite sadržaje i ne učimo svi na isti način. Još je Spirman govorio o tome da postoji G faktor i S faktor. Prvi koji ukazuje na čovekove opšte sposobnosti i drugi koji utiče na njegove specifične sposobnosti. Kasnije su njegovi kritičari otišli korak dalje tvrdeći da se i G faktor ustvari sastoji od niza faktora. Katel je istakao da treba obratiti pažnju na inteligenciju koja je relativno nezavisna od vaspitanja i iskustva osobe i pod značajnim uticajem nasleđa (fluidna inteligencija) i na inteligenciju koja se povećava sa sticanjem iskustva i obrazovanja (kristalizovana inteligencija). Danas često upotrebljavamo i IQ (koeficijent/količnik inteligencije). Merena na ovaj način inteligencija

View Blog:

Istorija Slovena

                  Istorija Slovena                                    SLOVENI DANAS  Sloveni danas zauzimaju veći deo Evrope i znatan deo Azije. U Evropi su najbrojnija etnička skupina (oko 35%). Sloveni su u jezičkom i kulturnom pogledu najkompaktnija etnička skupina u Evropi. Razlike između pojedinih slovenskih jezika manje su nego, na primer, razlike između severnih i južnih nemačkih dijalekata. Pored jezičke bliskosti, koja je najizrazitija (uprkos velikoj otvorenosti slovenskih jezika za pozajmice iz drugih jezika), uočljiva je i srodnost duhovne i materijalne strane slovenskih kultura u mnogim aspektima: u narodnoj književnosti, u verovanjima i običajima, u nošnji, arhitekturi, muzici itd. Nasuprot pomenutom poređenju stoji činjenica da se nemačko jezičko i kulturno područje većim delom nalazi u granicama jedne države, dok su slovenski jezici i kulture u tom pogledu izrazito podeljeni. Uzroci takvom stanju su brojni i raznovrsni; jednim delom se nalaze izvan slovenskog sveta. SLOVENSKI JEZICI Uprkos veoma uočljivoj srodnosti slovenskih jezika i njihovoj velikoj tipološkoj sličnosti, slovenski svet je znatno izrazitije izdiferenciran brojem književnih (standardnih) jezika nego kvalitetom i rasponom slovenskih međudijalekatskih razlika, pogotovu ako se u tom pogledu napravi poređenje sa jezičkom situacijom, na primer, u Nemačkoj, Francuskoj ili Španiji, gde naspram većih regionalnih jezičkih razlika postoji samo po jedan književni jezik (u znatno užoj sferi upotrebe u Francuskoj postoji i oksitanski [ili provansalski], a u Španiji katalonski). Štaviše, tendencije ka izdvajanju novih književnih jezika u slovenskom jezičkom svetu sežu do najnovije istorije, čemu gotovo da nema paralele drugde u Evropi. Slovenski jezici obično se dele na tri grupe i mada ta podela nije bez nedostataka, za sada je bolja od drugih koje su predlagane. Istočnoslovenska grupa obuhvata ruski jezik (159 miliona govornih predstavnika), ukrajinski (42,5 miliona) i beloruski jezik (9,3 miliona). Zapadnoslovenska grupa obuhvata poljski jezik (39 miliona), češki (10 miliona), slovački (5 miliona) i lužičkosrpski jezik (oko 50 hiljada). Južnoslovenska grupa obuhvata srpski (11 miliona), bugarski (8,9 miliona), hrvatski (6 miliona), bošnjački (2 miliona), slovenački (2 miliona) i makedonski jezik (2 miliona).  Izvorni slovenski lingvonimi su, prema izloženom redosledu: russkiй яzыk, ukraїnsьka mova, belaruskaь mova, język polski,český jazyk (čeština), slovenský jazyk (slovenčina), hornjoserbčina, dolnoserbska reč (dolnoserbski jezik), српски језик (srpski jezik), hrvatski jezik, bъlgarski ezik, slovenski jezik (slovenščina), makedonski jazik. Iako su prema strukturi dosta slični, slovenski književni jezici se na više načina međusobno razlikuju: U pogledu broja govornih predstavnika pojedinih jezika slovenski jezici obuhvataju i tako velike jezike kao što su ruski (jedini slovenski jezik koji je po razmerama u kojima funkcioniše i svetski jezik), ukrajinski ili poljski i, s druge strane, književne mikro jezike, kao što je, na primer, rusinski jezik u Srbiji, ili jezik Gradišćanskih Hrvata u Austriji, ili jezik Moliskih Slovena u oblasti Molize u srednjoj Italiji itd. Slovenski jezici međusobno se razlikuju i u pogledu kontinuiteta književnojezičkog statusa. Najstariji slovenski književni jezik - staroslovenski jezik stvoren je još u IX veku, a najmlađi, makedonski i rusinski, stekli su status književnog (standardnog) jezika u savremenom smislu reči tek posle Drugog svetskog rata. Kontinuitet razvoja gotovo svih slovenskih književnih jezika bio je zbog nepovoljnih istorijskih okolnosti ometan ili čak u dužem periodu i prekidan, što najmanje važi za ruski književni jezik. Kontinuitet razvoja pojedinog književnog jezika po pravilu je u manje ili više tesnoj vezi sa kontinuitetom državnosti odgovarajuće slovenske zemlje. Savremeni slovenski jezici su, po prirodi stvari, živi jezici, ali u istoriji slovenskih jezika bilo je i takvih koji više ne postoje. Pored staroslovenskog jezika, koji danas postoji kao bogoslužbeni jezik pravoslavnih slovenskih crkava (u tom slučaju se naziva crkvenoslovenski) pa se zato i ne može smatrati mrtvim jezikom u pravom smislu reči, u mrtve slovenske jezike spadaju zapadnoslovenski jezici: polapski i slovinski. Polapskim jezikom govorilo se na širokoj teritoriji između donje i srednje Labe (Elbe) na zapadu i donje Odre na istoku. Od X veka Polapski Sloveni potpali su pod germansku vlast, u XVIII veku su izgubili nacionalni identitet, a uskoro zatim nestali su i poslednji ljudi koji su govorili polapski jezik. Zahvaljujući nekolicini naučnika i amatera koji su posvetili izvesnu pažnju polapskom jeziku pre nego što je definitivno prestao da postoji, zapisani su tekstovi na tom jeziku i sastavljen mali rečnik, što je kasnije omogućilo njegovu gramatičku rekonstrukciju. Slovinski jezik, prema nekim mišljenjima jedan od kašupskih dijalekata (danas grupa poljskih dijalekata), kojim su govorili Pomoranski Sloveni (oko jezera Leba i Gardno u poljskom Pomorju) održao se duže - do sredine XX veka, iako su govorni predstavnici tog jezika takođe bili izloženi germanizaciji. Bolje je i potpunije opisan od polapskog jezika, a 1950. godine čak je napravljen i magnetofonski zapis govora jednog od poslednjih živih predstavnika tog jezika.                                                                                      Izvorni tekst je preuzet iz knjige Uvod u slavistiku I Predraga Pipera.   ISTORIJA SLOVENA     U istoriografskim izvorima Sloveni se pominju relativno kasno, što se može objasniti činjenicom da oni nisu mogli ostaviti svedočanstva o svojoj istoriji do velikih seoba sredinom prvog milenijuma naše ere jer nisu imali pismenost, dok je za hroničare i istoričare grčkog i latinskog jezika interesantno bilo pre svega ono što se događalo u njihovim državama ili u vezi sa njihovim državama. Drugi narodi bili su zanimljivi uglavnom ako su ugrožavali granice carstva, ili ako su stajali na putu proširivanja carstva, što nije bio slučaj sa Slovenima sve do velikih seoba naroda. "čudeći se veličini njihovih telesa i razvijenosti udova". Simokata govori da su slovenski mladići saopštili caru da njihova zemlja ne poznaje gvožđe i da više vole pesmu i muziku od ratnih truba.   Jovan Deretić, Kulturna istorija Srba   STARI SLOVENI Slovenski narodi su pre 3000 godina bili samo grupa malih plemena i rodova, koje danas zovemo Starim Slovenima. Pojam Stari Sloveni označava sve slovenske narode u periodu pre primanja hrišćanstva i u dobi dvoverja.  Stari Sloveni su poštovali božanstva prirode i svuda oko sebe su videli delovanje bogova i drugih natprirodnih bića. Stara slovenska vera označava narodnu religiju i mitologiju Starih Slovena čiji koreni sežu u III milenijum pre naše ere i koja je postojala sve do pokrštavanja Slovena u srednjem veku. Sreten Petrović, „Srpska mitologija I knjiga:Sistem srpske mitologije“ IZVORI ZA REKONSTRUKCIJU VEROVANJA STARIH SLOVENA Osnovni izvori za rekonstrukciju verovanja Starih Slovena su, uglavnom prema slovenskom mnogoboštvu negativno nastrojene, hrišćanske hronike, zatim narodna verovanja i arheološka građa, ali je na osnovu njih nemoguće utvrditi kako funkcije nekih božanstava, tako i postojanje rodbinskih veza među njima ili slovenskog kosmogonijskog mita. Izvori za istraživanje stare slovenske vere su uglavnom hronike koje su pisali hrišćanski misionari i sveštenici. Za jedini izvorni slovenski spis, smatra se Velesova knjiga, ali je njena autentičnost sporna. Najstariji zapis o verovanjima Slovena donosi vizantijski istoričar Prokopije iz Cezareje koji je u VI veku zabeležio da su slovenska plemena Anta i Sklavena:  „verovala da je jedan od bogova, tvorac munje, jedini gospodar sveta, kome su žrtvovali goveda i ostale životinje da obožavaju i reke i druga neka niža božanstva i svima njima prinose žrtve i po njima vračaju.“ Religija Baltičkih Slovena rekonstruiše se na osnovu istorijskih hronika XI i XII veka, i to: Titmara od Mersenburga (oko 1018),Adama iz Bremena „Gesta Hamburgenis Eklesie“ lat. Gesta Hammburgensis Ecclesiae (oko 1074-1076) i Helmoldove Hronike Slavorum lat. Chronika Slavarum (između 1167. i 1186. godine. Korisni podaci se mogu naći i u biografijama bamberškog biskupa Otona u kojima su opisani njegovi pohodi protiv Slovena na Baltiku, a posebno njihovi hramovi. Biografije su u XII veku napisali monasi Prifligensis lat. Prifligensis, Ebo lat. Ebbo i Herbord lat. Herbord. Od skandinavskih izvora, koriste se dela Knitlingsaga lat. Knytlingsaga (pisana između 950. i 1190. godine) i Saksa Gramatika lat. Sax Grammaticus, u kome su opisani pohodi danskog kralja Valdemara protiv Slovena. Za staru veru Zapadnih Slovena, ne postoje valjani izvori, ali ima nekoliko starih spisa koji navode neka imena slovenskih božanstava. U „Istoriji Poljske“ Jana Dlugoša (oko 1460. godine) su uz imena slovenskih navedena i odgovarajuća božanstva iz rimske mitologije (Yesza - Jupiter, Lyada - Mars, Dzydzilelya - Venera, Nya - Pluton, Dzewana - Dijana, Marzyaba - Cerera, Pogoda - Vreme, Zywie - Život) Za religiju Istočnih Slovena najznačajniji izvor je Povest minulih leta (Nestorova hronika), hronika nastala u prvoj polovini XII veka, u kojoj se navode imena bogova poštovanih u Kijevu. Manje su pouzdani podaci sadržani u spevu Slovo o polku Igorovu (kraj XII veka), kao i u polemičkim spisima nastalim između XI i XVII veka. Bitan izvor predstavljaju i ugovori između Vizantije i Rusije iz 945. i971. godine, sabrani u takozvanoj „Prvobitnoj hronici“. Izvori za verovanja Južnih Slovena su veoma oskudni. Pored navedene zabeleške Prokopije iz Cezareje, mitološka imena se pojavljuju u još par spisa („Hronika Jovana Malale“, „Putovanje Ognjene Marije po Paklu“). U zapisu o pokrštavanju Srba u Neretvljanskoj oblasti 871. godine vizantijski izvori su zabeležili da je njihov najveći hram bio posvećen Svetovidu. ARHEOLOŠKA I FOLKLORNA GRAĐA Arheološkim istraživanjima slovenskih svetilišta na Baltiku nađeni su kipovi pojedinih božanstava. Folklorna građa je izuzetno bogata. Slovenska verovanja su se duže održala u istočnim nego u zapadnim oblastima, gde je delovanje katoličke crkve bilo veoma uspešno. U ruskim bilinama, a i u srpskim narodnim pesmama i dugim narodnim umotvorinama, sačuvane su uspomene na stare slovenske bogove i heroje. Elementi stare vere održali su se i u kultovima pojedinih hrišćanskih svetaca, na primer, sv. Đorđa, sv. Nikole, sv. Ilije, a kod Srba - i sv. Save. PROBLEM PRAPOSTOJBINE SLOVENA Reč "prapostojbina" u slavističkoj literaturi se uobičajila za označavanje prostora koji su naseljavali Sloveni do seoba, odnosno mnogo vekova pre nego što su o njima zabeležena prva podrobnija istoriografska svedočanstva. Sasvim je jasno da taj prostor treba shvatati dinamički jer je malo verovatno da su u periodu od najmanje jednog milenijuma, ako ne i dužem, Sloveni stalno naseljavali isti prostor. Pored toga, teško je odvojiti pitanje određivanja granica te teritorije od drugih pitanja slovenske etnogeneze i glotogeneze. U brojnim hipotezama i teorijama o prapostojbini Slovena, razlikuju se one koje su orijentisane na apsolutnu lokalizaciju te teritorije (pomoću mora, reka, planina, naseljenih mesta kao glavnih orijentira) i one teorije koje su orijentisane na relativnu lokalizaciju (tj. približnu lokalizaciju Slovena u odnosu na neke druge narode, npr. Germane, Kelte), iako ni o prostoru koji su ti narodi naseljavali često nema sasvim pouzdanih i preciznih saznanja. Pored toga, u literaturi o najstarijem prostoru koji su naseljavali Sloveni često se, i neizbežno, sa manje ili više podrobnosti govori i o problemima koji su u domenu glotogeneze, odnosno lingvistike, kao i arheologije, antropologije, etnologije itd. Jer se bez rezultata do kojih se došlo u tim naukama i naučnim disciplinama ne može rešavati pitanje prapostojbine Slovena. Štaviše, u slavistici je odavno sazrelo uverenje da se to pitanje može rešavati samo svestranim pristupom koji uključuje sve bitne elemente, iako je u istoriji pitanja slovenske prapostojbine bilo i dosta pokušaja njegovog jednostranog rešavanja (npr. samo u okviru lingvistike, arheologije i sl.). U XIX veku predloženo je više teorija o prapostojbini Slovena, koje su se često temeljile na jednostranim i nedovoljno pouzdanim izvorima, na primer samo na letopisima, hronikama i sl., tako da nemaju naučnu vrednost. U njima se Sloveni, u potpunosti ili delimično, ubrajaju u Kelte, Gote, Gete, Sarmate, Tračane, Dačane, Ilire ili neke druge narode. Prvi naučni pokušaj utvrđivanja prapostojbine Slovena učinio je tridesetih godina prošlog veka veliki proučavalac slovenske istorije i kulture Slovak Pavel Jozef Šafarik. U knjizi Slovenske starine (1837) Šafarik je na osnovu analize istoriografskih izvora izgradio teoriju o slovenskoj prapostojbini koja je kasnije nazvana karpatskom teorijom. Prema toj teoriji, koja je posebno u XIX veku bila dosta popularna, najstarija slovenska postojbina nalazila se severno i severoistočno od Karpata, na teritoriji Galicije, Podolije i Volinije. Istini za volju, Šafarik u svom delu nije gubio iz vida ni letopisni podatak o slovenskim plemenima u Podunavlju pre njihovog odlaska na druge teritorije, ali se to u kasnijim naučnopopularnim školskim i sličnim interpretacijama tzv. karpatske teorije uglavnom izostavljalo. Od brojnih naučnih hipoteza o prapostojbini Slovena danas su u slavistici najprisutnije tri: vislansko-odranska, srednjodnjeparska i dunavsko-panonska. Vislansko-odranska hipoteza nastala je još krajem XVIII veka, ali je najpotpuniju naučnu argumentaciju dobila tek u radovima poljskog lingviste Tadeuša Lera-Splavinjskog (1946), a njenoj razradi doprineli su i mnogi lingvisti potonjih decenija. Prema toj hipotezi, kao što se iz samog naziva može videti, teritorija prapostojbine Slovena zahvata prostor između Odre i Visle, s tim što pojedini lingvisti koji tako gledaju na dato pitanje dopuštaju da je prapostojbina vremenom manje ili više izlazila iz tih granica. Velika vrednost vislansko-odranske hipoteze, posebno u interpretaciji samog Lera-Splavinjskog, u poređenju sa mnogim drugim gledištima

View Blog:

Kako su živeli naši preci pre 1

  Kako su živeli naši preci pre 1.500 godina i čemu               mogu da nas nauče? (FOTO) (VIDEO) Pozivamo vas da sa nama zavirite u zaboravljeno doba u kome smo slavili prirodu i živeli sa njom, u kome smo svi bili jednaki i vodili srećne, jednostavne živote Kada se u našem narodu govori o povratku korenima obično se misli na period kada su Crkva i aristokratija igrali ključnu ulogu u društvu; nacionalna nostalgija rezervisana je za period podNemanjićima, kada smo imali svoje dragoceno carstvo, iako franačke karte iz devetog veka pokazuju da smo samo par vekova ranije imali mnogo veću državu, pod dinastijom Vlastimirovića, koji su danas mahom zaboravljeni (iako postoji mogućnost da su i sami Nemanjići tek mlađa grana te loze). Redak je čovek koji nostalgično gleda na period naše istorije koji je postojao pre primanja hrišćanstva, i neposredno nakon, kada je verovanje u drevne bogove još uvek bilo živo i snažno. Zato, hajde zavirimo u to prastaro doba i da vidimo kako su naši preci živeli pre više od hiljadu i petsto godina. Naše rano slovensko društvo je bilo egalitarno, bilo je zajednica jednakih ljudi i bazirano na porodičnim klanovima. Vladala je demokratija slovenskog tipa. Niko nije držao stalnu vlast, iako su se hrabri i odvažni poglavari uzdizali tokom vremena krize i konflikta. Oni su padali sa vlasti kada su se stvari vraćale u normalu. Gradovi na istoku Evrope, poput Novgoroda, najbolje svedoče o tome. Narod je birao knezove, a ako ne bi mogao da se dogovori oko izbora ili oko drugog nečeg bitnog, onda su se stranke tukle pa ko pobedi donosi pobedu i stavu koji zastupa. Sadko u podvodnom carstvu, od Ilje Repina. Foto: Wikipedia/Google Art Projekt Naši su preci živeli u naseobinama veličine između pola hektara do najviše dva, i često su bile privremene, dok se zemljište ne bi istrošilo. Često su se nalazile na obalama reka. Kuće su mahom bile zemunice, do pola ukopane u zemlju. Imale su pravougaonu osnovu i od četiri do dvadeset metara kvadratnih poda, dovoljno za jednu porodicu, odnosno obitelj. U jednom uglu uvek je bilo ognjište, gde je gorela vatra predaka. Jedno naselje je obično imalo od pedeset do sedamdeset žitelja, a imalo je sasvim posebnu strukturu, sa jednim centralnim trgom koji je služio kao komunalni prostor na kome su se vršile društvene aktivnosti, verski obredi i druge ceremonije. Naselja su takođe bila polarizovana, pa su ekonomske zone bile odvojene od stambenih. Dok su Zapadni Sloveni kasnije razvili oblike utvrđenja, mi nismo nikada i nastavili smo da živimo u otvorenim selima. Drevni slovenski guslari. Foto: Wikipedia/Viktor M. Vasnetsov Mesta u kojima su živeli naši preci nisu bila uniformno distribuirana, već grupisana u blokove između kojih su bili prazni prostori. Blokovi su nastajali širenjem prvobitnih naseobina, i obično su imali porodične i klanovske veze; nekoliko naseobina činilo je jednu župu u kojoj je živelo bratstvo, a više župa formiralo je pleme. Svaka župa imala je svog župana, koji je biran od strane slobodnih ljudi, a svako pleme izabranogkneza. Gotovo da smo živeli u jednom proto- anarhističkom društveno

View Blog:

CRKVE I MANASTIRI NA SVETOJ SRPSKOJ ZEMLJI KOSOVU

Цркве и манастири на светој српској земљи, Косову и Метохији   У долини фресака, долини српских краљева, Косову и Метохији, с правом названој светој српској земљи, некада је, у Средњем веку, скоро у сваком месту било српских црква и манастира, тврђава и градова као и двораца богате српске властеле. Моћној српској држави управо је Косово и Метохија био стожер и извор ширења српства и српске државе. Манастир Високи Дечани; фото: ВикипедијаГрачаница. Фотографија је из 1919. године Према подацима Републичког завода за заштиту споменика културе Србије, на Косову и Метохији је било 1.181 црква, 113 манастира, 48 испосница, 8 спомен-капела и спомен-костурница, затим 96 тврђава и старих градова и 14 двораца српске властеле, што пред

View Blog:

UNESCO: Spas za Srpske  svetinje

UNESCO: Spas za Srpske  svetinje   Odlukom Generalne konferencije UNESCO u Parizu, Kosovo nije postalo član te organizacije, što je veoma važna odluka jer se o srpskim svetinjama – ključnom delu srpskog nacionalnog bića neće brinuti oni koji su ga rušili i palili   1 / 1 Izvor: MONDO, Mario Milojević   I danas nisu retki napadi na srpske spomenike, groblja i manastire na Kosovu. Malo-malo pa iz eparhije raško-prizrenske stignu fotografije skrnavljenja spomenika. Diplomatski napori Srbije, koja se prethodnih meseci trudila da objasni kolika šteta će biti naneta ako zafali samo jedan kamen iz zida Gračanice, su uspeli. Današnjom odlukom u Parizu u okviru Generalne konferencije Uneska nije prihvaćen zahtev Kosova za prijem u tu organizaciju. Od ukupno 142 zemlje koje su glasale, 92 je bilo za, a 50 protiv, te nije ispunjena potrebna dvotrećinska većina glasova za prijem u tu organizaciju. Ta odluka je sa radošću dočekana u Srbiji, dok na Kosovu kažu da će ponovo tražiti prijem u UNESCO, a posebno su besni i što su pojedine zemlje glasale protiv njegovog ulaska u svetsku organizaciju. Posle ovakvog sleda stvari, na sreću povoljnog po nas, podsećamo vas da ukupno 1.300 crkava, manastira i drugih objekata, lokaliteta i prostornih celina čine kulturno nasleđe srpskog naroda u pokrajini. Foto: MONDO, Mario Milojević   Samo u poslednjih deset godina, uništeno, oštećeno i oskrnavljeno je oko 150 crkava, manastira i drugih objekata od kojih čak 61 imaju status spomenika kulture, a od toga 18 su od izuzetnog značaja za državu Srbiju, podaci su Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

View Blog:

Najjeftinija cokoladna torta: Spoj ukusa koji ce v

Najjeftinija čokoladna torta: Spoj ukusa koji će vas raspametiti! (RECEPT) Brzinska poslastica čiji ukus nikoga ne ostavlja ravnodušnim Foto: Profimedia 40 minuta

View Blog:

Tajni svet u zemljinoj utrobi- ili z... by Verakok

  Tajni svet u zemljinoj utrobi- ili zašto se krije da je zemlja šuplja?! Smanji veličinu teksta Povećaj veličinu teksta     Nećemo se više pitati da li je Zemlja šuplja, jer snimci NASA satelita načinjeni 1968. pokazuju da je ona otvorena na Južnom i Severnom polu i da su ti otvori široki oko 2.250 kilometara, već ćemo postaviti pitanje: zašto su ti snimci tako dugo skrivani od ljudi? Zašto se krije da je Zemlja šuplja? ZEMLJA JE ŠUPLJA Da li u unutrašnjosti Zemlje živi civilizacija mnogo naprednija od naše? Šta su videli dvojica moreplovaca, a šta pokazuju tajni satelitski snimci? Grčki filozof Platon je još u četvrtom veku pre Hrista pričao o bajkovitoj zemlji po imenu Hiperboreja, koja je, po njemu, bila stvarna domovina boga Apolona. Takođe je govorio da je Leta, Apolonova majka, rođena na jednom ostrvu u Arktičkom okeanu ‘sa one strane severnog vetra’. Reč hyperboreas znači severni vetar. A u raznim leksikonima o mitovima stare Grčke stoji da je Hiperboreja ime vrlo srećnog i bogatog naroda na severu Zemaljske kugle – iza severnog vetra – u čijoj službi stoji i Apolon.   Tako su 1829. godine dvojica Skandinavaca, Jan i Olaf Jansen, otac i sin, pošli u ribarenje malim jedrenjakom i odjedrili su put Severnog mora iza 83. stepena severne širine. Prošavši kroz neke uske prolaze između ledenih santi, zaplovili su po otvorenom moru predivne tople klime, bujne vegetacije i jarko crvenog sunca. Posle dužeg putovanja, stigli su do jednog velikog fjorda, široke reke Hidekel, i zaplovili su njome ne znajući kuda ih vodi taj put. Usput ih je sustigao mamutski brod pun ljudi i žene visokog rasta, čak preko tri metra. Obojica su bili podignuti na nepoznati brod i sa njim su stigli u unutrašnjost Zemlje. Došli su do grada Jehu, gde su proveli godinu dana učeći jezik domorodaca, koji je bio sličan sanskritu. Posle godinu dana njihov učitelj Galdea poveo ih je u prestonicu ovog podzemnog carstva da bi ih primio najviši sveštenik. Taj glavni grad se zove Eden. Leži na visokom platou unutarnjeg kontinenta, nekoliko hiljada metara iznad mora. Opkoljen je velikim vrtom punim voćaka, drveća i bilja. Tu izviru četiri reke: Eufrat, Pizon, Gihon i Hedekel. Zvali su ga ‘pupkom sveta’, ili ‘kolevkom čovečanstva’. Po dolasku u Eden bili su odmah primljeni na razgovor kod najvišeg sveštenika i vladara ovog podzemnog carstva. Na njegov poziv odlučili su da ostanu još godinu dana da bi razgledali i ostale krajeve podzemlja, pa da se tek onda vrate u Štokholm. Saznali su da tu ljudi žive 800-900 godina, da u školu polaze sa 20 godina i da se žene posle navršene stote godine. Tu se uči muzika, jer je narod vrlo muzikalan, a pored toga agrokultura, hortikultura, stočarstvo, tehnika i medicina. S obzirom da su ljudi visoki preko tri metra, sve je za naše pojmove predimenzionirano. Zrno grožđa je veličine naranže, a jabuka veličine glave. Pošto su u razgledanju unutrašnjosti Zemlje proveli više od godinu dana, odlučili su da se vrate kući. Pred polazak dobili su dobre mape unutrašnjih površina kopna i mora, reka i gradova. Najpre su pošli put severa rekom Hedekel, ali, kako je na moru besnela oluja, odlučili su da se vrate, prođu pored Delfa rekom Gihon i izađu na Južni pol.Putovali su veoma dugo. Izašavši, opet su se provlačili kroz ledena brda i u jednoj jakoj oluji jedrenjak jebio razbijen i uvučen u vrtlog jednog velikog monolita od leda. Tom prilikom je poginuo otac Jan, a sina Olafa Jansena opazo je škotski brod ‘Arlington’ i spasao ga. Kada je kapetanu broda ispričao da dolazi iz unutrašnjosti Zemlje, ovaj je pomislio da je poludeo i zatvorili su ga u jednu kantu. Kada je stigao u Štokholm i kada je ispričao vlastima sve o očevom i svom utovanju u unutrašnjost Zemlje, bacili su ga u tamnicu da nikome to ne bi preneo. Tamo je ležao 28 godina. Kada je prevalio 50 godina, izašao je iz tamnice. Bavio se opet ribolovom, kupio neki brod i prešao u Ameriku. Pred smrt u 95. godini, otkrio je svoju tajnu Džordžu Emersonu i predao mu karte i crteže ka bi to ovaj mogao da objavi. Emerson je napisao knjigu pod nazivom ‘Dimni Bog’. Tako je spoljni svet naše planete saznao nešto više o unutrašnjem svetu Zemlje. ZAPANJUJUĆE ČINJENICE Kada je ova priča o tajnom podzemnom svetu došla u javnost, ljudi onog doba počeli su da se sve više interesuju za Severni pol, Grenland i zemlju Eskima. Svi istraživači

View Blog:

Šarplaninac by Verakok

                Šarplaninac Sarplaninac - Prvo nazvan ilirski ovčar, ovaj impresivan pas je poreklom sa Šarplanine, na jugo­istoku Srbije. Veruje se da su njegovi preci došli iz Azije sa velikim migracijama naroda. Veoma jak, naoružan izuze­tno moćnim zubima, ovaj pastirac, nesvakidašnje hra­brosti, neustrašiv je protivnik vukova. Najjači primerci ove rase, kojima se seku rep i uši kako ih se neprijatelji ne bi dočepali, napadaju čak i medvede. Tri šarplaninca su sposobna, kaže se, da savlada­ju hordu vukova i tako zaštite stado koje čini više od petsto ovaca. U oblastima gde su pašnjaci, ovi psi su još uvek čuvari i branioci stada. Danas mogu da se sretnu u celoj bivšoj Jugosla­viji. Koriste

View Blog:

Sve tajne planine Rtanj

   Sve tajne planine Rtanj

View Blog:

MISTERIOZNA CRKVA, VANZEMALJCI I BIOENERGIJA Ovo s

  MISTERIOZNA CRKVA, VANZEMALJCI I BIOENERGIJA Ovo su pet najčudnijih legendi o planini RTANJ   FOTO: SHUTTERSTOCK Planina Rtanj je jedno od najmisterioznijih mesta u Evropi. Postoje različita predanja vezana za ovu planinu, a ovo je lista stvari koje bi trebalo da znate pre nego što posetite ovo čudo. 1. DREVNA PIRAMIDA Mnogi kažu da je Rtanj zbog svog izgleda pravo umetničko delo majke prirode, ništa neobično ili misteriozno. Ali, ono što je čudno kod nje jeste to da Rtanj ima isti nagib kao i Mesečeva piramida u Meksiku i Keopsova piramida. Zbog ove povezanosti naučnike "boli glava", dok ljudi širom sveta veruju da kada dođe sudnji dan da će ih ova planina zaštititi. FOTO: ALEKSANDAR STANKOVIĆ / RAS SRBIJA

View Blog:

Manastir MANASIJA by Verakok

  Manastir MANASIJA (RESAVA) Manasija (Resava) je jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i pripada takozvanoj „Moravskoj školi“.   Podigao je despot Stefan Lazarević - Visoki između 1407. i 1418. godine. Posvećena je Svetoj Trojici.   Crkva ima osnovu pravougaonika sa upisanim krstom u kombinaciji sa trikonhosom.U naosu četiri slobodna stuba nose glavnu dvanaestostranu kupolu, a još četri manje osmougaone kupole su na uglovima crkve.  Manasija pripada arhitekturi moravske škole; kao petokupaona građevina najsličnija je manastiru Ravanica.  Manasija je zidana naizmeničnim ređanjem kamenih tesanika vezanih debelnim spojnicama maltera bez opeke, sa arkadnim ukrasima.Po tome Manasija podseća na spomenike raške škole, jer su u podizanju hrama učestvovali majstori iz primorja. Priprata na zadnjoj strani naknadno je dozidana (na ktitorskoj kompoziciji despot Stefan drži manasijsku crkvu bez priprate).   Gornji deo priprate je dosta stradao za razliku od kamenog poda urađenog od mermernih pločica složenih u mozaik rozete sa krstastom osnovom. Odmah posle osnivanja, Manasija je postala kulturni centar despotovine. Njena „Resavska škola“ bila je po svojim prevodima i prepisima čuvena - i posle pada despotovine - kroz ceo XV i XVI vek. Manastirski kompleks sastoji se iz: - crkve  - velike trpezarije ili takozvane „škole“ (koja se, teško oštećena, nalazi južno od crkve)  - tvrđave sa 11 kula od kojih je najveća „Despotova kula“ (severno od crkve). - konaka: na istočnoj i severoistočnoj strani i tzv. mali konak, na zapadu,  pored ulaza u tvrdjavu   Iako teško oštećen, životopis Manasije spada u red najvećih dometa srednjovekovnog slikarstva.   Od očuvanih fresaka prvo zaslužuje pažnju kritorska kompozicija na zapadnom zidu glavnog dela crkve, na kojoj je sačuvan portret despota Stefana. Na južnom i severnom zidu - u pevnicama - očuvani su veličanstveni likovi svetih ratnika. U gornjim zonama pevnica naslikane su scene iz života Gospoda Hrista i ilustrovane Njegove priče iz Jevanđelja. U glavnom kubetu su predstavljeni starozavetni proroci. Na stubovima su dobro očuvani medaljoni sa poprsjima svetitelja, kao lik svetog arhanđela Mihaila (na južnom) i svetog Petra Aleksandrijskog (na severnom stubu). ''Posebnu vrednost Manasije čini njen živopis, koji po lepoti spada među najznačajnija ostvarenja u starom srpskom slikarstvu.To je poslednji spomenik moravskog stila.Freske,ostarele i oštećene i danas uzbuđuju raskošnom lepotom. Iz plavetnila pozadine izranjaju likovi svetitelja u raznobojnim odećama ... dama sa puno ukrasa. Sve je to vrlo sređano i naglašeno plemenito i u odelu i u oružju, u stavu i u pokretu, u oplemenjinim likovima i umnim pogledima. Nigde u starom srpskom slikarstvu onovremeni život nije toliko ušao u religijsku sliku. Sa freskama poznatim pod nazivom"Sveti Ratnici", rađene u strogom vizantijskom stilu dodat je viteški stav tako da predstavljaju uspešnu kombinaciju zapadno renesansnog stila i vizantijske tradicije.''

View Blog:

CIJE JE SRPSKO KOSOVO: Ovo je prava ISTINA zašto Z

ČIJE JE SRPSKO KOSOVO: Ovo je prava ISTINA zašto Zapad ucenjuje Srbiju! 2311 Saglasnost Srbije za eventualno priznanje „Kosova“ je važna jer ona kao matična zemlja ima pravo veta na svako nasilno oduzimanje i prisvajanje dela njene teritorije, pa bi Generalna skupština UN tražila pristanak svoje članice jer nije ovlašćena da je cepa. Apsolutno nije tačno da je državnom vrhu Srbije pre dve godine predočen zahtev da dok „Kosovo“ ne postane

View Blog:

Moja prica iz Moskve – putovanje koje je promijeni

Moja priča iz Moskve – putovanje koje je promijenilo moj život Odlazak u Rusiju je bio moj dugo priželjkivani san. Nešto o čemu sam maštala toliko dugo. Zamišljala taj trenutak kad kročim na tlo Rusije. Ni sama nisam bila svjesna koliko sve dok se nisam našla na ulicama ovoga grada. Ovo je moja priča iz Moskve. Kada se govori o ruskoj prestonici, pored prvobitnog isticanja njene ljepote često će uslijediti komentar kako je to veoma skup grad. I to zaista jeste tačno. U poslednjih nekoliko godina Moskva ipak zauzima niže mjesto na rang listi najskupljih gradova svijeta uslijed pada rublje, zapadnih sankcija kao i neki drugih faktora kao što je pad cijena nafte. Međutim, kojim god podacima da raspolažete i koliko god da se pripremate za putovanje, ono što je najtačnije je da sve zavisi od vaših preferencija. Ako želite u Moskvi da se provodite u klubovima, jedete vani u restoranima i uživate u trgovačkim centrima moraćete biti spremni izdvojiti popriličnu sumu novca. Do nedavno, klasne razlike ovdje bile se strašno velike. Postojala je mala grupa oligarha i velika većina siromašnog i napaćenog naroda. Ako je cilj vaše posjete upoznavanje sa znamenitostima ovoga grada i zbližavanje sa njenim stanovnicima, onda možete proći poprilično dobro. Ovo je moja priča o jednom takvom putovanju. Vodeći se mišlju-nema boljeg vremena od ovoga sada (što u ovom slučaju i jeste bila istina) iskoristila sam posljednje dane svog studentskog statusa, okupila se sa prijateljima i uputila za Rusiju. Ni manje ni više nego autobusom iz Banja Luke. Da, dobro ste čuli. Prije nego što bilo šta pomislite o ovakvom načinu putovanja, moram da kažem da meni zaista nije bilo naporno. Naprotiv, bila je to avantura sama za sebe. Upoznaš toliko zanimljivih ljudi i čuješ toliko zanimljivih priča da ti vrijeme prosto proleti. Po dolasku u Moskvu naše prvo upoznavanje sa njenim znamenitostima je bila posjeta državnom univerzitetu Lomonosov. Praveći kratku pauzu prije odlaska u hostel ,vodič nam je napravio mali obilazak ovog univerziteta i na sjajan način uspio dočarati njegovu veličinu. Ta veličina se ogleda u sledećoj činjenici: Kad bi dijete bilo rođeno u ovoj ustanovi i kad bi bi svaki dan svog života provelo u drugoj prostoriji, prešlo bi šestu deceniju prije nego što bi prvi put ugledalo svjetlost dana. Impresivno, zar ne? Samo još jedna potvrda moći Rusije. Nakon ove kratke pauze konačno smo se uputili prema hostelu čija je lokacija bila pet minuta udaljenosti od Crvenog trga. Hostel je inače,uvijek moja preporuka. Spavanje sa deset ljudi u sobi može od vas da zahtjeva malo prilagođavanja, ali vrijeme provedeno u dnevnom boravku i zajedničko spremanje obroka doprinosi zbližavanju. To je ono što vam dodatno obogaćuje iskustvo. Nakon smještanja u hostel, bili smo prepušteni sami sebi da se upustimo u istraživanje ovog velikog grada. Prva destinacija nam je naravno bila Crveni trg. Moram da priznam da dolazak na ovo mjesto i sagledanje Kremlja i crkve Sv.Vasilija Blaženog na mene su u početku ostavile neočekivan utisak. Trebalo nam je malo vremena da zaista shvatimo da se nalazimo tu ispred građevina koje su nam poznate sa bezbrojnih fotografija. Koliko sam je samo puta do sada vidjela. Njihovu ljepotu ne možete da poreknete već je u suštini i očekujete. A Moskva, što se tiče ljepote svojih građevina, zaista ispunjava sva očekivanja. Ma i više. Ovdje toliko toga možete da radite da bez obzira koliko dana proveli, uvijek ćete imati nešto da radite. Za samu crkvu Svetog Vasilija, koja nije samo jedan od najprepoznatljivijih simbola Moskve već i čitave Rusije, veže se i dosta zanimljiva legenda. Naime, prema ovoj legendi, po završetku izgradnje crkve Ivan Grozni dao je oslijepiti arhitektu ovog djela kako bi ono ostalo unikatno u svijetu. Što se više upoznajete sa ruskom ku